Poslovni broj Kž-60/2023-4

Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Kž-60/2023-4

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Damira Krahuleca, predsjednika vijeća, te sudaca Miroslava Jukića i Marija Kovača, članova vijeća, uz sudjelovanje Sonje Fićok, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. J.K., OIB: ..., zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. u vezi čl. 51. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 – dalje u tekstu KZ/11), povodom žalbe optuženika na presudu Općinskog suda u Sisku od 28. studenog 2022. poslovni broj K-167/2022-29, u sjednici vijeća održanoj 18. svibnja 2023.,

p r e s u d i o   j e

Odbija se žalba opt. J.K., kao neosnovana, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Sisku proglašen je krivim opt. J.K. zbog dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnja iz čl. 139. st. 2. u vezi čl. 51. KZ/11, te su na temelju tog zakonskog propisa utvrđene kazne zatvora za svako kazneno djelo u trajanju od po 6 (šest) mjeseci, a na temelju čl. 51. KZ/11 osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci, a na temelju čl. 56. KZ/11 optuženiku je izrečena uvjetna osuda s rokom provjeravanja od 2 (dvije) godine.

1.1. Na temelju čl. 158. st. 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 – dalje u tekstu ZKP/08) ošt. D.B. i ošt. M.P. su s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom upućeni u parnicu.

1.2. Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi čl. 145. st. 2. t. 1., 6. i 8. ZKP/08 optuženik je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude, trošak svjedoka u iznosu od 543,00 kuna / 72,07 eura[1], troškove opunomoćenika oštećenika u iznosu od 5.514,75 kuna / 731,93 eura[2], paušalnu svotu u iznosu od 1.500,00 kuna / 199,08 eura[3].

2. Protiv te presude žali se opt. J.K. po branitelju B.P., odvjetniku iz K., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i optuženika oslobodi optužbe ili da se ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je dostavljen na dužno razgledanje Županijskom državnom odvjetništvu u O..

5. Žalba nije osnovana.

6. Opt. J.K. žalbom po branitelju se žali zbog  bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08 navodeći u žalbi da je izreka presude nerazumljiva, zbog toga što se njemu (opt. K.) "stavlja" na teret da je prijetnju izgovorio "na cesti na prilazu u dvorište pekarnice", a iz snimaka mjesta događaja da proizlazi da je "cesta jedno, a prilazno dvorište pekarnice drugo", pa se događaj odvijao na prilazu u dvorište koje je privatno vlasništvo. Takav žalbeni navod opt. K. ne predstavlja naprijed navedenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka već prigovor pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja, o čemu će i nastavno biti riječi. Opt. J.K. se žali i zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. u vezi čl. 262. st. 7. u vezi st. 1. t. 3. ZKP/08 navodeći u žalbi da se prvostupanjska presuda temelji na reprodukciji snimke nadzorne kamere  koja je privremeno oduzeta od Š.K., supruge optuženika, koja je shodno čl. 285. st. 1. t. 1. ZKP/08 oslobođena obveze svjedočenja, te se zbog toga niti ta snimka nije mogla koristiti kao dokaz jer bi se radilo o nezakonitom dokazu iz čl. 10. ZKP/08. Nije sporno da je od Š.K., supruge optuženika, uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta izuzeta snimka nadzorne kamere, te je u dokaznom postupku izveden dokaz razgledanjem te snimke, a na temelju tog dokaza je prvostupanjski sud utvrdio da se radi o snimci nadzorne kamere kojom je zabilježeno kretanje vozila kojim upravlja opt. J.K., te se vidi na snimci da optuženik vozilom izlazi iz dvorišta i zaustavlja se na prilazu u dvorište gdje se nalaze parkirališna mjesta, te da su "svi sudionici događaja na javnom mjestu". Stoga nije počinjena navedena bitna povreda odredaba kaznenog postupka jer snimka koja je privremeno oduzeta od supruge optuženika ne sadrži podatke o činjenicama o kojima je optuženikova supruga oslobođena dužnosti svjedočenja, a kako je to naprijed navedeno, pa da u smislu čl. 262. st. 1. t. 3. ZKP/08 ta snimka ne bi podlijegala privremenom oduzimanju a onda da se ne bi mogla upotrijebiti kao dokaz u postupku. Neosnovano u žalbi navodi opt. J.K. da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP/08 jer da mu je teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje time što je prvostupanjski sud odbio dokazni prijedlog obrane da se izvrši uvid u spis u kojem se vodi postupak protiv ošt. D.B., zbog kaznenog djela počinjenog na štetu Š.K., supruge optuženika. Naime, prvostupanjski sud je utvrdio da je taj spis predmeta u državnom odvjetništvu u postupku istraživanja, te da taj postupak nije u bilo kakvoj vezi s postupkom koji se vodi protiv opt. J.K., tako da se radi o nevažnom prijedlogu shodno čl. 421. st. 1. t. 2. ZKP/08, zbog čega nije počinjena naprijed navedena bitna povreda odredaba kaznenog postupka. Ispitujući pobijanu presudu u tome dijelu shodno čl. 476. st. 1. ZKP/08 ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio neku od drugih bitnih povreda odredaba kaznenog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti niti da bi na štetu optuženika bio povrijeđen kazneni zakon.

7. Opt. J.K. žalbom po branitelju se žali i zbog povrede kaznenog zakona navodeći da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje a onda zbog toga da je došlo i do povrede kaznenog zakona jer da nije dokazana ozbiljna prijetnja koja bi izazvala opravdani strah kod oštećenika. Takav žalbeni navod predstavlja tzv. posrednu povredu kaznenog zakona, te je za ukazati opt. J.K. da se kazneni zakon ima primijeniti na činjenično stanje koje utvrdi sud, a ne na ono za koje optuženik smatra da je trebalo biti utvrđeno.

8. Opt. J.K. se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. S tim u vezi u žalbi navodi da se događaj zbog kojega se tereti da je počinio kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 2. KZ/11 na štetu D.B. i M.P. nije dogodio na javnom mjestu već na prilazu u njegovu pekarnicu "K." u K. u D. ulici, što je privatni posjed, zbog čega ošt. M.P. nije imala pravo mobilnim telefonom snimati taj događaj, a uz to da nije dokazano da bi on (opt. J.K.) oštećenicima uputio prijetnje zbog kojih bi se oštećenici uplašili. Suprotno žalbenim navodima opt. J.K. prvostupanjski sud je pozorno ocijenio obranu opt. J.K. koji poriče počinjenje kaznenih djela za koje se tereti, iskaze oštećenih D.B. i M.P., svjedoka I.Š. i J.L., policijskih službenika koji su pristupili na mjesto događaja, snimku nadzorne kamere sa pekarnice "K." u K. i audio snimke koju je sačinila kritične zgode ošt. M.P.. Pravilnom ocjenom svih izvedenih dokaza pojedinačno i dovodeći ih u međusobnu vezu prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je u vrijeme i na mjestu kako je to pobliže opisano u opisu djela iz izreke prvostupanjske presude, na cesti i prilazu pekarnici, za koje na temelju iskaza imenovanih svjedoka policijskih službenika utvrđeno da se radi o javnom prostoru, opt. J.K. nakon svađe sa ošt. D.B., rekao ošt. D.B. i ošt. M.P. da će "doći po noći i zaklati ih". O tome je prvostupanjski sud naveo valjane razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud a koji nisu odvedeni u sumnju žalbenim navodima optuženika.

9. Pravilno je prvostupanjski sud djelo za koje je opt. J.K. proglasio krivim kvalificirao kao stjecaj dva kaznena djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. u vezi čl. 51. KZ/11. To zbog toga što je opt. J.K. kritične zgode oštećenim D.B. i M.P. uputio riječi prijetnje kojima se prijeti usmrćenjem, a koje su prema nalaženju ovog drugostupanjskog suda objektivno podobne da kod oštećenika izazovu bojazan i strah za vlastiti život.

10. Žalba opt. J.K. zbog povrede kaznenog zakona i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o uvjetnoj osudi. Stoga je ovaj drugostupanjski sud ispitao pobijanu presudu i u tome dijelu. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio i pravilno vrednovao sve okolnosti o kojima ovisi izbor vrste i mjere kazne. Pravilnom ocjenom tih okolnosti prvostupanjski sud je za svako od kazneni djela iz čl. 139. st. 2. KZ/11, za koje je optuženik proglašen krivim, na temelju tog zakonskog propisa utvrdio kaznu zatvora u trajanju od po šest mjeseci, a na temelju čl. 51. KZ/11 optuženika osudio za kaznena djela u stjecaju na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedanaest mjeseci, te na temelju čl. 56. KZ/11 optuženiku izrekao uvjetnu osudu s primjernim rokom provjeravanja od dvije godine.

10.1. I prema nalaženju ovog drugostupanjskog suda izrečenom uvjetnom osudom u odnosu na konkretnog optuženika ostvarit će se svrha kažnjavanja izražavanjem društvene osude zbog počinjenog kaznenog djela, jačanjem povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecajem na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenog djela i o pravednosti kažnjavanja, uz omogućavanje optuženiku da se ponovno uključi u društvo (čl. 41. KZ/11).

11. Slijedom navedenog, žalba optuženika nije osnovana, tako da je žalbu valjalo odbiti i na temelju čl. 482. ZKP/08 potvrditi prvostupanjsku presudu. 

Osijek, 18. svibnja 2023.