Broj: 16 Pn-119/2021-23

1 

 

 

 

 

              U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

 

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Blaženki Glad, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužitelja D. G. iz T., T., OIB … i 2. tužiteljice D. G. iz T., T., OIB …, oboje zastupani po punomoćniku B. G., odvjetniku u O., protiv tuženika H.-O. d.d., Z., C., OIB: …zastupanog po punomoćnici I. P., odvjetnici u OD O., P. & P. d.o.o., Z., radi naknade štete, nakon ročišta glavne i javne rasprave zaključene 14. ožujka 2023. u nazočnosti punomoćnika 1. tužitelja i 2. tužiteljice, a nenazočnosti punomoćnice tuženika, na ročištu radi objave i uručenja presude 22. svibnja 2023.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

I. Nalaže se tuženiku H.-O. d.d., OIB: ….iz Z., C. da po osnovi razlike naknade imovinske štete iz štetnog događaja od 29. srpnja 2021. godine po polici osiguranja od autoodgovornosti isplati tužiteljima D. G., OIB: … iz T., T. i D. G., OIB: … iz T., T.iznos od 954,55 eura / 7.192,09 kn[1]  zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od dana 29. srpnja 2021. godine do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku 15 dana.

 

              II. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos glavnice za razdoblje od 29. srpnja 2021. do 21. svibnja 2023., kao neosnovan.

 

III. Nalaže se tuženiku H.-O. d.d., OIB: ….iz Z., C naknaditi tužiteljima D. G., OIB: …iz T., T. i D. G., OIB: ….iz T., T. parnični trošak u iznosu 1.571,02 eura / 11.836,85 kn[2], zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude 21. travnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku 15 dana.

 

 

Obrazloženje

 

 

1.              Tužitelji u tužbi navode da se dana 29. srpnja 2021. godine dogodio štetni događaj u kojem je osiguranik tuženika, upravljajući osobnim vozilom osiguranim policom osiguranja od automobilske odgovornosti sklopljenom kod tuženika, skrivio prometnu nesreću na način da je vozilom sletio s kolnika i udario u betonsko-željeznu ogradu ispred obiteljske kuće tužitelja, probio istu ogradu te udario u dva stabla šljiva u voćnjaku, istrgnuvši stabla iz korijena.

Nakon štetnog događaja tužitelji su kao suvlasnici oštećenih stvari uputili zahtjev radi

naknade štete, uz koji su dostavili dvije ponude za popravak ograde, tražeći od tuženika sanaciju ograde stavljanjem u prvobitno stanje ili isplatu štete po ponudama, uvećano za vrijednost dvaju stabala šljiva. Tuženik je priznao svoju odgovornost za naknadu štete, no u mirnom postupku ponudio je djelomičnu isplatu štete i to 1. tužitelju u iznosu od 5.400,00 kn kao polovicu od procjene štete od 10.800,00 kn i 2. tužiteljici u iznosu od 5.400,00 kn. Po uloženim prigovorima ovi iznosi su povišeni na iznose od 6.300,00 kn za 1. tužitelja i 6.400,00 kn za 2. tužiteljicu, od čega je 1.tužitelju isplaćen nesporni iznos od 4.500,00 kn i 2. tužiteljici iznos od 5.400,00 kn.

Tužitelji navode da s isplaćenim iznosima ne mogu izvršiti popravak ograde jer su dostavljene ponude izvođača znatno više od iznosa štete koji priznaje tuženik. Također, takvom isplatom nisu obuhvaćena i stabla šljiva koje su potpuno uništene. Računajući kao iznos potreban za naknadu štete na ogradi niži iznos - ponudu B. o. "l." iz O. u visini od 16.330,00 kn te smatrajući da je vrijednost dvaju stabala šljiva i očekivanog uroda kroz naredno razdoblje u visini od 5.000,00 kn, uz odbitak primljenih iznosa od 9.900,00 kn, to tužitelji smatraju da je preostali dio pretrpljene štete u visini od 11.430,00 kn.

S obzirom na naprijed navedeno, tužitelji predlažu da sud provede predložene dokaze, po potrebi provede pribavu izvida štete od tuženika i vještačenje po sudskorn vještaku poljoprivredne struke, te da potom, makar i zbog ogluhe ili izostanka, donese presudu.

 

1.1.               Konačni tužbeni zahtjev tužitelji su specificirali u podnesku od 1. veljače 2023. (list 104-105 spisa).

 

2.              Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja od 29.07.2021., no ističe prigovor namirenja jer je tužiteljima u cijelosti naknadio štetu koja im je nastala povodom predmetnog štetnog događaja, i to na način da je 1. tužitelju isplatio iznos od 4.500,00 kn dana 30.08.2021. te daljnji iznos od 1.900,00 kn dana 25.11.2021. (ukupno 6.400,00 kn) sve na račun 1. tužitelja, a 2. tužiteljici iznos od 5.400,00 kn dana 05.10.2021. te daljnji iznos od 1.000,00 kn dana 24.11.2021. (ukupno 6.400,00 kn ), sve na račun 2. tužiteljice.

Dakle, suprotno navodima iz tužbe, 1. tužitelju je isplaćen iznos od 6.400,00 kn, kao i 2. tužiteljici, odnosno, ukupno je 1. tužitelju i 2.tužiteljici prije podnošenja tužbe isplaćen iznos od 12.800,00 kn.

U odnosu na vrijednost predmeta spora, odnosno visinu naknade štete koju tužitelji potražuju, tuženik ističe kako je nejasno isplatu kojeg iznosa tužitelji zahtijevaju od tuženika. Naime, u samom petitu na ime naknade štete tužitelji zahtijevaju isplatu iznosa od 11.430,00 kn, što jasno proizlazi i iz tužbenih navoda, dok je kao VPS naveden iznos od 13.248,37 kn.

U svakom slučaju, tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva preko isplaćenog

iznosa budući da je isplatom iznosa od ukupno 12.800,00 kn tužiteljima u cijelosti naknađena šteta koju su pretrpjeli temeljem predmetnog štetnog događaja, budući isplaćeni iznos predstavlja adekvatnu naknadu.

Tuženik osporava i tijek zatezne kamate kako je isti postavljen u tužbi za imovinsku štetu. Nereparirana šteta nastaje trenom presuđenja kada nenovčana imovinska šteta biva pretočena u određeni broj novčanih jedinica, pa kamata na istu može početi teći tek od presuđenja. Također tužitelji ne prilažu nikakav račun kao dokaz da su ogradu popravili.

Slijedom navedenog tuženik predlaže da sud nakon provedene glavne rasprave odbije

tužitelje s tužbenim zahtjevom i obveže ih na naknadu parničnog troška tuženiku zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

 

3.              Tijekom dokaznog postupka izveden je dokaz čitanjem obrazložene ponude za naknadu štete i dostava prijedloga sporazuma o namirenju H. osiguranja (list 8-11, 13-17 spisa), odgovora na prigovor i dostava prijedloga sporazuma o namirenju H.osiguranja (list 18-19 spisa), Ponude …od 2. rujna 2021. obrta "I." (list 20 spisa), Ponude broj 6 od 10. kolovoza 2021. obrta "P." (list 21 spisa), Zbrojnog naloga za prijenos 30. kolovoza 2021. (list 29-32 spisa), fotografija (list 52-62 spisa), fotografija (list 67-84 spisa), Procjembenog elaborata poljoprivrednog vještaka (list 92-100 spisa).

Saslušani su 1. tužitelj D. G. i 2. tužiteljica D. G., kao stranke (list 65 spisa).

 

4.              Tužbeni zahtjev je osnovan.

 

5.              Provedene dokaze sud je cijenio u smislu odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje u tekstu: Zakona o parničnom postupku).

 

6.              Nije sporno da su tužitelji suvlasnici svaki u ½ dijela nekretnine na kojoj je nastao štetni događaj.

Nije sporan nastanak štetnog događaja ni da je osiguranik tuženika, upravljajući osobnim vozilom osiguranim policom osiguranja od automobilske odgovornosti sklopljenom kod tuženika, skrivio prometnu nesreću na način da je vozilom sletio s kolnika i udario u betonsko-željeznu ogradu ispred obiteljske kuće tužitelja, probio istu ogradu te udario u dva stabla šljiva u voćnjaku, istrgnuvši stabla iz korijena.

 

7.              Budući je nesporno da se dogodio osigurani slučaj, to je temeljem odredbe članka 943. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08,  125/11, 78/15 i 29/18 – dalje u tekstu: Zakona o obveznim odnosima) tuženik kao osiguratelj dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom.

 

8.              Nadalje, nije sporno da je tuženik isplatio 1. tužitelju 6.400,00 kn i 2. tužiteljici 6.400,00 kn u izvansudskom postupku.

 

9.              Dakle, nije sporno da je tuženik odgovoran za štetu koja je tužiteljima nastala u utuženom štetnom događaju na ogradi i dva stabla šljive i da je dužan naknaditi im prouzročenu štetu, ali je sporna visina nastale štete jer tuženik smatra da je isplaćenim iznosom od 12.800,00 kn naknadio tužiteljima štetu u cijelosti.

 

10.              Radi utvrđivanja štete nastale na ogradi sud je saslušao tužitelje i izvršio uvid u ponude na listu 20 i 21 spisa, a za štetu na stablima šljive je provedeno i vještačenje po vještaku poljoprivredne struke.

 

11.              Prvo tužitelj D. G. u svom iskazu navodi da za vrijeme štetnog događaja i supruga i on nisu bili kod kuće nego su bili u polju i susjed im je javio da je auto u njihovom vrtu i da je slomio ogradu i šljivice. Bila je policija, napravila je zapisnik i dobili su ime osiguravajuće kuće kojoj su se telefonom i javili i oni nisu došli na uviđaj. Puno puta su zvali par dana ali najprije se nitko nije javljao, a kada su se javili opravdavali su se da ne mogu doći, da je vrijeme godišnjih, da je daleko i nisu došli. Ograda na kojoj im je napravljena šteta je u dužini oko 25 metara. To je željezna ograda od željeznih elemenata sa željeznim stupićima koji su bili ubetonirani u zidić, a što je sve policija slikala i može se vidjeti kod njihove kuće i danas. Od ograde u njihovoj parceli šljivice su bile na oko metar i pol. Srušena su im dva stabla šljive. Jedna šljiva je bila stara oko 10-ak godina, a druga 3 godine. Ova starija je obilno rađala, a ova mlađa je taman trebala. Na fotografijama se može vidjeti koliki je bio promjer stabala šljiva. To su fotografije na listu 54 i 55 spisa, a ima i on svoje fotografije iz tog vremena.

1. tužitelj potkrjepljuje iskaz fotografijama za koje inzistira da ostanu u sudskom spisu, a koje su slikane neposredno nakon štetnog događaja. Tužitelj dostavlja 17 fotografija.

1. tužitelj navodi da su se obratili osiguravajućem društvu . Najprije su ih tražili dokaz o vlasništvu i kako su supruga i on svatko u ½ vlasnici i za štetu su morali tražiti supruga i on. On je najprije od osiguravajućeg društva dobio na račun 4.500,00 kn i rekli su da su priznali štetu od 9.000,00 kn. Kako je njegova supruga suvlasnica u drugoj polovini nekretnine, a oni se nisu slagali s iznosom od 4.500,00 kn odnosno ukupno 9.000,00 kn supruga je angažirala odvjetnika i ona je dobila na svoj račun 5.400,00 kn. Onda se je odvjetnik žalio osiguravajućoj kući i njemu je još došla isplata 1.900,00 kn, a supruzi 1.000,00 kn. Ukupno je tako njemu isplaćeno 6.400,00 kn i supruzi 6.400,00 kn što proizlazi da su za štetu iz štetnog događaja ukupno dobili 12.800,00 kn. Njima osiguravajuća kuća nikada nije rekla da li im je to iznos plaćen za ogradu ili i iza ogradu i za šljivice. S tim iznosom ne može se popraviti ograda jer su oni tražili ponude i najniža ponuda je bila 16.300,00 kn. Druga je bila još veća na preko 18.000,00 kn. Iako je sin zvao osiguravajuću kuću i rekao da je to malo novaca za ogradu i da nisu spominjali šljivice, a da su u štetnom događaju srušene i dvije šljive, osiguravajuća kuća im nije ponudila štetu za šljivice niti su povisili svoju ponudu za ogradu.

 

12.              Drugo tužiteljica D. G. u svom iskazu navodi da je slušala glasno kazivanje iskaza supruga i da je on rekao sve baš kako je bilo. To je sve istina i ona iskazuje suglasno njegovom iskazu. Potvrđuje da je primila iznose kako je rekao i njen suprug. Primila je ukupno 6.400,00 kn i njen suprug je primio 6.400,00 kn od osiguravajuće kuće.

 

13.              Iz Ponude 10/21 (list 20 spisa) proizlazi da ju je izdao 2. rujna 2021. obrt "I" D. G., T., za izradu i uslugu postavljanja ograde (23 metra) u iznosu 16.330,00 kn.

 

13.1.              Iz Ponude 6 (list 21 spisa) proizlazi da ju je izdao 10. kolovoza 2021. obrt "P" D. G., T., za izradu i uslugu postavljanja ograde (23,6 metra) u iznosu 18.880,00 kn.

 

14.              Iz Procjembenog elaborata procjene vrijednosti višegodišnjih nasada i procjene izgubljene dobiti od neostvarene proizvodnje sudskog vještaka mr.sc. D. Ž., dipl.ing.agr. za poljoprivredu od 17. siječnja 2023. (list 92-100 spisa) sud utvrđuje da je vještak utvrdio da je preostala vrijednost nasada, dva stabla šljive, procijenjena na 287,04 kn ili 38,09 eura te da je ukupna neostvarena dobit do kraja vijeka rodnosti 2 stabla šljive procijenjena na 3.375,05 kn ili 447,95 eura. Nadalje, vještak utvrđuje, temeljem fotografija i stanja spisa da je utvrđena vrijednost uništenih stabala i izgubljene dobiti na ime količine izgubljenih plodova koje su tužitelji očekivali dobiti od istih stabala procijenjena na ukupno 3.662,09 kn ili 486,04 eura.

 

15.              1. tužitelj D. G. i 2. tužiteljica D. G. podneskom od 1. veljače 2023. očitovali su se na nalaz i mišljenje vještaka poljoprivredne struke navodeći da prihvaćaju dostavljenu procjenu nastale i buduće štete u iznosu od 3.662,09 kn ili 486,04 EUR. Ujedno smatraju da je time vještak potvrdio kako je zahtjev tužitelja radi

naknade štete iz štetnog događaja utemeljen i opravdan.

 

16.              Tuženik se u podnesku od 3. veljače 2023. očitovao na nalaz vještaka navodeći da ne stavlja nikakve prigovore budući iz istog proizlazi ono što je tuženik i tvrdio još u odgovoru na tužbu da je tužiteljima u cijelosti naknadio štetu koja im je nastala povodom predmetnog štetnog događaja.

Tužitelji nisu do zaključenja prethodnog postupka predložili dokaze na temelju kojih bi sud mogao utvrditi osnov i visinu štete preko nesporno isplaćenog iznosa od 12.800,00 kn, a isti nemaju više mogućnosti predlaganja drugih dokaza.

Tuženik navodi da je još u odgovoru na tužbu osporio osnov i visinu štete preko isplaćenog iznosa, te imajući u vidu nalaz i mišljenje vještaka prema kojemu bi tužiteljima pripadao iznos od 486,04 EUR / 3.662,09 kn, a da visinu štete na ogradi tužitelji nisu dokazali jer su dostavljene samo ponude koje nisu adekvatan dokaz i iz kojih se ne može utvrditi obujam i visina štete koja je navodno nastala u predmetnom štetnom događaju to je jasno kako je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

Naime u skladu s odredbom čl. 1085. Zakona o obveznim odnosima odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala. Ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu.

Čl. 1090. propisuje da će sud dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

Tuženik ističe kako su tužitelji na kojima je teret dokaza osnovanosti osnova i visine tužbenog zahtjeva morali predložiti adekvatne dokaze ( građevinsko vještačenje…) kojima bi se mogla utvrditi šteta koja je posljedica štetnog događaja, a potom i troškove koji su potrebni kako bi se šteta otklonila, a što su propustili učiniti.

 

17.              Sud u cijelosti prihvaća iskaze 1. tužitelja D. G. i 2. tužiteljice D. G. jer su isti u odlučnim činjenicama nesporni te potkrijepljeni materijalnim dokazima u spisu.

 

18.              Sud, s obzirom na okolnosti slučaja cijeni da se obzirom na konačno specificirani tužbeni zahtjev radi o sporu male vrijednosti pa je sud po slobodnoj ocjeni sukladno članku 223. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje u tekstu: Zakona o parničnom postupku) uzimajući u obzir prikupljene ponude obrta "I" i obrta "P", tuženikovo priznanje nastanka štetnog događaja i iskaze tužitelja, osnovanom prihvatio nižu ponudu obrta "I." u iznosu 16.330,00 kn za izradu i postavljanje ograde, jer sud smatra da bi daljnje utvrđivanje visine tog dijela tužbenog zahtjeva bilo povezano s nerazmjernim teškoćama.

 

19.              Kako je nesporno da je tuženik tužiteljima isplatio ukupno 12.800,00 kn, a šteta na ogradi je utvrđena u iznosu 16.330,00 kn, to proizlazi da je tuženik dužan tužiteljima na ime štete na ogradi isplatiti još 3.530,00 kn (16.330,00 – 12.800,00 = 3.530,00).

 

20.              Nije sporno tijekom postupka da tužitelji nisu popravili ogradu.

 

21.              Temeljem Nalaza i mišljenja poljoprivrednog vještaka kojeg prihvaća u cijelosti ovaj sud, a kojem stranke ne prigovaraju, utvrđena je vrijednost uništenih stabala šljive i izgubljene dobiti na ime količine izgubljenih plodova koje su tužitelji očekivali dobiti od istih stabala na ukupno 3.662,09 kn ili 486,04 eura, pa s obzirom da tuženik nije isplatio navedenu štetu u izvansudskom postupku, valjalo je tuženiku naložiti da tužiteljima isplati ukupno preostali iznos štete od 7.192,09 kn / 954,55 eura (3.530,00 kn + 3.662,09 kn = 7.192,09 kn)

 

22.              Stoga je odlučeno o utuženoj glavnici kao pod točkom I. izreke presude.

 

23.              Tužitelji su zatražili zateznu kamatu na glavnicu od dana štetnog događaja.

 

23.1.              Tuženik osporava tijek zatražene zatezne kamate navodeći da ne reparirana šteta nastaje trenom presuđenja kada nenovčana imovinska šteta biva pretočena u određeni broj novčanih jedinica, pa kamata na istu može početi teći tek od presuđenja.

 

24.              Da bi kamate počele teći šteta mora nastati, što znači da moraju biti poznate sve posljedice štetne radnje.

 

25.              Na iznos imovinske štete tužiteljima je kamata dosuđena od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate. Naime, obzirom da tužitelji nisu popravili štetu niti dostavili za to račun, ova utužena imovinska šteta je nenovčanog karaktera, pa nema mjesta određivanju zatezne kamate od dana podnošenja tužbe odnosno odštetnog zahtjeva u smislu članka 1103. Zakona o obveznim odnosima. Sukladno odredbama članka 1085. i članka 1086. Zakona o obveznim odnosima, utužena imovinska šteta postala je novčana i dospjela danom donošenja prvostupanjske presude, pa sud stoga zateznu kamatu za ovaj dio štete dosuđuje od dana donošenja prvostupanjske presude tj. 22. svibnja 2023. Stoga za preostali dio zatraženog tijeka zatezne kamate iznad dosuđenog sud odbija tužbeni zahtjev, kao neosnovan, kao pod točkom II. izreke presude.

 

26.              Temeljem odredbe članka 29. Zakona o obveznim odnosima sud je tužiteljima na dosuđeni iznos glavnice dosudio zatezne kamate tekuće od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate. Zatezne kamate se određuju po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.

 

27.              Zbog toga je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I.

 

28.              Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je prema konačno specificiranom tužbenom zahtjevu temeljem članka 154. stavak 5. Zakona o parničnom postupku jer tužitelji nisu uspjeli samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, te članka 155. Zakona o parničnom postupku pa je 1. tužitelju i 2. tužiteljici dosuđen parnični trošak i to za: sastav tužbe u iznosu 149,31 eura, sastav podneska od 11.1.2022. u iznosu 149,25 eura, zastupanje na ročištu 24.2.2022. u iznosu 149,25 eura, zastupanje na ročištu 6.5.2022. u iznosu 149,25 eura, sastav podneska od 31.1.2023. u iznosu 149,25 eura, zastupanje na ročištu 14.3.2023. u iznosu 149,25 eura, pristup na ročište za objavu i uručenje presude u iznosu 74,63 eura, PDV od 25% na gornje radnje u iznosu 242,53 eura, trošak predujma za vještačenje u iznosu 265,45 eura sudska pristojba na tužbu u iznosu 53,09 eura sudska pristojba na presudu u iznosu 39,82 eura što ukupno iznosi 1.571,02 eura.

 

28.1.              Na parnični trošak dosuđena je zatezna kamata od dana donošenja ove presude do isplate temeljem odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 9/14, 55/16,  73/17 i 131/20) po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima.

 

29.              S obzirom na sve navedeno riješeno je kao u izreci.

             

 

U Ogulinu 22. svibnja 2023.

 

Sudac

Blaženka Glad,v.r.

                                                                                          

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Ova presuda se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2. ZPP-a (osim zbog povrede iz čl. 354. st. t.3.) i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje županijski sud.

 

Dostaviti:

1. B. G., odvjetnik u O.

2. I. P., odvjetnica u OD O., P. & P. d.o.o., Z.