1

Poslovni broj:14 Pn-18/2019

 

 

 

U   I M E R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A 

 

            Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, u pravnoj stvari tužitelja M. G. iz O., G., OIB: …, zastupan po punomoćnici S. P., odvjetnici u K., protiv tuženika T. C., H., K., OIB: …, zastupan po punomoćniku D. M., odvjetniku u Z., radi naknade štete, nakon održana glavne i javne rasprave dovršene 4. travnja 2023., u nazočnosti stranaka i punomoćnika stranka, po objavi 19. svibnja 2023.,

 

p r e s u d i o   j e

 

I.              Nalaže se tuženiku T. C., H., K., OIB: …,, da tužitelju M. G. iz O., G., OIB: …, na ime naknade imovinske štete isplati iznos od 601,02 EUR/ 4.528,41 kn, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19. svibnja 2023., pa do isplate na valutu EUR po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

 

II.              S preostalim dijelom tužbenog zahtjeva (za iznos od 400,96 EUR i u odnosu na tijek zz kamata na dosuđeni iznos za period od 24.6. 2018. pa do 18.5.2023.) tužitelj se odbija, kao neosnovanim.

 

III.              Nalaže se tuženiku T. C., H., K., OIB: …, da tužitelju   M. G. iz O., G., OIB: …, naknadi parnični trošak u iznosu od 931,14 EUR / 7.015,67 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19. svibnja 2023., pa do isplate na valutu EUR po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

 

 

 

 

Obrazloženje

 

1.              Tužitelj  u tužbi navodi da je predmnijevani vlasnik i dugogodišnji posjednik kčbr. …upisane u posjedovni N. da je list … k.o. T., u naravi šuma od 4978 m2, koja odgovara dijelu kčbr. …upisane u zkul. …k.o. T., u naravi šuma g. u G. od 1 j 1384 čhv ili 10732 m2. Navodi da se nalazi u posjedu kčbr…., računajući i posjed svojih roditelja M. i J. kao pravnih prednika, nalazi od 1964, kada je rješenjem ovoga suda broj: R1-…od 27. studenog 1964. razvrgnuta suvlasnička zajednica između ostalog i na kčbr. …na način da je novonastala kčbr. …te upisana kao posjed oca tužitelja M. G., međutim u zemljišnim knjigama nije izvršena provedba ni sudskog rješenja ni mjerničkog nacrta pa stanje u zemljišnim knjigama ne odgovara stvarnom stanju. Navodi da je u katastru kao posjednik čestice upisan njegov otaca (M. G.), a tužitelj je njegov nasljednik po rješenje Općinskog suda u O. broj: O-…od 27. 10. 2023., time da predmetna nekretnina nije bila obuhvaćena tim rješenjem o nasljeđivanju, već rješenjem o naknadno pronađenoj imovini.

Navodi da je 3.6.2018. tuženik u šumi tužitelja posjekao u njenom južnom dijelu 12 stabala bukve, i posječena stabla odvezao iz šume, čime je tužitelju nanio štetu u iznosu od 6.143,16 kn, te u tužbi potražuje taj iznos sa zz kamatama od 24. 6.2018.

 

2.              Nakon provedenog vještačenja tužitelj je na ročištu 4. travnja 2023. uskladio tužbeni zahtjev s nalazom (šumarskog) vještaka i povisio odnosno preinačio tužbeni zahtjev tako da potražuje u konačnici iznos od 7.549,41 kn tj. 1.001.98 EUR sa zz kamatama od 24.6.2018.

 

3.              U odgovoru na tužbu tuženik navodi da priznaje da je posjekao četiri stabla na predmetnoj nekretnini, te osporava da bi posjekao sveukupno 12 stabala kako to tužitelj navodi u tužbi. Navodi da u nalazu i mišljenju šumarskog vještaka, koji nalaz je tužitelj dostavio uz tužbu, je navedeno kako je identificirano ukupno 12 panjeva posječenih stabala obične bukve koje je posjednik pokazivao da pripadaju predmetnoj nekretnini, s tim da tužitelj međutim ničim ne dokazuje da je upravo tuženik posjekao svih 12 stabala. Protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu.

 

4.              Tužitelj je u tužbi potraživao iznos od 6.143,16 kn, a nakon provedenog vještačenja po vještaku šumarske struke, povisio je tužbeni zahtjev na iznos od 7.549,41 kn tj. 1.001.98 EUR, dakle preinačio tužbeni zahtjev.

 

4.1.              Tuženik se protivio preinaci, međutim sud je preinaku dopustio.

 

4.2.              Odredbom čl. 39. ZID ZPP-a (NN 70/19), koji je stupio na snagu 1. 9. 2019., izmijenjen je dosadašnji čl. 190. tako da je iza stavka 1. dodan novi stavak 2. koji glasi: »Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.«

 

4.3.              Odredba čl. 39. ZID ZPP-a, a prema prijelaznim i završnim odredbama (čl. 117. st.2. ZID ZPP-a) primjenjuje se i na postupke u tijeku.

 

4.4.              Ovaj sud je dopustio preinaku tužbe, jer smatra da su ispunjeni uvjeti iz citiranog jer tužitelj bez svoje krivnje nije mogao preinačiti tužbeni zahtjev u pogledu visine do zaključenja prethodnog postupka, već tek nakon provedenog vještačenja po vještaku šumarske struke (koje je provedeno nakon zaključenja prethodnog postupka) na okolnost visine imovinske štete, i tek je tada nakon vještačenja saznao kolika je visina štete dakle o egzaktnoj visini svoje tražbine tužitelj je saznao tek nakon provedenog vještačenja, te je tak tada mogao preinačiti  tužbeni zahtjev, te ovaj sud smatra da je dopuštenje preinake svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, a sve ovo u smislu čl. 190. st.2. i 3. Zakona o parničnom postupku  (NN 142/12 , 103/14, NN 118/14 i NN 107/159, 70/19).

 

5.              Obzirom na vrijednost predmeta spora, radi se o sporu male vrijednosti.

 

5.              U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog i šumarskog vještaka, te je izvršen uvid u nalaz i mišljenje šumarskog vještaka M. S. na str. 63-74 spisa, u skicu očevida mjerničkog vještaka iz C. d.o.o. na str. 75 spisa, proveden je dokaz saslušanjem F. S., J. G., S.G., N. R., N. B., te dokaz saslušanjem stranka.

 

6.              Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao  u izreci.

 

7.              Predmet spora je zahtjev tužitelja prema tuženiku za naknadu imovinske štete zbog sječe stabala u njegovoj šumi kčbr…., u lipnju 2018. (23.6.2018.), te tvrdi da je u toj njegovoj šumi  tuženik posjekao 12 stabala bukve.

 

8.              Radi se o izvanugovornoj odgovornosti za štetu za koju štetnik odgovara po načelu presumirane krivnje, a u smislu odredbe čl. 1045. st.1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i dr.), dalje: ZOO, tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, kod čega tužitelj mora dokazati da je vlasnik čestice u odnosu na koju tvrdi da je tuženik izvršio sječu.

 

9.              Tuženik priznaje da je kritičnog događaja posjekao 4 stabla, poriče da bi posjekao ukupno 12 stabala, te osporava da su 4 stabala koja je posjekao u tužiteljevoj šumi, već tvrdi da je sjekao u svojoj šumi (kčbr….).

 

10.              Tužiteljeva čestica je oznake kčbr…., a tuženikova kčbr…., te ove čestice međaše.

 

11.              U postupku je održan očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog i šumarskog vještaka te je na licu mjesta svaka od stranaka pokazala granicu uživanja tj. među svojih kčbr., tužitelj je pokazao posječenih 12 panjeva za koje tvrdi da ih je posjekao tuženik na tužiteljevoj čestici, tuženik je pokazao 4 panja za koje priznaje da ih je on posjekao, a to su panjevi označeni u skici vještaka mjernika brojevima 5, 6, 7, 8.

 

12.              Inače na licu mjesta postoji obrov uz koji s nalazi put koji nije ucrtan u katastarske planove, ali na terenu postoje obrisi tog puta i put se drži uz obrov (konstatirano i po sudskom vještaku mjerniku na licu mjesta).

 

13.              U skici mjerničkog vještaka (str. 75 spisa) je prikazano kako slijedi:

 

- crnim linijama označene su čestice prema katastarskim planovima odnosno  prema stanju katastra

 

-pokazivanje tužitelja do kuda tvrdi da je njegova šuma kčbr…., tj. da je međa u odnosu na susjedne kčbr., pa tako i tuženikovu, je u skici označeno točkama A-B-C-D-E-F, time da je u točki A i točki C su zatečeni kameni, za koje inače tužitelj tvrdi da su međašni kameni i da su ti kameni oduvijek tu,

 

- u skici je označen i put koji se drži uz obrov i to crnom linijom (put), i taj se put, a u odnosu kako tužitelj pokazuje među ( točkama A-B-C-D-E-F), nalazi unutar uživanja tužitelja, kako dakle tužitelj pokazuje granicu uživanja,

 

- inače  je u skici vještaka pokazivanje tužitelja od kuda do kuda se proteže njegova čestica kčbr. …je označeno crvenim linijama,

 

- pokazivanje tuženika gdje je granica uživanja i međa njegove čestice kčbr. …sa česticom tužitelja kčbr. …označeno je točkama G-H-I, te pokazivanje tuženika odgovara katastarskom planu tj. katastarskom stanju i katastarskoj međi,

 

-posječena stabla tj. zatečeni panjevi za koje tužitelj tvrdi da su posječeni na njegovoj čestici u skici su označeni točkama 1 do 12.

 

14.              Proizlazi da pokazivanje tužitelja do kuda je njegova kčbr. …(crvenim linijama je u skici mjerničkog vještaka ucrtano kako tužitelj pokazuje da je njegova čestica) zahvaća, a gledajući stanje katastra i katastarsku među, i susjedne kčbr. i to dio …(čestica svjedoka N. B.), zatim dio kčbr. …(čestica tuženika), zatim dio kčbr. …(čestica trećih prema navodima tužitelja jedne ženske osobe koja se zove M., iz M.), te dio kčbr…..

 

15.              U odnosu na pokazivanje tužitelja do kuda je njegova čestica proizlazilo bi da je svih 12 panjeva unutar njegove čestice.

 

16.              Ukoliko se gleda stanje po katastru i katastarskim planovima proizlazilo bi da su na tužiteljevoj( kčbr….) 6 panjeva i to panjevi označeni brojevima i točkama 1, 2, 3,7,  8 i  9, zatim da su dva panja na tuženikovoj kčbr. …i to panj broj 10 i 11, a preostala četiri panja tj. panjevi broj 4, 5 , 6 i 11 su na susjednoj kčbr. …

 

17.              Temeljem izvedenih dokaza ovaj sud nalazi da je svih zatečenih 12 panjeva (stabala) posjekao tuženik u lipnju 2018., a što se zaključuje iz iskaza svjedoka J. G., koji je vršio konkretnu sječu za tuženika, a zaključuje se i iz iskaza samog tuženika.

 

18.              Naime, svjedok J. G.ć, je za tuženika rušio stabla, kod čega mu je tuženik pokazao koja stabla da ruši, time da svjedok ne zna točni broj stabala koja je porušio, ali se izjasnio da je možda porušio 10 stabala, te je na licu mjesta pokazao da je on rušio stablo-panj broj 10 i 11, dalje je pokazivao da je rušio prema obrovu, zatim da je dva ili tri stabla posjekao preko puta, a ostala "s ove strane puta", poriče da bi rušio stablo panj broj 3 i 1, jer da su to stari panjevi.

 

18.1.              Svjedok F. S., je također pomagao tuženiku kod sječe, ali nije osobno vršio sječu već je rezao stabla kad su izvučena iz šume. Ne zna koliko je stabala porušeno, i ne zna granicu uživanja među strankama.

 

18.2.              Tuženik je u iskazu naveo da ne zna koliko jej u konkretnoj sječi porušeno stabala, ali da je dosta porušeno, time da je jedno četiri stabala od porušenih bilo u tužiteljevoj šumi i to kada se gleda stanje katastra.

 

19.              Dakle cijeneći iskaz svjedoka G. koji govori oko 10-tak porušenih stabala, te iskaz samog tuženika, da je porušeno dosta stabala, te cijeneći da je na licu mjesta zatečeno 12 porušenih stabala-panjeva, ovaj sud dakle nalazi da je tih 12 stabala porušeno po tuženiku u ovoj sječi u lipnju 2018.

 

20.              Međutim sporno je da li su svih 12 stabala u tužiteljevoj šumi, a obzirom na stanje katastra tj. katastarskih planova, po kojem bi proizlazio da je 6 stabala porušeno na čestici kčbr…., dok s druge strane prema tužiteljevom pokazivanju međe bi proizlazio da je svi 12 stabala srušena u njegovoj šumi.

 

21.              Kao što je rečeno tužitelj mora dokazati da je vlasnik čestice odnosno da je porušenih 12 stabala u njegovoj šumi.

 

22.              Tužitelj tvrdi da je da je (predmnijevani) vlasnik kčbr. …do točka A-B-C-D-E-F, koju tvrdnju temelji na činjeničnom opisu da se nalazi u posjedu od 1964., računajući posjed prednika tj. roditelja, kada su roditelji rješenjem o razvrgnuću suvlasništva stekli vlasništvo novonastale kčbr…., ali rješenje o razvrgnuću  kao ni nacrt mjerničkog vještaka nije provedeno u zemljišnim knjigama.

 

23.              U smislu čl. 166. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 i dr.) , dalje: ZV, predmnijevani (dakle izvanknjižni vlasnik) mora dokazati pravni temelj  stjecanja i istiniti način stjecanja stvari (prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnog temelje ili na slabijem pravnom temelju).

 

23.1.              Raniji zakon tj. Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (NN 53/91) govori o jačem pravu na posjed i pretposavljenom vlasniku te i po tom zakonu predmnijevani tj. pretpostavljeni vlasnik mora dokazati pravni osnov i istinit način stjecanja.

 

23.2.              Inače predmnjeva vlasništva ne djeluje prema svima već smo u odnosu na tuženika u konkretnom sporu.

 

24.              Nesporno je da predmetna kčbr…nije upisana u zemljišne knjige već u katastar, u posjedovni list br. … k.o. T. (str. 7 spisa) kao šuma B. od 4978 m2, i upisana je kao posjed tj. izvanknjižno vlasništvo tužiteljevog oca M. G. (sin S.), a tužitelj je pravomoćnim rješenjem broj: O-…od 18. 1. 2019. utvrđen nasljednikom iza svoga oca na ovoj čestici kao naknado pronađenoj imovini.

 

25.              Iz historijata upisa tj. Povjesti promjena na katastarskim česticama (str. 15 spisa) proizlazi da je iz popisa parcela i sumarnik posjedovnih listova za k.o. T. koji su se primjenjivali od 1977. godine, se katastarska čestica kčbr. …šuma od 1384 čhv (upisana u posjedovni list…), od tada 1977. vodi na oca tužitelja (M. S.G.).

 

26.              Iz rješenja o razvrgnuću suvlasništva broj: R1-…od 27. 11. 1964. (str. 9 spisa) zaista proizlazi da je postupku razvrgnuća roditeljima tužitelja M. i J.G. pripala: " nekretnina koju uživaju ali na njih ne glase i to dio kčbr…sa novom oznakom …šuma od 1384 čhv", a što je dakle 4982 m2, dakle u osnovi površina koja je u katastru evidentirana na prednika tužitelja.

 

26.1.              Inače zatražen je na uvid spis R1-… (novog broja Rz…) međutim taj spis je poništen te postoji samo rješenje o razvrgnuću iz tog spisa (službena zabilješka u spisu).

 

27.              Međutim, iz rješenja o razvrgnuću se ne može zaključiti da su roditelji tužitelja stekli izvanknjižno vlasništvo (razvrgnućem)  na predmetnoj čestici do točka A-B-C-D-E-F, već se, imajući u vidu katastarsko stanje – čestica je upisana s površinom 4978 m2, i površinu koju su stekli razvrgnućem od 1384 čhv, a što je 4982 m2,  zaključuje da su razvrgnućem stekli vlasništvo čestice upravo u granicama katastarskog stanja i katastarskih planova.

 

28.              Dakle, ovaj sud nalazi da je tužitelj izvanknjižni vlasnik kčbr. …u granicama katastarskog stanja i katastarskih planova, a koje izvanknjižno vlasništvo su stekli njegovi roditelji temeljem razvrgnuća, a tužitelj nakon toga nasljeđivanjem.

 

29.              Tužitelj nije dokazao da je izvanknjižni vlasnik do točka A-B-C-D-E-F, jer kao što je rečeno razvrgnućem nije stečeno vlasništvo do tih točaka, već u granicama katastarskog stanja, a iz provedenih dokaza ne proizlazi i ne može se zaključiti da je tuženik preko toga tj. do navedenih točka stekao vlasništvo dosjelošću, tj. uživanjem.

 

30.              Naime tužitelj je bio dužan dokazati da je dosjelošću kao pošteni posjednik (kod čega se poštenje pretpostavlja) kroz posjedovanje preko 20 godina stekao vlasništvo prijepornog dijela do točka A-B-C-D-E-F i da ima jači pravni temelj posjedovanja (jače pravo na posjed) u odnosu na pravo tuženika, kod čega i pretpostavljeni vlasnik i dugogodišnji posjednik ima pravo tražiti naknadu štete p općim pravilima o naknadi štete (upućuje se na Odluku VSRH broj: Rev- 233/1996 od 16. veljače 2000.)

 

31.              Tužitelj tvrdi da posjeduje prijeporni dio po prednicima od 1964., da u prilog tome govori i činjenica što se na u točki A i C nalaze kameni, za koje tvrdi da su međašni kameni, navodi u iskazu da ne zna od kada je tuženik vlasnik svoje čestice (kčbr….), da je susjedna čestica kčbr…., a dio koje zahvaća tužiteljevo uživanje, od jednih ljudi iz M. tj. jedne ženske osobe koja se zove M., navodi da je izveo mjernika tj. tvrtku G., jer su mu za potrebe vođenja ostavine u gruntovnici rekli da treba izvesti mjernika jer čestica kčbr. …nije ucrtana u gruntovnici a u katastru je, kod izlaska tvrtke G., su bili prisutni vlasnici susjednih parcela tj. svjedoci  N. B., i S.G.,  i tuženik, da su se B. i G. suglasili s međom kako je pokazano po tvrtki G., a tuženik nije.

 

32.              Inače radi se o skici G. d.o.o. na str. 35 spisa, a koju tvrtku je tužitelj angažirao jer je pokrenuo zk ispravni postupak, te je u toj skici izmjere te tvrtke na str. 35 identično stanje kao u skici očevida mjerničkog vještaka (u ovom predmetu str. 75), a u odnosu na katastarsko stanje čestica i u odnosu na pokazivanje tužitelja do kuda je njegovo uživanje njegove čestice.

 

33.              S druge strane tuženik pokazuje granicu uživanje i među prema katastru, navodi da on svoju česticu kčbr. …tako uživa oduvijek, da je to bila čestica njegovog djede koji ju je naslijedio od tete, a djeda je naslijedila tuženikova majka koja je onda darovala tuženiku, da je još davno dok je išao u srednju školu (sada ima 42 godine) bila izmjera i to kad je njegova majka naslijedila i onda je čovjek koji je bio na izmjeri tako pokazivao među.

Što se tiče međašnih kamena (u točki A i C) tuženik je iskazao da ih je vidio i da su ti kameni postavljeni kada je dio njihove čestice uživala M. J. kojoj je po davnom dogovoru s tuženikovim djedom prepušteno pola jutra zemlje.

Poriče da bi se suglasio s izmjerom tvrtke G., tj. da je ta tvrtka najprije iskolčala po katastru, a onda poslije po elaboratu je bilo nešto sasvim drugo pa ga nije htio potpisati. 

 

34.              Svjedok S. G. (saslušan na licu mjesta) koji međaši s tužiteljevom česticom, naime svjedokova čestica je lijevo od tužiteljeve gledajući s asfaltirane ceste tj. svjedokova čestica kčbr…., je iskazao da ta njegova parcela ide od ceste do puta, time da mu parcela ne prelazi puta.

 

34.1.              Napominje se da se radi o putu o kojem je naprijed obrazloženo tj. koji se drži uz obrov i prema pokazivanju tužitelja taj put je u njegovoj čestici.

 

34.2.              Obzirom na skicu očevida te katastarsko stanje tj. katastarske planove, i izgled tj. granice čestice ovog svjedoka po katastarskim planovima, proizlazi da se u osnovi ova čestica svjedoka po katastarskim planovima proteže do puta, a što se još jasnije vidi na skici izmjere G. d.o.o. na str. 35.

 

34.3.              U odnosu kamene na licu mjesta kod puta (u točkama A i C), svjedok je iskazao da  su ti kameni tu svih 10 godina izmjere, i da su oni tu zadnjih 60 godina, odnosno da se međe nisu mijenjale.

 

34.4.              Dakle, u osnovi bi iz iskaza svjedoka proizlazilo da tužitelj svoju česticu uživa do točka A-B-C-D-E-F.

 

35.              Svjedokinja N. R., saslušana na licu mjesta, zna i opisuj položaj tužiteljeve čestice i susjednih čestica (G. i B.), ali ne zna gdje su među između šuma, ali tvrdi da zna da tamo gdje je posječeno je tužiteljevo.

 

36.              Svjedok J. G., koji je za tuženika vršio konkretnu sječu, je u odnosu na granicu uživanja između stranaka, pokazivao uživanje prema katastru.

 

37.              Svjedok N. B., koji je saslušan u sudnici, jer iako uredno pozvan nije pristupio radi saslušanja na lice mjesta, međaši s tužiteljem, svjedokova čestica je kčbr…., a ispod  međaši i s česticom tuženika (kčbr….).

 

37.1.              Svjedoku je dana na uvid skica očevida mjerničkog vještaka na str. 75 spisa:

 

-  te je svjedok pokazao da njegova čestica do crne crte (dakle po katastarskim planovima), da kada se gleda od asfaltiranog puta međa ide dolje i onda je kamen, -zatim je pokazao na skici da međa između njegove kčbr. …i tužiteljeve …ide od puta (asfaltiranog puta) pravo i da je onda međa dolje u kamenu i pokazao da je kamen u točki G (pokazao je prema stanju katastra), i da mu je tako njegov djeda tako pokazao među,

-na pitanje da li to znači da onda njegova čestica nije do puta (put uz obrov) svjedok je iskazao da je njegova čestica do točke G, a da je ispod točke G vjerojatno čestica od C. (tuženika),

-iskazao je da je bio prisutan izmjeri po tvrtki G. i da se suglasio s izmjerom i to tamo gdje je taj kamen (točka G) ,

-za kamen u točki A je iskazao da ne zna da li taj kamen postoji, da ga on nije vidio,

- na traženje punomoćnika tuženika da svjedok još jednom na skici izmjere pokaže što tko uživa , svjedok je je iskazao da je, kao što je pokazao, međa između njega i tužitelja ide ravno do točke G, onda je dolje put jarak, a s jedne i druge strane jarka je šuma,

-te je svjedok na skici pokazao kuda ide put (radi se inače o naprijed opisanom putu koji se drži uz obrov) pa je pokazao da put ide po katastarskoj međi te je njegovo pokazivanje puta u skicu sud ucrtao točkama A1 do A2.

 

38.              Samo temeljem činjenice da su na potezu između točaka A-F (do kuda tužitelj tvrdi da je uživanjem stekao vlasništvo) dva kamena u točki A i točki C, i samo tmeljem iskaza svjedoka S. G. da su ti kameni tu zadnjih 60 godina kao međa, ne može se zaključiti da je tužitelj dosjelošću stekao vlasništvo prijepornog dijela.

 

39.              Svjedok B.iako pokazuje da je put (uz obrov), a koji put je inače prema pokazivanju tužitelja unutar granica njegovog uživanja, u točkama A-B tj. u katastarskoj međi, a nesporno nije jer je put dolje dalje od katastarske međe, taj svjedok izričito tvrdi da je međa (između njegove kčbr. …i tužiteljeve kkčbr…., i tuženikove kčbr….) u točki G tj. pokazuje u skicu među prema katastru, a da je onda dolje put.

 

39.1.              Prema tome temeljem iskaza ovog svjedoka ne može se utvrditi da je granica uživanja i posjedovanja onako kako pokazuje tužitelj, već upravo suprotno da je granica uživanja i posjedovanja po katastru.

 

40.              Kraj činjenice da tužitelj kada pokazuje do kuda je dosjelošću stekao vlasništvo (do točka    A-B-C-D-E-F) zahvaća ne samo dio čestice tuženika kčbr. …, već i čestice trećih (kčbr. …za koju zna da je od ljudi iz M. M., i kčbr….), a u izostanku dokaznih prijedloga tužitelja u pravcu saslušanja upisanih vlasnika/posjednika tih čestica, sud samo temeljem činjenice da postoje dva kamena jedan u točki A, a drugi u točki C, i samo temeljem iskaza jednog svjedoka (S. G.) da su ti kameni tu 60 godina kao međa, nije mogao sa dovoljnim i nesumnjivim stupnjem vjerojatnosti utvrditi da je tužitelj izvanknjižni vlasnik prijepornog dijela do točka A-B-C-D-E-F, i da je dosjelošću stekao vlasništvo tog dijela.

 

41.              Dakle, ovaj sud nalazi da je tužitelj izvanknjižni vlasnik kčbr. …samo u  granicama katastarskog stanja i katastarskih planova.

 

42.              Kako je na kčbr. …(prema katastarskom stanju) posječeno 6 stabala obične –panjevi 1,2,3,7, 8 i 9, a iz nalaza šumarskog vještaka M. S. (str. 63 do 75 spisa) proizlazi da je bruto drvni obujam tih 6  posječenih stabala 5,16 m3,a neto drvni obujam 4,55 m3,  iznos naknade štete za drvne proizvode iznosi 4.528,41 kn,  to je tužitelju dosuđen taj iznos naknade štete od 4.528,41 kn odnosno 601,02 EUR, dok je s preostalim dijelom (tužitelj je tražio 7.549,41 kn za 12 stabala) tužbeni zahtjev odbijen.

 

43.              Na dosuđeni iznos dosuđena je i pripadajuća zz kamata i to tekuća od dana presuđenja (a ne od dana 24. lipnja 2018. kako tužitelj to traži) jer se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti na koje kamate prema ustaljenoj sudskoj praksi teku od dana donošenja presude jer se i procjena štete daje kod nenovčane imovinske štete prema cijenama u vrijeme donošenja odluke, pa je i s dijelom zahtjeva u pogledu tijeka zz kamate tužitelja valjao odbiti.

 

44.              Slijedom svega naprijed navedenog presuđeno je kao u točki I. i II. izreke presude.

 

O troškovima postupka.

 

45..              Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i 4. ZPP-a (NN 53/91, 91/92, 112/99, 173/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13,70/19), te se omjer uspjeha stranaka u postupku ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.

 

Tužitelj je uspio u postupku sa 60%, a tuženik sa 20%, pa kad se od postotka stranke koja je u većoj mjeri uspjela u postupku (tužitelj) oduzme postotak stranke koja je u manjoj mjeri uspjela (tuženik), dolazi se do postotka od 20%, pa tužitelju pripada trošak koji odgovara tom postotku koji je preostao nakon opisanih obračuna.

 

Trošak tužitelja se sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku, troška sudskih pristojbi na tužbu i presudu, i troška plaćenog predujma za vještačenje, time da trošak zastupanja pripada sukladno VPS i Tarifi nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12 , 103/14, NN 118/14 i NN 107/15, 37/22) i vrijednosti predmeta spora (75 bodova po vrijednosti boda 1,99 EUR)..

 

45.1.              Tužitelju pripada trošak kako slijedi:

 

- troška sastava tužbe u iznosu od 149,25 EUR,

-zastupanja na ročištu od 30.3.2022. u iznosu od 37,31 EUR (25% nagrade po Tbr. 9.t.5.)

-zastupanja na ročištu od 4.5.2022. u iznosu od 149,25 EUR

-zastupanja na očevidu od 5.10.2022. u iznosu od 149,25 EUR

-izbivanje iz pisarnice za vrijeme očevida 99,50 EUR (Tbr. 35)

-zastupanja na ročištu od 3.4.2023. u iznosu od 149,25 EUR

-pristup na ročište za objavu presude 74,63 EUR

 

što je sveukupno 808,44 EUR, što uvećano za iznos od 202,11 EUR na ime PFV-a čini1.010,55 EUR,  čemu treba pridodati trošak sudske pristojbe na tužbu od 39,82 EUR, sudske pristojbe na presudu od 39,82 EUR, što je ukupno 1.090,19 EUR što razmjerno uspjehu u postupu od 20% čini 218,03 EUR, čemu treba pridodati trošak plaćenog predujma za očevid za sudsku komisiju od 49,48 EUR, plaćenog predujma za mjerničkog vještaka od 331,81 EUR, i plaćenog predujma za šumarskog vještaka od 331,81 EUR, koji troškovi su priznati u cijelosti jer su bili neophodni za postupak, pa je ukupni trošak tužitelja 931,14 EUR.

 

U Karlovcu 19. svibnja 2023..

 

 

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda  mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Ova Presuda se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a (osim zbog povrede iz čl. 354. st. t.3.)  i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

 

Dostavljeno:

 

1. S. P., odvjetnica u K.

2. D. M., odvjetnik u K.