Broj: 3. Pp G- 396/2020.

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

PREKRŠAJNI ODJEL

Ul. Svetog Teodora br.02

 

 

                                           U IME REPUBLIKE HRVATSKE    

 

                                                        PRESUDA

                                                               i

                                                        RJEŠENJE

 

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu tog suda Ljiljani Božina kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marijane Borić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika M. I. j.d.o.o. u svojstvu pravne osobe i V. J., kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. i točke 34. i stavka 2. Zakona o radu  ( NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 ) i članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ( NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 ), članka 150. stavka 1. i stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ( NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23 ) i članka 10. stavka 1. i stavka 2. Zakona o minimalnoj plaći ( NN 118/18, 120/21), temeljem optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Ispostava Pula, pod brojem Klasa: 116-02/20-01/191  Ur.broj: 443-02-02-21/19-20-10 od dana 09. studenog 2020.god., nakon provedene usmene, glavne i javne rasprave kod ovoga Suda, dana 17. svibnja  2023. godine, bez prisutnosti okrivljenika i odsutnosti predstavnika tužitelja, temeljem članka 167. stavka 3. i članka 183. Prekršajnog zakona ( NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18),  istoga dana objavio je i,

 

                                                  p r e s u d i o     j e  

 

              okrivljenik:

 

1.              V. J., od oca pok. M. i majke pok. K., r. N., rođen u Z., B. i H., s prebivalištem u S., Ul. S.S. K. br., po zanimanju djelatnik sa završenom srednjom stručnom spremom, umirovljenik, oženjen, otac dvoje djece, uzdržava se iz mirovine u iznosu od 430,00 eura mjesečno, državljanin Hrvatske, prekršajno kažnjavan,  

 

 

                                                        k r i v     j e

 

1.što je dana 12. listopada 2020. i 06. studenog 2020. godine, inspekcijskim nadzorom poslovanja poslodavca trgovačkog društva  M. I. j.d.o.o. uvidom u predočenu radno pravnu dokumentaciju utvrđeno da je radio u razdoblju od dana 25. studenog 2019. do 10.veljače 2020.godine, na poslovima vodoinstalatera, radnik K. L., iz R., a da mu nisu prije početka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući da ugovor o radu nije sklopljen, slijedom čega su koristili rad radnika za obavljanje poslova iz redovite djelatnosti poslodavca, odnosno poslova koji, s obzirom na

 

                                                  2                                         Broj: 3. Pp G-396/2020.

 

narav, vrstu rada i ovlasti poslodavca, imaju obilježja poslova za koje se zasniva radni odnos, a takvi poslovi mogu biti predmetom samo i isključivo ugovora o radu, 

 

čime je počinio prekršaj iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu

 

 

2. što je dana 12. listopada 2020. i 06. studenog 2020. godine, inspekcijskim nadzorom poslovanja poslodavca trgovačkog društva  M. I. j.d.o.o. uvidom u predočenu radno pravnu dokumentaciju utvrđeno da je u razdoblju od dana 25. studenog 2019. do 10.veljače 2020.godine, na poslovima vodoinstalatera radio radnik K. L., iz R., a da nisu podnijeli Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podatke o početku osiguranja najkasnije prije početka rada, odnosno nisu ga prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje, što je bio dužan učiniti, jer je navedeni radnik radio na poslovima koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, imaju obilježje poslova za koje se zasniva radni odnos, 

 

  čime je počinio prekršaj iz članka 112. stavka 1. točka. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju

 

 

3. što je dana 12. listopada 2020. i 06. studenog 2020. godine, inspekcijskim nadzorom poslovanja poslodavca trgovačkog društva  M. I. j.d.o.o. uvidom u predočenu radno pravnu dokumentaciju utvrđeno da je u razdoblju od dana 25. studenog 2019. do 10.veljače 2020.godine, na poslovima vodoinstalatera radio radnik K. L., iz R., a da nisu u roku od osam dana od dana početka rada, odnosno do 03. prosinca 2019.godine dostavili Zavodu za zdravstveno osiguranje, prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje za navedenog radnika, odnosno nije ga prijavio na obvezno zdravstveno osiguranje, što je bio dužan učiniti, jer je navedeni radnik radio na poslovima koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, imaju obilježje poslova za koje zasniva radni odnos, 

 

čime je počinio prekršaj iz članka 120. stavka 3.  Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

 

 

4. što je dana 12. listopada 2020. i 06. studenog 2020. godine, inspekcijskim nadzorom poslovanja poslodavca trgovačkog društva  M. I. j.d.o.o. uvidom u predočenu radno pravnu dokumentaciju utvrđeno da kao odgovorna osoba poslovnog subjekta na dan dospjelosti isplate plaće za travanj 2020.godine, odnosno 15. svibnja 2020.godine, na dan dospjelosti isplate plaće za svibanj 2020.godine, odnosno 15. lipnja 2020. i na dan dospjelosti isplate plaće za lipanj 2020. godine, odnosno 15. srpnja 2020.godine, nije isplatio radniku, K. L., iz R., plaće za mjesece travanj, svibanj, i lipanj 2020.godine, u iznosu minimalne plaće utvrđene Zakonom o minimalnoj plaći

(u mjesečnom iznosu od 4.062,51 kuna bruto), a niti je to učinio ni do okončanja  inspekcijskog nadzora,

 

čime je počinio prekršaj iz članka 4. stavka 1. Zakona o minimalnoj plaći

 

 

5. što je dana 12. listopada 2020. i 06. studenog 2020. godine, inspekcijskim nadzorom poslovanja poslodavca trgovačkog društva  M. I. j.d.o.o. uvidom u predočenu radno pravnu dokumentaciju utvrđeno da nisu do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaća za travanj, svibanj i lipanj 2020. godinu dostavili  radniku,

                                                    3                                        Broj: 3. Pp G-396/2020.

 

K. L., iz R., obračune neisplaćene plaće za travanj, svibanj, i lipanj 2020.godine, već su to učinili tek dana 06. studenog 2020.godine, dakle, da je radniku dostavio obračune neisplaćene plaće za travanj, svibanj i lipanj 2020.godine nakon zakonom propisanog roka, 

 

  čime je počinio prekršaj iz članka 93. stavka 2. Zakona o radu

 

 

što je kažnjivo člankom 229. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 3. i točke 34. Zakona o radu, člankom 172. stavkom 3. u svezi stavka 1. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju,  člankom 150. stavkom 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i člankom 10. stavkom 2. Zakona o minimalnoj plaći, 

 

 

               te se temeljem članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona,

 

                                                        o s u đ u j e

 

                  za djelo prekršaja pod točkom 1.

                  na novčanu kaznu u iznosu od      500,00 ( petsto ) eura

 

                  za djelo prekršaja pod točkom 2.

                  na novčanu kaznu u iznosu od       100,00 (   sto ) eura

 

                  za djelo prekršaja pod točkom 3.

                  na novčanu kaznu u iznosu od       500,00 ( petsto ) eura

 

                  za djelo prekršaja pod točkom 4. i točkom 5.

                  temeljem članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona,

 

                                             oslobađa  od  kazne

 

               pa mu se temeljem članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona

 

                                                    i z r i č e

 

            ukupna novčana kazna u iznosu od     1 100,00 ( tisućuisto )  eura

 

 

Temeljem članka 33. stavka 10., a u svezi sa člankom 34. stavkom 1. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude.

Ako u ostavljenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna uplaćena u cijelosti ( čl.152. st. 3. PZ). 

 

 

                      Temeljem članka 155. stavka 1. Prekršajnog zakona

 

                                               r i j e š i o   j e

 

      za okrivljenika

      2. M. I. j.d.o.o.

 

                                   o b u s t a v lj a   s e  p o s t u p a k             

                                                            4                                           Broj: 3. Pp G-396/2020.

 

1.što je dana 12. listopada 2020. i 06. studenog 2020. godine, inspekcijskim nadzorom poslovanja poslodavca trgovačkog društva  M. I. j.d.o.o. uvidom u predočenu radno pravnu dokumentaciju utvrđeno da je radio u razdoblju od dana 25. studenog 2019. do 10.veljače 2020.godine, na poslovima vodoinstalatera, radnik K. L., iz R., a da mu nisu prije početka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući da ugovor o radu nije sklopljen, slijedom čega su koristili rad radnika za obavljanje poslova iz redovite djelatnosti poslodavca, odnosno poslova koji, s obzirom na narav, vrstu rada i ovlasti poslodavca, imaju obilježja poslova za koje se zasniva radni odnos, a takvi poslovi mogu biti predmetom samo i isključivo ugovora o radu, 

 

čime je počinio prekršaj iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu

 

 

2. što je dana 12. listopada 2020. i 06. studenog 2020. godine, inspekcijskim nadzorom poslovanja poslodavca trgovačkog društva  M. I. j.d.o.o. uvidom u predočenu radno pravnu dokumentaciju utvrđeno da je u razdoblju od dana 25. studenog 2019. do 10.veljače 2020.godine, na poslovima vodoinstalatera radio radnik K. L., iz R., a da nisu podnijeli Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podatke o početku osiguranja najkasnije prije početka rada, odnosno nisu ga prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje, što je bio dužan učiniti, jer je navedeni radnik radio na poslovima koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, imaju obilježje poslova za koje se zasniva radni odnos, 

 

                čime je počinio prekršaj iz članka 112. stavka 1. točka. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju

 

 

3. što je dana 12. listopada 2020. i 06. studenog 2020. godine, inspekcijskim nadzorom poslovanja poslodavca trgovačkog društva  M. I. j.d.o.o. uvidom u predočenu radno pravnu dokumentaciju utvrđeno da je u razdoblju od dana 25. studenog 2019. do 10.veljače 2020.godine, na poslovima vodoinstalatera radio radnik K. L., iz R., a da nisu u roku od osam dana od dana početka rada, odnosno do 03. prosinca 2019.godine dostavili Zavodu za zdravstveno osiguranje, prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje za navedenog radnika, odnosno nije ga prijavio na obvezno zdravstveno osiguranje, što je bio dužan učiniti, jer je navedeni radnik radio na poslovima koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, imaju obilježje poslova za koje zasniva radni odnos, 

 

čime je počinio prekršaj iz članka 120. stavka 3.  Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

 

 

4. što je dana 12. listopada 2020. i 06. studenog 2020. godine, inspekcijskim nadzorom poslovanja poslodavca trgovačkog društva  M. I. j.d.o.o. uvidom u predočenu radno pravnu dokumentaciju utvrđeno da kao odgovorna osoba poslovnog subjekta na dan dospjelosti isplate plaće za travanj 2020.godine, odnosno 15. svibnja 2020.godine, na dan dospjelosti isplate plaće za svibanj 2020.godine, odnosno 15. lipnja 2020. i na dan dospjelosti isplate plaće za lipanj 2020. godine, odnosno 15. srpnja 2020.godine, nisu isplatili radniku, K. L., iz R., plaće za mjesece travanj, svibanj, i lipanj 2020.godine, u iznosu minimalne plaće utvrđene Zakonom o minimalnoj plaći (u mjesečnom iznosu od 4.062,51 kuna bruto), a niti su to učinili ni do okončanja  inspekcijskog nadzora,

 

                                                         5                                    Broj: 3. Pp G-396/2020.

 

čime je počinio prekršaj iz članka 4. stavka 1. Zakona o minimalnoj plaći

 

 

5. što je dana 12. listopada 2020. i 06. studenog 2020. godine, inspekcijskim nadzorom poslovanja poslodavca trgovačkog društva  M. I. j.d.o.o. uvidom u predočenu radno pravnu dokumentaciju utvrđeno da nisu do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaća za travanj, svibanj i lipanj 2020. godinu dostavili  radniku,

K. L., iz R., obračune neisplaćene plaće za travanj, svibanj, i lipanj 2020.godine, već su to učinili tek dana 06. studenog 2020.godine, dakle, da je radniku dostavio obračune neisplaćene plaće za travanj, svibanj i lipanj 2020.godine nakon zakonom propisanog roka, 

 

                čime je počinio prekršaj iz članka 93. stavka 2. Zakona o radu

 

 

 

Temeljem članka 139. u svezi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona i članka 2. stavka 1. točke 10. Pravilnika o naknadi troškova u prekršajnom postupku, drugo-okrivljenik V. J. dužan je nadoknaditi paušalni iznos troškova sudskog postupka, u iznosu od 39,82 ( tridesetidevet/82) eura, u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti presude, u korist žiro računa Državnog proračuna, jer će se u protivnom ti troškovi naplatiti putem tijela nadležnog za ovrhu ( čl.152. st. 4. PZ).

 

 

                                                     Obrazloženje

 

Tijelo državne uprave iz čl.111. Prekršajnog zakona, ovlašteno za podnošenje optužnog prijedloga, pokrenulo je pred ovim sudom prekršajni postupak protiv okrivljenika M. I. j.d.o.o. kao pravne osobe i V. J., odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog osnovane sumnje da  su počinili prekršajna djela u stjecaju, činjenično opisana i pravno označena u izreci ove presude uz prijedlog da se nakon provedenog sudskog postupka okrivljenici proglase krivima i kazne po zakonu.

Budući da okrivljenici nemaju sjedište i ne borave na području suda koji vodi prekršajni postupak, sudac je zatražio njihovo ispitivanje zamoljenim putem pred Sudom gdje okrivljenici imaju prijavljeno prebivalište, odnosno sjedište pravne osobe ( čl.171. st.9. PZ).

Općinski sud u Virovitici, Prekršajni odjel, u postupku pravne pomoći uputio je pozive okrivljenicima kojima se odazvao drugo-okrivljenik te izložio svoju obranu, nakon čega je sud vratio cjelokupni spis predmeta ovome sucu na daljnji postupak.

U postupku otvaranja glavne rasprave sudac je utvrdio kako postoje uvjeti za održavanje rasprave bez nazočnosti stranaka, budući je prvo-okrivljena pravna osoba prestala postojati brisanjem iz sudskog registra, dok je drugo-okrivljenik iznio obranu pred zamoljenim sudom. Tužitelj nije pozvan na raspravu s obzirom da je sudac ocijenio kako se rasprava može održati i bez njegove nazočnosti jer to nije na štetu njegovog pravnog interesa i ne ugrožava pravilno utvrđivanje činjenica u postupku ( čl.167.st.3. PZ).

Sudac je pročitao Zapisnik o ispitivanju drugo-okrivljenika od 10. 05. 2023. god., te je proveo dokazni postupak uvidom i čitanjem povijesnog Izvatka iz sudskog registra za prvo-okrivljenu, Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja, pod brojem Klasa: 116-02/20-01/191 Ur.broj: 443-02-02-21/19-20-4 od 12. 10. 2020.god., Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja, pod brojem Klasa: 116-02/20-01/191 Ur.broj: 443-02-02-21/19-20-7 od 06. 11. 2020.god., Obavijesti okrivljenicima iz čl.109.a PZ da će se pokrenuti prekršajni postupak, od 06. 11. 2020.god., te potvrde Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije o dosadašnjem kažnjavanju drugo-okrivljenika ( stranica br. 4. do br. 27. spisa). 

 

                                                    6                                            Broj: 3. Pp G-396/2020.

 

              U usmeno iznesenoj obrani kod zamoljenog suca drugo-okrivljenik izjavljuje da je pravna osoba ugašena i da je prestala postojati. Navodi da je on bio član uprave društva i da je bio prisutan inspekcijskom nadzoru kada su utvrđene nepravilnosti oko rada radnika L. K.. Međutim, u odnosu na tog radnika ispunio je sve propisane obveze te kao dokaz o toj činjenici prilaže Izjavu radnika kojom prema poslodavca nema nikakvih potraživanja.

Uvidom u priložene dokaze tužitelja ugovora o radu, prijave i odjave s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja radnika, K. L., utvrđuje se da je sklopio dana 11.02.2020. ugovor o radu na neodređeno vrijeme, za obavljanje poslova vodoinstalatera, uvidom u HZMO i HZZO utvrđuje se da je stekao status osigurane osobe dana 11.02.2020., uvidom u odjave s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja utvrđuje se da mu je status osigurane osobe prestao dana 25.08.2020.godine.

Uvidom u obračune plaća radnika, K. L., za srpanj i kolovoz 2020. proizlazi da obračuni sadrže podatke propisane odredbama Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknada plaće ili otpremnine, da je radniku obračunata plaća za srpanj 2020. u bruto iznosu od 4.715,00 kuna i za kolovoz 2020. u bruto iznosu od 3.382,50 kuna.

Uvidom u obračune neisplaćene plaće radnika, K. L., za travanj, svibanj i lipanj 2020., proizlazi da obračuni sadrže podatke propisane odredbama Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine, da je radniku obračunata plaća za travanj 2020. u bruto iznosu od 4.510,00 kuna, za svibanj 2020. u bruto iznosu od 4.265,64 kuna i za lipanj 2020. u bruto iznosu od 4.510,00 kuna.

Uvidom u Izvadak Zagrebačke banke d.d. proizlazi da je predmetni poslodavac dana 14. kolovoza 2020. isplatio radniku, K. L., plaću za kolovoz 2020. u neto iznosu od 3.772,00 kune i da mu je dana 15,  rujna 2020. isplatio plaću za kolovoz 2020. u neto iznosu od 2.706,00 kuna, na njegov tekući račun.

Uvidom u Potvrdu o primitku preporučene pošiljke broj R RC 44976395 HR proizlazi da je predmetni poslodavac dana 06. studenog 2020. otpremio radniku, K. L., na adresu R., Z. , preporučenu pošiljku.

Na upit inspektorice rada stranka iskazuje da je predmetni poslodavac predočenom preporučenom pošiljkom dostavio radniku, K. L., obračune neisplaćene plaće za  travanj, svibanj i lipanj 2020.god. Drugo-okrivljenik iskazuje da je on osobno kao odgovorna osoba poslodavca, dana 23. listopada 2020. god.,predao radniku, K. L., iznos od 4.000,00 kuna u gotovini "na ruke" o čemu je sastavljena Potvrda koja je ovjerena kod javnog bilježnika, da je radnik tom prigodom potvrdio da nema više nikakvih potraživanja po nikakvoj osnovi od poslodavca i njega osobno.

Uvidom u radno pravnu dokumentaciju radnika inspektor utvrđuje da je kod poslodavca, radio u razdoblju od 25. studenog 2019. do 10. veljače 2020. na poslovima vodoinstalatera, a da mu poslodavac nije prije početka rada izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru u radu, budući da ugovor o radu nije sklopljen, slijedom čega je poslodavac koristio rad radnika za obavljanje poslova iz redovite djelatnosti poslodavca, odnosno poslova koji, s obzirom na narav, vrstu rada i ovlasti poslodavca, imaju obilježja poslova za koje se zasniva radni odnos, a takvi poslovi mogu biti predmetom samo i isključivo ugovora o radu, da poslodavac nije za tog radnika, podnio Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podatke o početku osiguranja najkasnije prije početka rada, odnosno nije ga prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje, što je bio dužan učiniti, da poslodavac nije, u roku od osam dana od dana početka rada, odnosno do 03. prosinca 2019. dostavio Zavodu za zdravstveno osiguranje, prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje za navedenog radnika, odnosno nije ga prijavio na obvezno zdravstveno osiguranje, što je bio dužan učiniti, da nije na dan dospjelosti isplate plaće za travanj 2020. odnosno 15. svibnja 2020., na dan dospjelosti isplate plaće za svibanj 2020., odnosno 15. lipnja 2020. i na dan dospjelosti isplate plaće za lipanj 2020. odnosno 15. srpnja 2020., isplatio radniku, K. L., iz R., Z. , plaće za travnja, svibanj, i lipanj 2020., u iznosu minimalne plaće utvrđene Zakonom o minimalnoj plaći (u mjesečnom iznosu od 4.062,51 kuna bruto), da do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaća za travanj, svibanj i lipanj 2020.god.,

                                                7                                      Broj: 3. Pp G-396/2020.

 

nije dostavio radniku, K. L., obračune neisplaćene plaće za travnja, svibanj, i lipanj 2020., već su to učinili tek dana  06. studenog  2020. nakon zakonom propisanog roka.             

Temeljem obrane drugo-okrivljenika i provedenog dokaznog postupka i na taj način utvrđenim činjenicama, sudac je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno i da nije potrebno provoditi druge dokaze, jer je tužitelj iznio i priložio neprijeporne dokaze na teret okrivljenika i dokazao istinitost činjenica odlučnih za primjenu propisa iz optužnog prijedloga, pa kako je ovlaštena osoba tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora neposrednim nadzorom dokumentacije poslodavca utvrdila počinjenja prekršaja o čemu je sačinila Zapisnike o obavljenom nadzoru, isti u postupku čine dokaz o odlučnim činjenicama ( čl.158. st.5. PZ), dok drugo-okrivljenik u svojoj obrani nije osporavao odlučne činjenice, a niti je iznio nove činjenice i predložio dokaze koji bi upućivali na opravdanu mogućnost zaključivanja da su terećena djela ostvarena na drugačiji način od onog kako proizlazi iz optužbe, već je u svoju obranu izložio okolnosti za koje smatra da su za njega olakotne / radnik nema nikakvih potraživanja prema poslodavcu/, sudac je nedvojbeno zaključio da su prekršaji ostvareni na način kako to proizlazi iz optužnog prijedloga, te je okrivljenika našao prekršajno odgovornim i proglasio ga krivim.

Mjerodavni propisi u konkretnom predmetu jesu slijedeći:

Članak 14. stavak 3. Zakona o radu propisuje da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o

sklopljenom ugovoru o radu.

Članak 93. stavak 2. Zakona o radu, propisuje da poslodavac  koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.

Članak 229. stavak 1. točka 3. i točka 34. Zakona o radu u prekršajnim odredbama propisuje da poslodavac čini najteži prekršaj iz rada za koji je novčana kazna od 8090,00 do 13270,00 eura/u vrijeme izvršenja prekršaja od 61 000,00 do 100 000,00 kuna za prekršaj poslodavca pravnu osobu, odnosno, novčana kazna od 920,00 do 1320,00 eura/ od 7 000,00 do 10 000,00 kuna za odgovornu osobu pravne osobe ( čl.229.  st.1. toč. 3 i toč. 34. i st.2.).

Članak 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da, podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u taksativno propisanim rokovima, i to podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. – 7. ovoga Zakona – najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, dok poslodavac, odnosno obveznik doprinosa čini prekršaj ukoliko ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka, pa kako je u postupku dokazano da je radnik L. K. stekao status osigurane osobe u trenutku kada je započeo raditi kod poslodavca ( 25. 11. 2019.), a da poslodavac nije podnio prijavu HZMO o početku osiguranja u zakonom propisanom roku, ostvario je odlučno biće prekršajnog djela kažnjivo čl.172. st.2. toč. 5. i  st.3. istog Zakona, za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 660,00 do 6630,00 eura/ u vrijeme izvršenja prekršaja od

5 000,00 do 50 000,00 kuna za pravnu osobu, odnosno, novčana kazna od 130,00 do 1320,00 eura/ u vrijeme prekršaja od 1 000,00 do 10 000,00 kuna za odgovornu osobu pravne osobe.

Članak 120. stavak 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, određuje da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom

osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe,  pa kako je u postupku dokazano da je radnik L. K. stekao status osigurane osobe u trenutku kada je započeo raditi kod poslodavca ( 25. 11. 2019.), a da poslodavac nije podnio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u zakonom propisanom roku, ostvario je odlučno biće prekršajnog djela kažnjivo čl. 150. st. 1. i st. 3. iz ovoga Zakona, za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 9290,00 do 13270,900 eura /

 

                                                               8                                      Broj: 3. Pp G-396/2020.

 

u vrijeme izvršenja prekršaja od 70 000,00 do 100 000,00 kuna za prekršaj poslodavca pravnu osobu, odnosno, novčana kazna od 1060,00 do 1990,00 eura/ u vrijeme izvršenja prekršaja od 8 000,00 do 15 000,00 kuna za odgovornu osobu pravne osobe.

Članak 4. Zakona o minimalnoj plaći propisuje da pravo na minimalnu plaću, utvrđenu prema odredbama ovoga Zakona, imaju svi radnici koji rade u Republici Hrvatskoj, neovisno o sjedištu ili registraciji poslodavca.

Članak 10. stavak 2. Zakona o minimalnoj plaći u prekršajnim odredbama propisuje da će se novčanom kaznom od 929,06 do 1327,23 eura/ 7 000,00 do 10 000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

Članak 25. stavak 1. Prekršajnog zakona, propisuje da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv i koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kada je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje.

Članak 84. Prekršajnog zakona utvrđuje pretpostavku okrivljenikove nedužnosti istaknute i u čl.28. Ustava Republike Hrvatske,  kojom se krivnja mora dokazati u postupku, a teret dokaza nalazi se na tužitelju.

Članak 88. stavak 1. Prekršajnog zakona, propisuje da je sud dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrđuje činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.

Članak  61. stavak 1. Prekršajnog zakona, propisuje da je odgovorna osoba u smislu Zakona fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe.  Odgovorna osoba prekršajno odgovara za počinjeni prekršaj i u slučaju ako nakon počinjenja prekršaja prestane raditi u pravnoj osobi ili ako je nakon počinjenja prekršaja pravna osoba prestala postojati ( st.3.).

S obzirom da je Izjavom o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću M. I. od 13. 12. 2018. god. V. J. jedini član društva i zastupa društvo samostalno i neograničeno ( što proizlazi iz povijesnog izvatka iz sudskog registra), sudac cijeni kako je upravo drugo-okrivljenik odgovorna osoba koja je obavljala i bila zadužena za zakonitost poslovanja pravne osobe, i koja je svojim odlukama i postupcima proizvela negativne pravne učinke za pravnu osobu, slijedom čega za njega proizlazi odgovornost za prekršaje iz optužnog prijedloga.

Odmjeravajući sve okolnosti koje utječu na visinu kazne ( čl. 36. st. 2. PZ), sudac ovoga suda je olakotnom okolnošću za počinitelja cijenio činjenicu da do sada nije bio prekršajno kažnjavan zbog istovrsnih prekršajnih djela, da je priznao prekršaj i ispunio obveze prema radniku zbog čega ovaj nema nikakvih potraživanja prema poslodavcu, da je od dana izvršenja prekršaja proteklo duže vremensko razdoblje zbog čega ni sam okrivljenik više ne osjeća pravu težinu počinjenih prekršaja, a intenzitet zahtjeva i interes društva za kažnjavanjem znatno slabi, a potom da je u proteku tog vremena pravna osoba prestala postojati, kao i to da inspekcijskim nadzorom inspektor nije utvrdio nikakvih drugih nepravilnosti iz rada. Otegotnih okolnosti nije bilo. 

Katalogiziranjem odlučnih okolnosti a potom njihovim vrednovanjem, sudac je za prekršaje iz toč. 1. do toč. 3.  izrekao novčanu kaznu ispod donje granice propisane za te prekršaje, a potom je primjenom odredaba o izricanju kazne za prekršaje u stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu, smatrajući da i tako izrečena kazna nalazi opravdanje u općoj svrsi kažnjavanja, odnosno da je i na taj način izrečena novčana kazna dovoljan izraz društvenog prijekora počinitelju zbog ostvarenih neprava i da se njezin odabir ukazuje pravedan, svrhovit i odvraćajući.

U pogledu prekršaja iz toč. 4. i toč. 5. izreke presude sudac je ocijenio kako je  drugo- okrivljenik prema radniku ispunio sve obveze i da radnik nema nikakvih potraživanja po nikakvoj osnovi iz rada i da je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak, zbog čega sudac zaključuje da se kažnjavanje počinitelja ne ukazuje

                                                      9                                  Broj: 3. Pp G-396/2020.

 

razmjernim, opravdanim ni svrhovitim, već da su se ostvarili svi propisani uvjeti za oslobođenje od kazne ( čl. 38. st. 2. PZ )

Ispitujući dokaze sudac je našao kako su za prvookrivljenu M. I. j.d.o.o. u konkretnom predmetu nastupile procesno-pravne smetnje za vođenje prekršajnog postupka, zbog čega je bez upuštanja u ocjenu o glavnoj stvari, za prvookrivljenu pravnu osobu donio rješenje kojim se postupak obustavlja.

U postupku je utvrđeno da je pravna osoba brisana iz sudskog registra 09. 02. 2022. Rješenjem Trgovačkog suda u Pazinu, pod brojem Tt-22/383-2. kada je prekršajna odgovornost pravne osobe prestala prestankom njezina postojanja, jer za tu pravnu osobu ne postoji pravni slijednik.

S obzirom da je ovaj sudac utvrdio okolnost prestanaka postojanja pravne osobe nakon što je već započeo voditi prekršajni postupak trebalo je sukladno članku 155. stavku 1. Prekršajnog zakona, za prvookrivljenu donijeti rješenje kojim se postupak obustavlja. 

Troškovi sudskog postupka temelje se na odredbi članka 138. stavka 2. točki 3. Prekršajnog zakona i članka 2. stavka 1. točke 10. Pravilnika o naknadi troškova u prekršajnom postupku, pa je paušalna svota suda određena prema posebnim propisima,

ovisno o složenosti i trajanju postupka, te imovnom stanju osobe obvezatne da taj iznos plati, a terete osobu koja je u postupku proglašena krivom za prekršaj.

 

                           U Puli,  17.  svibnja  2023. godine

 

 

 

 

 

Zapisničar                                                                                    Suda

Marijana Borić, v.r.                                                              Ljiljana Božina, v.r.

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Okrivljenik, kao i osobe ovlaštene podnijeti žalbu u njegovu korist (čl. 192. st.2 PZ) te tužitelj, mogu protiv presude podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagreb, kao sudu drugog stupnja, u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa, dok protiv rješenja o obustavi postupka za prvookrivljenu pravnu osobu nezadovoljna stranka ima

pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagreb, u roku od 3 (tri) dana  ( čl.211. st.1. PZ).  Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda.

 

 

 

 

 

 

 

Dostaviti:

1. II-okrivljeniku

2. tužitelju