1              Poslovni broj Gž-1026/2023-3

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž-1026/2023-3

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Miha Mratovića predsjednika vijeća te Mirjane Rubić, članice vijeća i izvjestiteljice i Nediljke Radić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice G. B. iz Z., OIB: OIB: ..., zastupane po punomoćniku B. K., odvjetniku u Z. i suprugu M. B. iz Z., OIB: ... protiv I. tuženika O. K. iz Z., OIB: ... i II. tuženika S. K. iz B., OIB: ..., oboje tuženika zastupani po punomoćniku V. B., odvjetniku u Z., radi uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu P-3621/20-18 od 24. studenog 2022., u sjednici vijeća, dana 18. svibnja 2023.

 

p r e s u d i o  j e

 

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu P-3621/20-18 od 24. studenog 2022.

 

Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.

 

Obrazloženje

 

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu na nekretnini sada opisanoj kao 103. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-102), stan broj 6 u IX (devetom) katu, koji se sastoji od dvije i pol sobe, kuhinje, kupaonice, nužnika, predsoblja i lođe ukupne površine 66.55 m2, dilatacija I., lijevo od stubišta, posebni dio, neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, kao posebnog dijela zk.č.br. 5844/2, Ulica ..., površine 1279 m2, Zgrada mješovite uporabe, Z., Ulica ..., površine 1279 m2, upisane u z.k.ul.br. 225023, ranije upisanoj u knjizi položenih ugovora u podulošku br. 46105/zk. Uložak 27 k.o. G. Z., stan broj 6 u IX (devetom) katu, koji se sastoji od dvije i pol sobe, kuhinje, kupaonice, nužnika, predsoblja i lođe ukupne površine 66.55 čm, kao posebni dio stambene zgrada ..., Z. sagrađena na čest. br. 5844/2, po novoj izmjeri čest. br. 6722/2 k.o. T., uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel, poslovni broj Z-40084/2015 od 03. studenoga 2015. i prije provedbe rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel, poslovni broj Z-52949/2012 od 23. studenoga 2012.

II Nalaže se I tuženiku O. K. iz Z., OIB: ... i II tuženiku S. K. iz B., OIB: ... naknaditi tužiteljici G. B. iz Z., OIB: OIB: ... trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.875,00 kn / 248,86 EUR 1zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 24. studenog 2022. do isplate, s tim da se stopa zatezne kamate određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena prosječne kamate stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, a koju prosječnu kamatnu stopu za referentno razdoblje utvrđuje Hrvatska narodna banka, sve u roku od 15 dana.

III Odbija se kao neosnovan prigovor prijeboja koji su istaknuli I i II tuženici na ročištu od 19.10.2022., a kojim tužiteljici u prijeboj stavljaju iznos od 65.000,00 EUR-a.

IV Odbija se zahtjev I. i II. tuženika za naknadom parničnog troška.“

 

2.Protiv citirane presude pravovremenu žalbu podnose tuženici ističući žalbene razloge bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

 

2.1.Pri tome žalitelji prvenstveno ističu kako predmet ne spada u nadležnost parničnog suda, već da se radi o zemljišnoknjižnom postupku u kojemu tužiteljica može ostvarivati svoja prava. Ponavljaju kako su pošteni stjecatelji i nisu pasivno legitimirani na uspostavu u prijašnje stanje, a ako tužiteljica ima kakve zahtjeve prema njima kao nasljednicima pok. L. K., da mora podnijeti drugačiju tužbu. Nadalje, kako se sud upustio u raspravljanje smatraju kako je trebao uvažiti i raspravljati o zahtjevu za ispunjenje ugovora jer tužiteljica nikada nije isplatila pretežiti dio kupovine od 65.000,00 Eura, kako je to već ranije isticano, o čemu je sud trebao voditi računa kao o odlučnoj činjenici o kojima ovisi i pravilnost primjene materijalnog prava budući je sud utvrdio kako ugovor o kupoprodaji nije ništetan niti raskinut. Žalbeni je prijedlog ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

3.Odgovor na žalbu nije dostavljen.

 

4.Žalba nije osnovana.

 

5.Pobijajući prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, žalitelji nisu precizirali u čemu bi se bitna povreda sastojala ali bi se po sadržaju žalbe dalo zaključiti kako upiru na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. i  354. st. 1 u svezi sa čl. 19. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP).

 

5.1.Ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu ocjene osnovanosti navedenog žalbenog razloga, ovaj sud, protivno žalbenim navodima tužiteljice, smatra da je prvostupanjski sud u obrazloženju presude naveo iscrpne i detaljne razloge u odnosu na utvrđenje relevantnih činjenica na kojima temelji svoju ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva tužiteljice, koja utvrđenja su temeljena na pravilnoj ocjeni provedenih dokaza, pa sadržaj obrazloženja prvostupanjske presude opravdava odluku sadržanu u izreci, slijedom čega ovaj sud nije našao postojanje nikakvih nedostataka zbog kojih se pravilnost prvostupanjske presude ne bi mogla ispitati. Također tuženici neosnovano prigovaraju da se radi o predmetu koji spada u nadležnost  zemljišnoknjižnog suda jer je u pitanju parnica po brisovnoj tužbi iz čl.150. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19 i 128/22, dalje: ZZK), kako je to valjano zaključio i sud prvog stupnja. Nadalje, ispitujući prvostupanjsku presudu u okviru ovlaštenja iz čl. 365. st. 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud nije našao da je donošenjem presude ili u postupku koji joj je prethodio, prvostupanjski sud počinio bilo koju povredu odredaba parničnog postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

6.U provedenom je postupku prvostupanjski sud u bitnom utvrdio:

 

-kako je dana 17. veljače 2005. između L. K., zastupane po punomoćniku T. L., kao prodavateljice i G. B. (ovdje tužiteljice), kao kupca, zaključen ugovor o kupoprodaji stana u stambenoj zgradi u Z., ..., a koja zgrada je sagrađena na čestici br. 5844/2 po novoj izmjeri čestici br. 6722/2 k.o. T., s tim da je stan broj 6 u IX (devetom) katu, koji se sastoji od dvije i pol sobe, kuhinje, kupaonice, nužnika, predsoblja i lođe ukupne površine 66,55 čm, a stan je upisan u br. poduloška 46105 / zk.ul. 27 k.o. G. Z., s tim da je ugovorena kupoprodajna cijena u iznosu od 70.000,00 EUR-a, u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na dan sklapanja ugovora, kako je prodavateljica potpisom ugovora potvrdila primitak cjelokupnog iznosa kupoprodajne cijene (čl. 3. Ugovora o kupoprodaji nekretnine), te je prodavateljica ovlastila kupca da bez ikakvih pitanja i odobrenja na temelju tog ugovora ishodi upis prava vlasništva i prava korištenja predmetne nekretnine na svoje ime u zemljišnim i drugim knjigama (čl. 4. Ugovora o kupoprodaji nekretnine)

 

-kako se na temelju navedenog kupoprodajnog ugovora (list 92 - 93 spisa), tužiteljica 17. veljače 2005. upisala u knjizi položenih ugovora Općinskog suda u Zagrebu, kao vlasnica predmetne nekretnine,

 

- kako je u predmetu ovoga Općinskog građanskog suda u Zagrebu (dalje OGS ZG) poslovni broj P-184/18 (ranije poslovni broj P-3273/2017, ranije poslovni broj P-2461/08, ranije poslovni broj P-1647/06) dana 06. veljače 2006. L. K. podnijela tužbu protiv I. tuženika T. L. i II. tuženice G. B.-ovdje tužiteljice, a radi utvrđenja ništavosti punomoći od 15. veljače 2005. koju je L. K. izdala T. L. i radi utvrđenja ništavosti Ugovora o kupoprodaji nekretnine sklopljenog između L. K. i G. B. (list 92 - 93 spisa), te radi uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, u kojemu je presudom od 17. travnja 2007. poslovni broj P-1647/06 tužiteljica L. K. odbijena sa tužbenim zahtjevom, a koja presuda je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu od 12.02.2008. poslovni broj Gž-5876/07-2 ukinuta i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje,

 

- kako je u predmetu OGS ZG poslovni broj P-184/18 (ranije poslovni broj P-3273/2017, ranije poslovni broj P-2461/08, ranije poslovni broj P-1647/06) dana 24. ožujka 2011. donesena presuda poslovni broj P-2461/08-42 (list 26 - 42 spisa), a koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-9487/11 od 3. travnja 2012. (list 43 - 46 spisa), a kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice L. K., te je utvrđeno da je ništava punomoć od 15.veljače 2005. koju je L. K. izdala T. L., da je ništav Ugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen između L. K. i G. B. (ovdje tužiteljice) od 17. veljače 2005., te je naložena uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja u podulošku broj 46105 / zk.ul.br. 27 k.o. G. Z.,

 

-kako se L. K. 7. studenog 2012. rješenjem OGS ZG, Zemljišno knjižni odjel, poslovni broj Z-52949/12 od 23. studenog 2012., a na temelju pravomoćne presude tog suda od 24. ožujka 2011. poslovni broj P-2461/08-42 (list 26 - 42 spisa) uknjižila u knjizi položenih ugovora tog suda kao vlasnica predmetne nekretnine,

 

- kako je ... preminula L. K. i rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika M. M. kao povjerenika Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj O-8308/12 / UPP/OS-98/12 od 12.12.2012. (list 5 - 6 i list 53 - 54 spisa), njezinim nasljednicima su proglašeni sinovi, O. i S. K., ovdje tuženici pod 1 i 2, za po ½ dijela,

 

-kako su se ovdje I. i II. tuženici dana 29.10.2015. rješenjem OGS ZG, Zemljišno knjižni odjel, poslovni broj Z-40084/2015 od 03.11.2015., a na temelju rješenja o nasljeđivanju iza pok. L. K. uknjižili u knjizi položenih ugovora ovoga suda kao suvlasnici, svaki u 1/2 dijela, predmetne nekretnine,

 

- kako je G. B. (ovdje tužiteljica) uložila reviziju protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-9487/11 od 3.travnja 2012. (list 43 - 46 spisa), te je Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučujući o njezinoj reviziji donio rješenje poslovni broj Rev 2520/12-2 od 4. travnja 2017. (list 3 - 4 i list 47 - 50 spisa), a kojim je ukinuo presudu Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-9487/11 od 3. travnja 2012. i presudu OGS ZG poslovni broj P-2461/08-42 od 24.ožujka 2011. (list 26 - 42 spisa), te je predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje,

 

- kako je u predmetu ovoga suda poslovni broj P-184/18 (ranije poslovni broj P-3273/2017, ranije poslovni broj P-2461/08, ranije poslovni broj P-1647/06) dana 22. rujna 2017. doneseno rješenje poslovni broj P-3273/17 (list 51 spisa) kojim je prekinut postupak zbog smrti L. K. (tužiteljice u tom postupku), nakon čega je rješenjem poslovni broj P-3273/17 od 28.11.2017. (list 52 spisa) postupak u istom predmetu nastavljen i to sa O. i S. K. (ovdje tuženicima), kao tužiteljima, a jer su isti sinovi i zakonski nasljednici iza pokojne L. K.,

 

- kako je u predmetu OGS ZG poslovni broj P-184/18 (ranije poslovni broj P-3273/2017, ranije poslovni broj P-2461/08, ranije poslovni broj P-1647/06) dana 17. svibnja 2019. donesena presuda poslovni broj P-184/18-72 (list 65 - 80 spisa), a koja je u cijelosti potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3925/2019-2 od 29.10.2019. (list 58 - 61 i list 81 - 84 spisa), a kojom su odbijeni tužitelji (O. i S. K.) s tamo postavljenim tužbenim zahtjevima a na utvrđenje da je ništav Ugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen između L. K. i G. B. od dana 17. veljače 2005. (list 92 - 93 spisa), te da je ovdje tužiteljica dužna trpjeti uspostavu ranijeg zemljišno knjižnog stanja, te je odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da je isti Ugovor raskinut,

 

7.Slijedom gornjih utvrđenja, sud prvog stupnja je primjenom odredbe čl. 150. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19 i 128/22 - dalje: ZZK) i odredbe čl. 168. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV), a u svezi sa odredbama čl. 115. st. 1. i 3. i čl. 119. st. 1. ZV-a, utvrdio osnovanim tužbeni zahtjev u cijelosti, te je stoga sud isti  prihvatio odlučujući  kao u izreci presude u točci I., naprijed citiranoj.

 

7.1.Ujedno je ocijenio neosnovanim prigovor prijeboja istaknut po tuženicima na ročištu od 19. listopada 2022., a kojim tužiteljici u prijeboj stavljaju iznos od 65.000,00 EUR-a, smatrajući kako u situaciji kada tražbina tužiteljice ne glasi na novac ili druge zamjenjive stvari nema uvjeta za prijeboj s protutražbinom, slijedom čega je pozivom na odredbu čl. 195. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 - dalje: ZOO) odbijen je kao neosnovan prigovor prijeboja kojeg su istaknuli tuženici te je odlučeno kao u izreci presude pod toč. III.

 

8.Nije osnovan žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje relevantno za odluku u ovoj pravnoj stvari, koje uopćenim prigovorima tuženici i ne dovode u pitanje, a inače su odlučne činjenice među strankama i nesporne.

 

9.Kako je već navedeno, ovdje se ne radi o predmetu iz nadležnosti zemljišnoknjižnog suda, već o redovnom parničnom postupku.

 

10.Naime, prema odredbi članka 150. stavak 1. ZZK nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite tog prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja bi ga vrijeđala i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bih mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

 

10.1.Brisovna tužba je stvarno-pravna tužba sui generis, kojom nositelj knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno neistinitom, nevaljanom uknjižbom štiti svoje knjižno pravo zahtijevajući brisanje nevaljane, neistinite uknjižbe i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe nevaljane, neistinite uknjižbe. Pravomoćnom i ovršnom presudom kojom se prihvaća tužbeni zahtjev za brisanje u zemljišnim knjigama uspostaviti će se pravno stanje koje je postojalo prije provedbe neistinitog upisa, tj. ponovno će kao nositelj knjižnog prava biti upisana osoba koja je stvarni nositelj tog prava. Učinak takve presude jest da nastaje pravno stanje kao da neistiniti upis nije bio proveden (ex tunc).

 

10.2.Institut brisovne tužbe zasnovan je na činjenici da nevaljala, neistinita uknjižba ne može dovesti do valjanog pravnog stjecanja, prijenosa, ograničenja ili prestanka knjižnih prava.

 

10.3.Na podnošenje brisovne tužbe aktivno je legitimiran nositelj knjižnog prava dakle, onaj tko je bio upisan u zemljišne knjige neposredno prije napadane promjene u zemljišnim knjigama, a isto tako i njegovi univerzalni sukcesori, jer ostavina časom smrti prelazi na nasljednike.

 

11.U postupku je utvrđeno, što nije među strankama ni sporno kako je tužiteljica, na temelju Ugovora o kupoprodaji od 17.veljače 2005., bila upisana kao vlasnica predmetne nekretnine, a na temelju pravomoćne presude od 24. ožujka 2011. poslovni broj P-2461/08-42 izvršeno je brisanje s imena tužiteljice te upisana pravna prednica tuženika L. K. te konačno na temelju rješenja o nasljeđivanju iza njezine smrti O-8308/12, UPP/OS-98/12 od 12. prosinca 2012. javnog bilježnika M. M. iz Z., kao sudskog povjerenika, upisani su tuženici za po ½ dijela svaki.

 

11.1.Budući je u predmetu  prvostupanjskog suda P-184/2018 (ranije poslovni broj P-3273/2017, ranije poslovni broj P-2461/08, ranije poslovni broj P-1647/06) dana 17. svibnja 2019. (list 65 - 80 spisa) donesena presuda koja je u cijelosti potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3925/2019-2 od 29. listopada 2019. (list 58 - 61 i list 81 - 84 spisa) kojom su odbijeni tužbeni zahtjevi O. i S. K. koji su kao univerzalni nasljednici nastavili parnicu koju je protiv ovdje tužiteljice bila pokrenula njihova majka i u kojoj je bila ostvarila presudu za utvrđenje ništetnosti zaključenih pravnih poslova, izbris vlasništva s imena sadašnje tužiteljice a tamo tužene te upis prava vlasništva na svoje ime (presuda 24. ožujka 2011. poslovni broj P-2461/08-42), koja presuda je u konačnici stavljena izvan snage i tužbeni zahtjev odbijen, to je ovdje tužiteljica kao raniji zemljišnoknjižni ovlaštenik legitimirana tražiti zaštitu brisovnom tužbom koju je nesporno podnijela u propisanom roku.

 

11.2.To stoga što je njezino pravo nevaljanom uknjižbom (provedenom na temelju sudske odluke koja je stavljena izvan snage) povrijeđeno uknjižbom u korist prednice tuženika odnosno kasnije tuženika kao njezinih univerzalnih slijednika na koje se odnose pravni učinci takve uknjižbe jer je nevaljan upis upis koji je različit od stvarnog, zbiljskog, izvanknjižnog stanja nekretnina, jer je u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnog prava upisana osoba koja nije stvarni, zbiljski, izvanknjižni nositelj tog prava. Uknjižba je upis stjecanja, prijenosa, promjene ili prestanka knjižnog prava za koje nije potrebno nikakvo naknadno opravdanje i čiji pravni učinci nastupaju odmah kad se provede.

 

11.3.Zbog toga i pravni učinci povrede knjižnog prava koja je učinjena nevaljanom, neistinitom uknjižbom nastupaju odmah, konačno i bezuvjetno, a mogu se otkloniti tužbom za brisanje, pa kako su ispunjene sve pretpostavke za brisovnu tužbu iz čl. 150. ZZK-a, to je sud prvog stupnja na pravilno utvrđeno činjenično stanje valjano primijenio i materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev tužiteljice kao nositelja knjižnog prava, povrijeđenog nevaljanom, neistinitom uknjižbom, u cijelosti prihvatio.

 

12.Žalitelji neosnovano smatraju kako nisu pasivno legitimirani budući kao univerzalni nasljednici stupaju u položaj svoje prednice.

 

12.1.Nadalje, činjenica što je tuženik S. K. ugovorom o darovanju od 11. veljače 2019. svoj suvlasnički dio darovao bratu S. K., koji se do 3. srpnja 2022. po utvrđenju suda prvog stupnja nije upisao kao suvlasnik i za taj dio, nije od značaja za materijalnopravnu legitimaciju tuženika pri čemu se ukazuje na stav izražen u  Zaključku sjednice Građanskog odjela VSRH br. 5/19 od 21. listopada 2019. kojeg prihvaća i ovaj sud, u sadržaju koji glasi: Kada tuženik otuđi stvar ili pravo tijekom parnice, na što suprotna strana nije mogla utjecati, primjenjuju se odredbe iz čl. 162. st. 4. ZV-a, a tek u slučaju kada te odredbe nije moguće primijeniti, tada 195. st.1. ZPP-a isključuje primjenu pravila o pravnorelevantnim činjenicama koje postoje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, dakle mjerodavno je stanje koje je postojalo u vrijeme podnošenja tužbe (tako i odluka VSRH u Revd-365/2020 od 22.04.2020.)

 

13.Nisu u pravu žalitelji ni kada prigovaraju odluci kojom je odbijen prigovor prijeboja.

 

13.1.U konkretnom slučaju tuženici su istakli prigovor radi prebijanja, dakle procesnopravni prigovor reguliran procesnim pravom.

 

13.2.Ističući taj prigovor tuženici ne tvrde da je tužiteljičina tražbina postojala i prestala građanskopravnim izvanprocesnim prijebojem, nego ističu postojanje svoje tražbine i zahtijevaju od suda da presudom izvrši prijeboj uzajamnih tražbina.

 

13.3.Zakonski termin prigovor radi prebijanja (čl. 333. st. 3. ZPP) i potraživanje istaknuto radi prebijanja (čl. 338. st. 3. ZPP) govori o tome kako se prigovor ističe u svrhu prebijanja, do kojega tek treba doći odlukom suda.

 

13.4.On je u pravilu uvjetni, nesamostalni prigovor, ovisan o istaknutom tužbenom zahtjevu jer će sud o njemu odlučiti samo ako meritorno odluči o tužbenom zahtjevu.

 

13.5.To je parnična radnja koja nema materijalnopravni učinak i za razliku od građanskopravnog prijeboja, može se i opozvati.

 

13.6.Pravilno je prvostupanjski sud primjenom odredbe iz čl. 195. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22: dalje: ZOO) utvrdio kako nisu ispunjeni uvjeti za prijeboj jer dužnik može prebiti tražbinu s protutražbinom vjerovnika ako obje tražbine glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kakvoće i ako su obje dospjele, što ovdje nije slučaj jer tražbina tužiteljice prema tuženicima u ovom postupku uopće ne glasi na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kakvoće, a tuženici u prijeboj stavljaju novčanu tražbinu u iznosu od 65.000,00 EUR-a, radi čega je valjanom primjenom materijalnog prava odbijen kao neosnovan prigovor prijeboja koji su istaknuli tuženici, kako je odlučeno u točci III. izreke prvostupanjske odluke.

 

14.Nisu u pravu tuženici ni kada prigovaraju kako prvostupanjski sud nije vodio računa o ispunjenju ugovora odnosno da je morao uvažiti i raspraviti o njihovom zahtjevu za ispunjenje ugovora u cijelosti jer da nije izvršena isplata kupoprodajne cijene od 65.000,00 Eura.

 

14.1.To stoga što su, kako je već navedeno, tuženici istakli prigovor radi prebijanja, za čije prihvaćanje nisu ispunjeni uvjeti, što nije zahtjev za ispunjenje ugovora, a takav zahtjev nisu postavili protutužbom do okončanja postupka pred prvostupanjskim sudom, pa o istom nije bilo moguće ni raspravljati.

 

15.Zbog svega navedenog žalbu je kao neosnovanu valjalo odbiti i potvrditi pobijanu prvostupanjsku odluku (čl. 368. ZPP-a), što uključuje i odluku o troškovima postupka koji su tužiteljici pravilno i zakonito odmjereni sukladno čl. 154. st. 1., 155. i 164. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/12,103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22).

 

15.1.Tuženicima se ne dosuđuje trošak žalbenog postupka jer sa žalbom nisu uspjeli (čl. 166. ZPP).

 

U Splitu, 18. svibnja 2023.