1              Poslovni broj Gž Ovr-78/2022

 

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj Gž Ovr-78/2022

 

 

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivanki Maričić-Orešković, u ovršnom postupku predlagatelja osiguranja F. H. iz G., OIB; ..., zastupan po punomoćnicima N. R. i I. Č., odvjetnicima iz Z., protiv protivnika osiguranja B. d.o.o., O., OIB; ..., zastupan po punomoćniku S. G., odvjetniku iz K., radi osiguranja nenovčane tražbine, rješavajući žalbu predlagatelja osiguranja izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, poslovni broj Ovr-298/21 od 11. studenog 2021., 18. svibnja 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, poslovni broj Ovr-298/21 od 11. studenog 2021. godine.

 

 

 

Obrazloženje

 

1. Točkom I. izreke pobijanog rješenja odbija se kao neosnovan prijedlog za određivanjem privremene mjere predlagatelja osiguranja protiv protivnika osiguranja koji glasi:

"1/ Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja zabranom provedbe prisilne naplate i povrata bjanko zadužnice predlagatelja osiguranja na iznos od 1,000.000,00 kn na kojem je potpis ovjeren od strane javnog bilježnika N. J. V. pod brojem Ov-4280/2016, a radi sprječavanja nastanka teško nadoknadive štete, nasilja i osiguranje pravnog reda kao i naplate troškova ovog postupka određuje se slijedeća privremena mjera zabranom protivniku osiguranja B. d.o.o., OIB; ... uporabe bjanko zadužnice izdane na ime F. H., G., OIB; ... kao vjerovnika na iznos do 1,000.000,00 kn potvrđenoj po javnom bilježniku N. J. V. pod brojem OV-4280/2016, zabranom protivniku osiguranja da naplati i primi isplatu FINA-e po bjanko zadužnici izdanoj na ime F. H., G., OIB; ... kao vjerovnika na iznos do 1,000.000,00 kn potvrđenoj po javnom bilježniku N. J. V. pod brojem OV-4280/2016, 2 Poslovni broj: Ref:31 Ovr-298/2021-3 zabranom FINA-i kao dužniku predlagatelja osiguranja da protivniku osiguranja B. d.o.o. i/ili trećim osobama uskrati zapljenu i naplatu novčanih sredstava po bjanko zadužnici izdanoj na ime F. H., G., OIB; ... kao vjerovniku iznos do 1,000.000,00 kn potvrđenoj po javnom bilježniku N. J. V. pod brojem OV-4280/2016 po svim računima i oročenim sredstvima predlagatelja osiguranja u svim bankama, oduzimanjem FINA-e i protivniku osiguranja B. d.o.o. OIB; ... izvornika bjanko zadužnice predlagatelja osiguranja na iznos do 1,000.000,00 kn potvrđenoj po javnom bilježniku N. J. V. pod brojem Ov-4280/2016, FINA je dužna kod naslovnog suda položiti izvornik bjanko zadužnice predlagatelja osiguranja na iznos do 1,000.000,00 kn na potvrđenoj po javnom bilježniku N. J. V. pod brojem OV-4280/2016 odmah po primitku ovog rješenja o osiguranju.

2. Osobe kojima su izrečene zabrane pod točkom I/ ovog rješenja odgovaraju predlagatelju osiguranja za štetu koju su mu nanijeli time što su nakon dostave zabrane postupili protivno zabrani.

3. Zabrane iz točke I/ ovog rješenja provedene su danom dostave ovog rješenja FINA-i te protivniku osiguranja.

4. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka koji se predlagatelj osiguranja obvezuje pokrenuti u roku od 15 dana od dana donošenja ovog rješenja ili do drugačije ovoga suda ako se okolnosti pod kojima je ova mjera određena promijene tako da mjera više nije potrebna."

2. Točkom II. izreke rješenja nalaže se predlagatelju osiguranja da protivniku osiguranja naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 4.000,00 kn, u roku od 15 dana.

3. Protiv citiranog rješenja žalbu podnosi predlagatelj osiguranja, pozivajući se na sve zakonske žalbene razloge propisanih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1.-3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19 i 80/22, u nastavku teksta: ZPP), u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16, u nastavku teksta: OZ), predlažući pobijano rješenje ukinuti te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

 

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

5. Žalba je neosnovana.

 

6. U obrazloženju pobijanog rješenja sud prvog stupnja navodi da je temeljem rješenja Županijskog suda u Rijeci posl.br. Gž Ovr-196/2020-2 od 24. ožujka 2021. uvažena žalba protivnika osiguranja te je ukinuto rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima posl.br. Ovr-1891/201-7 od 24. veljače 2020., te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, uz obrazloženje da je u svojoj odluci sud iznio razloge o vjerojatnosti postojanja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja, kao jedne od pretpostavki za određivanje privremene mjere, ali da nije dan nijedan razlog o ispunjenosti druge kumulativne pretpostavke kao odlučne činjenice, odnosno da li je predložena privremena mjera potrebna radi sprječavanja nasilja, ili nastanka nenadoknadive štete.

7. Slijedom navedenog, u tijeku ponovljenog postupka, sud prvog stupnja je izvršio uvid u materijalne dokaze koje su stranke priložile u spis predmeta te utvrdio da je predlagatelj osiguranja dao suglasnost na zadužnici od 27. rujna 2016. svojim potpisom u smislu odredbe čl. 214. st. 1. OZ-a, kao i da je u predmetu posl.br. P-376/17 predlagatelj osiguranja pravomoćno odbijen sa zahtjevom za izdavanje privremene mjere u odnosu na bjanko zadužnice solemnizirane po javnom bilježniku N. J.-V. 27. prosinca 2016. pod rednim brojevima OV-4278/16 do rednog broja 4292/16.

8. Nadalje, sud prvog stupnja utvrđuje da predlagatelj osiguranja nije priloženim dokazima učinio vjerojatnim opasnost da bi bez ovdje predložene mjere osiguranja protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, a što predstavlja uvjet za izdavanje iste.

9. Iz priložene dokumentacije utvrđuje da se predlagatelj osiguranja nalazi u suvlasničkom odnosu sa trgovačkim društvom A. d.o.o., kao član osnivač u trgovačkom društvu E. d.o.o., a u kojem da je predlagatelj osiguranja član uprave društva, kao i da je O. M. 26. listopada 2016., sklopio Ugovor o prijenosu potraživanja u visini 1.000.000,00 kn na protivnika osiguranja zajedno sa pripadajućim osiguranjem i to bjanko zadužnicom broj Ov-4280/16. Uvidom u presudu posl. br. P-376/17-6 od 7. srpnja 2017. utvrđuje da je odbijen prijedlog tužitelja–ovdje predlagatelja osiguranja za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere s obrazloženjem da tužitelj nije svoju nenovčanu tražbinu na zabranu raspolaganja, podnošenja na naplatu, te na povrat bjanko zadužnica učinio vjerojatnim, te da nije učinio vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, a koje rješenje je potvrdio Županijski sud u Zagrebu rješenjem broj:Gž-4839/2017-3 od 12. lipnja 2018.

10. Sud prvog stupnja uvidom u Ugovor o dugoročnom kunskom kreditu s valutnom klauzulom utvrđuje da je isti kao kreditoprimatelj sklopila B. O. K. 1 d.o.o., sa kreditodavateljem Z. B. d.d., te F. H., M. S., O. M., te B. d.o.o.zajedno kao sudužnici i sponzori. Uvidom u primjerak tužbe koju je podnio 6. ožujka 2017. godine tužitelj B. d.o.o. ovdje protivnik osiguranja, utvrđuje da je ista podnesena radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, kao i da je ugovorom o prijenosu potraživanja stekao potraživanje prema tuženiku u iznosu od 1,000.000,00 kn, a koje potraživanje je osigurano ovršnom ispravnom bjanko zadužnicom broj OV-4280/16, koje potraživanje se 1. tuženik-ovdje predlagatelj osiguranja obvezao kao dužnik vratiti tužitelju dužni iznos do 27. prosinca 2017. godine, a odmah nakon potpisivanja sporazuma o podmirenju duga da je izvršio prijenos darovnim ugovorom na svoju suprugu Z. H. kao 2. tuženicu.

11. Sud prvog stupnja je utvrdio da predlagatelj osiguranja nije dokazao opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, niti je priložio dokaze kojima bi istu dokazao, slijedom čega je sud prvog stupnja stajališta da ukoliko je predlagatelj osiguranja smatrao da nije bio u nikakvom obvezno-pravnom odnosu sa protivnikom osiguranja, te da predmetna zadužnica ima nedostatke, ili da je ništetna, isti da je mogao i trebao pokrenuti odgovarajuće pravne postupke radi utvrđivanja predmetne zadužnice ništetnom, a da iz cjelokupno provedenog postupka ne proizlazi da bi on to i učinio.

12. Slijedom navedenog, sud prvog stupnja pozivom na odredbu čl. 344. st. 2. i 3. i čl. 346. OZ-a odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.

 

13. U provedenom postupku sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. i toč. 11. ZPP, u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a na koje ukazuje žalitelj, kao ni one na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP. Naime, predlagatelj osiguranja niti ne navodi u čemu bi se sastojala bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a, dok nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, budući da rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama te ga je u svemu moguće ispitati.

 

              14. Nisu osnovani žalbeni navodi predlagatelja osiguranja, jer je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo.

 

              15. Prema odredbi čl. 346. st. 1. OZ-a radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim - 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

 

              16. Iz Sporazuma sklopljenog između O. M. kao vjerovnika i predlagatelja osiguranja kao dužnika, dana 27. rujna 2016. godine, (list 51 spisa) vidljivo je u čl. 1. da predlagatelj osiguranja duguje ukupni iznos od 2.000.000,00 EUR-a, te da je u čl. 2. utvrđeno da će predlagatelj osiguranja kao dužnik navedeni iznos platiti vjerovniku najkasnije do 27. rujna 2017. godine, a što je predlagatelj osiguranja svojim potpisom na predmetnom Sporazumu i potvrdio, te je kao osiguranje da će predmetno potraživanje biti plaćeno izdao 15 bjanko zadužnica solemniziranih po javnom bilježniku N. J.-V. iz K., svaku na iznos od 1.000.000,00 kuna.

 

              17. Sud prvog stupnja pravilno je postupio kada je odbio navedeni prijedlog za izdavanje privremene mjere, budući da predlagatelj osiguranja nije dokazao da su se kumulativno ispunila oba uvjeta potrebna za određivanje te mjere, obzirom nije ničim dokazao odlučnu činjenicu da li je predložena privremena mjera potrebna radi sprječavanja nasilja ili nastanka nenadoknadive štete.

 

              18. Stoga žalbeni navodi predlagatelja osiguranja nisu osnovani, budući da isti ne utječu na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja. Također, žalbeni navod da zadužnica nije dospjela, irelevantan je i to stoga što je tražbina naznačena u bjanko zadužnici apstraktna te se u istoj u pravilu niti ne navodi pravni posao iz kojeg ona proizlazi. Tražbina navedena u zadužnici postoji upravo iz razloga jer je naznačena na zadužnici uz suglasnost u smislu odredbe čl. 214. st. 1. OZ-a pa je za utvrđivanje postojanja, kao i visine iste mjerodavna samo izjava naznačena u toj zadužnici.

 

19. Naime, osiguranje privremenom mjerom zabrane naplate po zadužnici može se dopustiti samo iznimno, jer je zadužnica isprava koja ima specifična svojstva. Prema odredbi čl. 214. st. 1. OZ-a određeno je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka, te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, isplaćuje vjerovniku. Odredbom čl. 214. st. 7. OZ-a određeno je da takva isprava ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika na drugim predmetima ovrhe. Zadužnica je ujedno i sredstvo osiguranja, pa zbog njezinih navedenih svojstava intervencija suda u naplatu po zadužnici mora imati naročito opravdani razlog kako mjerama ne bi bilo dovedeno u pitanje funkcioniranje instituta zadužnice.

 

              20. Prema tome, kako se nisu ispunili zakonski uvjeti za određivanje privremene mjere propisani odredbom čl. 346. st. 1. OZ, to je pravilno sud prvog stupnja odbio predloženu privremenu mjeru, zbog čega je valjalo temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a odbiti žalbu predlagatelja osiguranja kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.

 

 

U Rijeci 18. svibnja 2023.

 

 

Sutkinja

 

Ivanka Maričić-Orešković, v.r.