Baza je ažurirana 18.01.2026. zaključno sa NN 121/25 EU 2024/2679
- 1 –
Broj: Ppž-4174/2023
REPUBLIKA HRVATSKA |
|
|
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske Zagreb |
Broj: Ppž-4174/2023 |
|
|
|
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. A. P., zbog prekršaja iz čl. 253. st. 1. t. 4. Zakona o strancima (Narodne novine, broj 133/20, 114/22 i 151/22, nastavno: Zakon o strancima), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj putem branitelja I. K., odvjetnika u odvjetničkom društvu Š., K., B. u Z., protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Samobor, od 27. ožujka 2023., broj: 511-19-46/05-1-261-2/2021, na sjednici vijeća održanoj dana 23. svibnja 2023. godine,
r i j e š i o j e
I. Prihvaća se žalba okr. A. P., preinačuje pobijano rješenje te se prigovor okrivljenika prihvaća pravodobnim.
II. Spis predmeta će se dostaviti izdavatelju prekršajnog naloga koji će ga proslijediti nadležnom općinskom sudu radi provođenja prekršajnog postupka protiv okrivljenika i donošenja odluke.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem je odbačen kao nepravodoban prigovor okr. A. P. protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Samobor, od 10. listopada 2021., broj: 511-19-46/05-1-261-1/2021, kojim je okrivljenik proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom 3.000,00 kuna, zbog prekršaja iz čl. 253. st. 1. t. 4. Zakona o strancima pobliže opisanog u izreci pobijanog prekršajnog naloga, a kojim je obvezan i na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 500,00 kn.
2. Protiv tog rješenja je okr. A. P. pravodobno putem branitelja podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i povrede ljudskih prava zaštićenih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, predlažući ukinuti pobijano rješenje te prekršajni nalog dostaviti sudu na nadležno rješavanje.
3. U žalbi se u bitnome ističe da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 4. i čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ), budući da je okrivljenik koji je uhićen prilikom prelaska granice, stranac i državljanin Republike Armenije s prebivalištem u Republici Italiji, koji ne govori i ne razumije niti hrvatski niti talijanski jezik, već jedino ruski koji je njegov materinji jezik, a policijski službenici predmetne policijske postaje su mu uručili pobijani prekršajni nalog na hrvatskom jeziku te mu nisu dostavili prijevod istoga, u smislu čl. 87. st. 2. PZ-a, niti su mu osigurali usmeno prevođenje na ruski jezik po sudskom tumaču ili drugoj osobi, a što su bili dužni na temelju čl. 87. st. 2. PZ-a, dok su mu policijski službenici jedino doveli prevoditelja za talijanski jezik koji okrivljenik ne razumije i ne govori, zbog čega on uopće nije bio obaviješten o prekršaju, niti o dokazima koji ga terete, s time da je platio novčanu kaznu jer smatrao da mora, a od njega su to tražili policijski službenici te zbog jezične barijere nije ništa razumio zbog čega je i odbio potpisati pobijani prekršajni nalog. Nakon toga je okrivljenik zadržan te mu je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu određen ekstradicijski pritvor u kojem se neprekidno nalazio od 10. listopada 2021. do 17. veljače 2023. i to nezakonito (što je utvrđeno ustavnom odlukom od 7. veljače 2023. posl. br. U-III-6065/2022; U-III-7332/2022) pa su okrivljeniku prilikom puštanja predane njegove stvari i predmetni prekršajni nalog, kada je on dobio mogućnost zatražiti odvjetnika da ga upozna sa sadržajem probijanog prekršajnog naloga i tada izjavio prigovor po branitelju u zakonskom roku od osam dana jer nedvojbeno nije počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret, odnosno, nije policijskim službenicima predočio krivotvorenu putnu ispravu, nego im je predočio svoje valjane originalne putne isprave Republike Armenije i Republike Italije
4. Žalba je osnovana.
5. Rješavajući predmet i ispitujući pobijano rješenje u smislu čl. 202. PZ-a uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je našao da je prvostupanjsko tijelo državne uprave počinilo bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. PZ-a,
6. Žalitelj osnovano ističe da je prvostupanjsko tijelo povrijedilo pravo obrane i počinilo relativno bitnu povredu čl. 195. st. 2. PZ-a budući da okrivljenik državljanin Republike Armenije (s prebivalištem u Republici Italiji), tvrdi da ne razumije niti govori hrvatski jezik, a iz stanja spisa je razvidno da je prekršajni nalog Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Samobor, od 10. listopada 2021., broj: 511-19-46/05-1-261-1/2021, pisan na hrvatskom jeziku, osobno okrivljeniku uručen u ruke, što je odbio potpisati te da mu nije omogućeno usmeno prevođenje istoga sukladno čl. 87. st. 2. PZ-a, dok iz spisa nije vidljivo da bi se okrivljenik u bilo kojem trenutku izričito odrekao prava na tumača. Direktiva 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima (dalje: Direktiva) je u PZ implementirana Zakonom o izmjenama dopunama Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 110/15). Cilj Direktive je osigurati okrivljenicima pravo na tumačenje i prevođenje kako bi im se zajamčilo da učinkovito sudjeluju u kaznenim postupcima u svijetlu prava na pravično suđenje. Pravo na tumačenje i prevođenje za osobe koje ne govore ili ne razumiju jezik na kojem se vodi postupak smatra se pretpostavkom za djelotvornu obranu u kaznenim postupcima, a prekršajni postupak je u konvencijskom smislu kazneni postupak (tzv. Engel mjerila). To pravo proteže se i na prethodni postupak znači i prije nego li je prekršajni postupak formalno započeo jer se područje primjene Direktive računa od trenutka stjecanja svojstva okrivljenika u materijalnom smislu (od trenutka kada su ih nadležna tijela upozorila da su osumnjičeni ili optuženi za prekršaj). U skladu s pravnim standardima izraženim u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava, kako ne bi došlo do povrede prava na pravično suđenje, okrivljeniku se mora osigurati predvođenje svega što je relevantno za njegovu obranu u konkretnom predmetu na jezik koji razumije, da se može učinkovito braniti, a suprotno postupanje ima za posljedicu da se postupak u cjelini smatra nepravičnim i povredom prava na pravično suđenje koje je zajamčeno čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/97., 6/99., - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02. i 1/06.).
7. Stoga je u konkretnom slučaju u prvostupanjskom postupku počinjena relativno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. PZ-a koja je utjecala na odluku - povreda prava obrane i to povredom prava okrivljenika na prevođenje dokumentacije koja je relevantna za njegovu učinkovitu obranu, a prvenstveno prekršajnog naloga izdanog od strane tužitelja, u smislu čl. 87. st. 2. i st. 4. i st. 6. PZ-a.
8. Slijedom navedenog, očigledno je da predmetni prekršajni nalog nije pravilno dostavljen okrivljeniku u smislu čl. 145. st. 1. t. 4. PZ-a, zbog čega se ne može smatrati da je dostava prekršajnog naloga uredno obavljena.
9. Iz navedenog razloga nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za utvrđivanje pravodobnosti prigovora okr. A. P. pa time ni za zaključak da je isti podnesen nakon isteka zakonom propisanog roka za njegovo podnošenje, zbog čega je ovaj sud odlučio u korist okrivljenika i sukladno odredbi čl. 238. st. 8. t. 4. PZ-a prihvatio žalbu okrivljenika te preinačio prvostupanjsko rješenje i njegov prigovor prihvatio pravodobnim.
10. Nadalje, rješavajući povodom pravodobnog prigovora okr. A. P. protiv predmetnog prekršajnog naloga, ovaj sud je utvrdio da nije stvarno nadležan za odlučivanje o prigovoru okr. A. P.
10.1. Naime, prema odredbi čl. 94. st. 1. t. 1. PZ-a, Općinski sudovi kada rješavaju prekršajne predmete nadležni su suditi u prvom stupnju za sve prekršaje, osim za one za koje je zakonom propisana nadležnost tijela državne uprave. Prema odredbi čl. 238. st. 10. PZ-a, ako je podnesen prigovor iz čl. 237. st. 1. t. 1. PZ-a (zbog poricanja prekršaja), protiv prekršajnog naloga ovlaštenih tužitelja, prekršajni nalog će se skupa s prigovorom dostaviti nadležnom sudu radi postupanja sukladno st. 9. istog članka PZ-a, odnosno radi provođenja prekršajnog postupka. Odredbom čl. 238. st. 7. PZ-a je između ostalog propisano da ako prigovor ne sadrži osnovu iz čl. 137. st. 1. PZ-a, ili ona nije jasna, smatrati će se da je prigovor podnesen zbog poricanja prekršaja.
10.2. Obzirom da ovaj sud nije stvarno nadležan za odlučivanje o prigovoru okr. koji je podnesen protiv prekršajnog naloga, a iz kojeg prigovora jasno proizlazi da okrivljenik poriče počinjenje dijela prekršaja koji mu se stavlja na teret, predmet se dostavlja izdavatelju prekršajnog naloga koji će ga, nakon što prevede na ruski jezik prekršajni nalog i pripadajuću dokumentaciju, proslijediti nadležnom općinskom sudu radi provođenja prekršajnog postupka protiv okrivljenika i donošenja odluke.
10.3. Stoga je, na temelju čl. 238. st. 8. t. 4. PZ-a, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 23. svibnja 2023.
Zapisničarka: Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r. Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Samobor, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i nadležni sud.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.