Poslovni broj: Gž Ovr-3/2022-2

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Vukovaru, OIB:92599990351, kao drugostupanjski sud, po sucu Krešimiru Biljanu kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja stečajne mase W.d.o.o. u stečaju, D.L., … odvojak D…, OIB:…, kojeg zastupa I.M., odvjetnik u Z., protiv ovršenika L.d.o.o., Z., K…, OIB:…, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbama treće osobe K.V.G., OIB:…, …, zastupan po punomoćniku Č.P., odvjetnik iz Z., protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: Ovr-347/2020. od 07. srpnja 2021. (u eSpisu Ovr-347/2020-13) i poslovni broj: Ovr-347/2020. od 22. listopada 2021. (u eSpisu, Ovr-347/2020-23 od 19. listopada 2021.), dana  22. svibnja 2023.

 

r i j e š i o  j e

 

              Prihvaćaju se žalbe treće osobe, ukidaju se rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: Ovr-347/2020. od 07. srpnja 2021. (u eSpisu Ovr-347/2020-13) i poslovni broj: Ovr-347/2020. od 22. listopada 2021. (u eSpisu, Ovr-347/2020-23 od 19. listopada 2021.), i odbacuju prijedlozi treće osobe za odgodom ovrhe od 03. svibnja 2021. i 28. srpnja 2021.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjima od 07. srpnja 2021. i 22. listopada 2021. odbijeni su prijedlozi treće osobe za odgodom ovrhe od 03. svibnja 2021. i 28. srpnja 2021.

              2. Pravodobno podnesenom žalbom treća osoba pobija prvostupanjsko rješenje poslovni broj: Ovr-347/2020. od 07. srpnja 2021. smatrajući da isto nije osnovano na zakonu te predlaže prihvaćanje žalbe, ukidanje rješenja i vraćanje predmeta na ponovni postupak.

2.1. Navodi da je prvostupanjski sud povrijedio pravo treće osobe na pristup sudu odnosno pravo na pravično suđenje iz članka 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10., 5/14. – dalje u tekstu Ustav RH) jer je odbio uzeti u obzir njegov podnesak od 21. lipnja 2021. kojim se očitovao na navode ovrhovoditelja.

Nadalje prvostupanjski sud nije uzeo u obzir niti navode dopune podnesenog prigovora i prijedloga od 13. svibnja 2021. tj. navedeni podnesak je razmatrao isključivo u kontekstu prigovora ali ne i prijedloga za odgodu ovrhe.

2.2. Osim navedenog prvostupanjski sud se nije očitovao o navodu treće osobe da pristojbu na prijedlog za ovrhu nije podmirio ovrhovoditelj već V.P.kao i o tome da je ista jedini stečajni vjerovnik u stečaju nad ovrhovoditeljem.

Dakle treća osoba je ukazala na činjenicu da V.P. i s njom povezane osobe u predmetno ovršnom postupku imaju ulogu ovrhovoditelja, ovršenika ali i jedinog stečajnog vjerovnika.

2.3. Osporava zaključak prvostupanjskog sud o tome da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 67. Ovršnog zakona (NN 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20. – dalje u tekstu OZ) za odgodom ovrhe tj. pogrešno je ocijenio dokaze jer i sam utvrđuje kako se u konkretnom slučaju može raditi o obveznopravnoj i kaznenopravnoj odgovornosti osoba i njihovih poduzeća slijedom čega proizlazi kako je treća osoba ipak do razine vjerojatnosti dokazala da polaže prava na predmetu ovrhe pogotovo što je u zemljišnim knjigama u odnosu na nekretninu koja je predmet ovrhe upisana zabilježba spora i pokretanja postupka osiguranja privremenom mjerom.

2.4. Žalitelj ponavlja da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta jer bi prodajom nekretnine bio u potpunosti spriječen u ostvarenju svoje tražbine u smislu da se na njega prenese vlasništvo na nekretnini koja je kupljena njegovim novcem a notorno je da bi se ista prodala po znatno nižoj cijeni od tržišne vrijednosti.

2.5. Treća osoba posebno napominje da su dopunjeni navodi iz prigovora i prijedloga za odgodu na način da ovrhovoditelj prilikom podnošenja prijedloga nije dostavio ugovor o ustupu od 23. prosinca 2015. i dodataka tome ugovoru.

3. Na žalbu treće osobe od 27. lipnja 2021. nije odgovoreno.

4. Treća osoba je podnijela pravodobnu žalbu i protiv rješenja poslovni broj: Ovr-347/2020. od 22. listopada 2021. pobijajući ga iz svih žalbenih razloga sadržanih u članku 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13.  89/14., 70/19., 80/22., 114/22. – dalje u tekstu ZPP) navodeći kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. podstavak 11,. navedenog zakona te predlaže drugostupanjskom sud prihvaćanje žalbe i preinaku pobijanog rješenja na način da sud odgodi ovrhu a podredno ukidanje istog i vraćanje predmeta na ponovni postupak.

4.1. Navodi da pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama jer sud u pobijanom rješenju upućuje na razloge navedene u obrazloženju rješenja od 07. srpnja 2021. kojim je odbijen prijedlog za odgodu, dakle uopće nije ispitao navode i osnovanost prijedloga od 28. srpnja 2021.

4.2. Prijedlog za odgodu ovrhe od 03,. svibnja 2021. je podnesen iz razloga jer  je treća osoba izvanknjižni – stvarni vlasnik nekretnine koja je predmet ovrhe dok je prijedlog za odgodu od 28. srpnja 2021. podnesen iz razloga jer je treća osoba 27. srpnja 2021. podnijela tužbu radi utvrđenja ništetnosti pravnih poslova a posebno ovršne isprave u ovome postupku – zadužnice.

4.3. Sud je propustio utvrditi činjenicu da je predmetni tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje ništetnosti zadužnice od 22. travnja 2016. poslovni broj. OV-2656/2016. potvrđene 25. travnja 2016. po javnom bilježniku N.Š. iz O. dakle upravo ovršne isprave na kojoj se temelji predmetna ovrha.

4.4. Smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbe OZ-a jer predmetni prijedlog za odgodu predstavlja poseban prijedlog u odnosu na ranije podneseni prijedlog s time što za podnošenje i usvajanje prijedloga za odgodu je potpuno irelevantno da li je treća osoba postupila po zaključku suda od 07. srpnja 2021. s time što napominje da prema odredbi članka 60. stavak 3. OZ-a treća osoba može pokrenuti parnicu na koju je upućena i nakon proteka roka.

4.5. Žalitelj navodi kako se ovršenik nije protivio prijedlogu za odgodu ovrhe tj. odluku je prepustio sudu.

4.6. S obzirom na činjenicu da se ovršenik nije protivio odgodi sud je prilikom odlučivanja o podnesenom prijedlogu trebao imati u vidu odredbu članka 65. stavak 1. točka 4. OZ-a prema kojoj će sud odgoditi ovrhu ako je podnesena tužba za stavlja je izvan snage nagodbe ili javno bilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti.

4.7. Ponavlja navode iz ranije žalbe protiv rješenja od 07. srpnja 2021. da bi prodajom nekretnine trpio nenadoknadivu štetu obzirom na visinu tražbine ovrhovoditelja i treće osobe te kupoprodajnu cijenu koja bi bila postignuta u ovršenom postupku.

5. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj u cijelosti osporava žalbene navode te predlaže drugostupanjskom sudu odbijanje iste kao neosnovane.

6. Žalbe su osnovane ali ne iz razloga koje navodi treća osoba već je ovaj sud pazeći po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 365. stavak 2. ZPP-a) zbog nedostatka procesnih pretpostavki za meritorno odlučivanje o odgodi ovrhe ukinuo oba prvostupanjska rješenja i odbacio prijedloge za odgodu.

7. Ovaj sud je ispitao pobijana rješenja sukladno odredbi članka 365. ZPP-a u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a te utvrđuje da je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo.

Prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud kao drugostupanjski pazi po službenoj dužnosti a niti povredu iz članka 354. stavak 2. podstavak 11. navedenog zakona kako to proizlazi iz sadržaja žalbi jer daje jasne razloge o odlučnim činjenicama zbog kojih prijedloge za odgodu smatra neosnovanim tako da se rješenja mogu ispitati.

8. Iz stanja spisa proizlazi da je Stečajna masa iza W.d.o.o. u stečaju zastupana po stečajnom upravitelju M.Č. u svojstvu ovrhovoditelja podnijela ovršni prijedlog protiv ovršenika L. d.o.o. radi ovrhe na nekretninama na temelju ovršne isprave – zadužnice OV-2656/2016. od 22. travnja 2016. potvrđene 25. travnja 2016. od strane javne bilježnice N.Š. radi naplate tražbine u iznosu od 12.246.524,14 kuna sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31. ožujka 2016. pa do isplate i troškovima postupka.

8.1. Postupajući po prijedlogu prvostupanjski sud je odredio ovrhu na nekretninama ovršenika iz z.k.ul. … k.o. B..

Treća osoba je 03. svibnja 2021. izjavila prigovor u smislu odredbe članka 59. OZ-a i prijedlog za odgodu temeljem odredbe članka 67. navedenog zakona a uz prijedlog je priložena kaznena prijava protiv V.P. iz Z. i dr., tužba radi poništenja ugovora o zajmu od 05. ožujka i 20. rujna 2013. i od 07. travnja 2015. sklopljenog između treće osobe i ovršenika sa zahtjevom za isplatu te prijedlog za osiguranje privremenom mjerom zabrane otuđenja i opterećenja k.č. … iz z.k.ul. … k.o. B. koje su predmet ovog ovršnog postupka.

Također je žalitelj dostavio prvostupanjskom sudu dopunu prigovora protiv ovrhe i prijedloga za odgodu ovrhe 13. svibnja 2021. u kojoj navodi da ovrhovoditelj nije dostavio uz prijedlog ugovor o ustupu i dodatak tome ugovoru; nadalje da se radi o prividnim pravnim poslovima; da je V.P. ovršenikov prokurist te da je ista platila pristojbu na prijedlog za ovrhu a također je priložio dopunu kaznene prijave i zahtjev za podnošenjem prijedloga za određivanje privremene mjere u kaznenom postupku.

9. Na tako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pozivom na odredbu članka 67. OZ-a odbija prijedlog  za odgodu od 03. svibnja 2021. kao neosnovan.

9.1. Svoju odluku obrazlaže time kako sud nije stekao uvjerenje da bi treća osoba imala na nekretnini koja je predmet ovrhe pravo koje sprječava ovrhu.

9.2. Naime u sudskoj praksi na izvanknjižno vlasništvo pozivaju se osobe koje imaju isprave koje im daju pravo na nekretnini a u konkretnom slučaju treća osoba ne raspolaže takvim ispravama jer niti jedan postupak koji je treća osoba pokrenula neće dovesti do toga da bude nositelj nekog stvarnog prava na nekretnini.

9.3. Iz provedenog postupka i navoda treće osobe proizlazi da je njegovo poduzeće pozajmilo novac ovršeniku a da li je taj novac služio kupnji predmetne nekretnine ne predstavlja temelj za njezino stjecanje.

9.4. Osim toga po utvrđenju prvostupanjskog suda  treća osoba nije dokazala mogućnost nastanka nenadoknadive odnosno teško nadoknadive štete koja bi mu mogla nastati provedbom ovrhe.

9.5. Obzirom na navode treće osobe prvostupanjski sud je istu zaključkom od 07. srpnja 2021. uputio u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u roku od 15 dana pri čemu pokretanje parnice ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine.

10. Treća osoba je 28. srpnja 2021. ponovno podnijela prijedlog za odgodom ovrhe sada ga temeljeći na činjenici da je kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu protiv stranaka podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti ugovora o ustupu sklopljenog 23. prosinca 2015., dodataka ugovora o ustupu od 30. prosinca 2015. i zadužnice od 22. travnja 2016. sa zahtjevom za uspostavom ranijeg zemljišnoknjižnog stanja prije upisa založnih prava na temelju navedenih isprava.

11. Svojim rješenjem od 22. studenog 2021. prvostupanjski sud odbija prijedlog za odgodu pozivom na odredbu članka 67. OZ-a sa obrazloženjem kako treća osoba nije dostavila dokaz o pokretanju parnice u koju je upućena zaključkom od 07. srpnja 2021. radi proglašenja ovrhe nedopuštenom dok parnica koja je pokrenuta pred Općinskom građanskim sudom u Zagrebu nije parnica na koju je treća osoba upućena.

Naime uspjeh u parnici koju je pokrenula treća osoba ne bi istu dovodio u položaj da na nekretnini stekne stvarno pravo koje sprječava ovrhu.

Prvostupanjski sud ponavlja kako treća osoba ponovno nije dokazala odnosno učinila vjerojatnim nastanak nenadoknadive odnosno teško nadoknadive štete.

12. Prema odredbi članka 67. stavak 1. OZ-a na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom sud će odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena (članak 60. OZ-a).

13. Iz citirane zakonske odredbe proizlazi da će sud na prijedlog treće osobe odgoditi ovrhu ako se kumulativno ispune uvjeti da treća osoba učini vjerojatnim postojanje svoga prava, nadalje da učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu te da je pokrenula parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na koju je upućena sukladno odredbi članka 60. OZ-a.

Dakle podnošenje tužbe radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na koju ovršni sud upućuje treću osobu je procesna pretpostavka za meritorno odlučivanje o prijedlogu treće osobe za odgodom ovrhe (o tome primjerice ŽS ZG, poslovni broj: Gž Ovr-777/2003., ŽS RI, poslovni broj: Gž Ovr-784/2021.).

14. Iz stanja spisa nespornim proizlazi da treća osoba nije postupila po zaključku suda od 07. srpnja 2021. već je kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu podnijela tužbu radi utvrđenja ništetnosti, između ostalog, i ovršne isprave na temelju koje je pokrenut postupak u ovome predmetu sa zahtjevom za uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.

14.1 Po ocijeni ovoga suda podnošenje takve tužbe ne predstavlja procesnu pretpostavku za odlučivanje o prijedlogu za odgodu obzirom na jasnu zakonsku odredbu iz članka 67. stavak 1. u svezi s člankom 60. OZ-a u pogledu upućivanja u parnicu sa jasno postavljenim tužbenim zahtjevom radi utvrđenja nedopuštenosti ovrhe u točno određenom predmetu, ovdje u ovršnom predmetu Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: Ovr-347/2020.

14.2. Eventualni uspjeh tužitelja u parnici radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave u ovome predmetu može biti razlog za obustavu ovrhe u smislu odredbe članka 72. stavak 1. OZ-a.

15. Dakle obzirom da nisu kumulativno ispunjeni svi uvjeti iz članka 67. stavak 1. OZ-a odnosno nije ispunjena procesna pretpostavka za meritorno odlučivanje o prijedlogu za ovrhu ovaj sud je ukinuo pobijana rješenja te odbacio prijedloge za odgodu u smislu odredbe članka 366. stavak 1. u svezi s člankom 381. stavak 1. ZPP-a.

16. Obzirom na žalbene navode koji se odnose na suglasnost ovršenika za odgodom ovrhe; plaćanja sudske pristojbe na prijedlog na ovrhu od strane V.P. te podnošenja kaznenih prijava u vezi sklopljenih pravnih poslova koji su već ranije navedeni treba reći slijedeće;

16.1. U pogledu navodne suglasnosti ovršenika za odgodom ovrhe ovaj sud napominje da izjava o tome kako odluku o prijedlogu za odgodu ovršenik prepušta sudu ne znači ujedno da je i suglasan sa odgodom pri čemu se napominje da sukladno odredbi članka 69. stavak 1. OZ-a ukoliko treća osoba predloži odgodu sa njom se moraju suglasiti i ovrhovoditelj i ovršenik o čemu u konkretnom slučaju nije riječ.

16.2. U pogledu plaćanja pristojbe na prijedlog za ovrhu od strane V.P. ovaj sud napominje da sama ta činjenica ne može ukazivati sama za sebe na nedopuštenost ovrhe niti biti razlog za odgodu ovrhe.

Prema odredbi članka 3. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18., 51/23.) pristojbe propisane tim zakonom dužna je platiti osoba na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom.

No to ujedno ne znači da osim pristojbenog obveznika pristojbu ne može platiti treća osoba koja za to ima neki interes u smislu odredbe članka 103. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05., 41/08., 125/11., 78/15.,  29/18., 114/22. i 156/22. - dalje u tekstu ZOO).

16.3. U pogledu podnesenih kaznenih prijava kojima treća osoba argumentira svoje tvrdnje o osnovanosti prijedloga za odgodu u smislu odredbe članka 65. stavak 1. točka 10. OZ-a ovaj sud napominje da treća osoba nije dokazala da se u vezi pravnih poslova V.P. i drugih involviranih osoba zaista i vodi kazneni postupak u smislu navedene odredbe imajući pri tome u vidu i odredbu članka 17. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22.) koja određuje kada kazneni postupak započinje.

 

 

Vukovar, 22. svibnja 2023.

              Sudac

              Krešimir Biljan

 

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450