REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 43 Pž-1983/2023-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Marina Veljak, u pravnoj stvari
tužitelja-predlagatelja osiguranja Stečajna masa iza PIKAC d.o.o. u stečaju,
Varaždin, Zagrebačka ulica 51, OIB 94861340035, kojeg zastupa punomoćnica
Zdenka Jukić, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Zdenka Jukić i Tomislav
Jukić iz Čakovca, protiv tuženika-protivnika osiguranja TRGONOM d.o.o., Novi
Marof, Varaždinska 13, OIB 39229576154, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici
iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Hinko Žerjav i Renata Žerjav iz Varaždina, radi
isplate i određivanja privremene mjere osiguranja novčanog potraživanja, odlučujući
o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Varaždinu
poslovni broj Povrv-318/2019-70 od 14. travnja 2023., 17. svibnja 2023.

r i j e š i o j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja-predlagatelja osiguranja i potvrđuje
rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj Povrv-318/2019-70 od 14.
travnja 2023.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem je odbijen kao neosnovan prijedlog za određivanje
privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja u iznosu od

45.569,53 EUR / 343.343,64 kn sa zakonskim zateznim kamatama specificiranim u
izreci, koja se sastoji od zabrane protivniku osiguranja da otuđi i optereti određene
nekretnine specificirane u izreci, koja zabrana se smatra provedenom dostavom
rješenja Općinskom sudu u Varaždinu, zemljišno knjižnom odjelu u Novom Marofu,
koja bi trajala do pravomoćnog okončanja parnice koja se vodi pred Trgovačkim
sudom u Varaždinu pod poslovnim brojem Povrv-318/2019 (točka I. izreke) te je
tužitelju-predlagatelju osiguranja naloženo u roku od 15 dana naknaditi tuženiku-
protivniku osiguranja prouzročeni trošak ovog postupka u iznosu od 829,52 EUR /

6.250,00 kn (točka II. izreke).

2. Iz sadržaja citiranog rješenja proizlazi da je sud tako odlučio jer je ocijenio
da nije ispunjena druga pretpostavka za određivanje privremene mjere iz čl. 344. st.

1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i
131/20; dalje: OZ), a to je vjerojatnost postojanja opasnosti da bi bez takve mjere
protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarivanje tražbine, osobito time što ______________________________

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

Poslovni broj: 43 Pž-1983/2023-2 2

bi svoju imovinu otuđio, prikrio ili na drugi način njome raspolagao, a nije dokazao
vjerojatnim ni da bi protivnik osiguranja određivanjem privremene mjere trpio
zanemarivu štetu.

3. Tužitelj-predlagatelj osiguranja je podnio žalbu protiv tog rješenja pobijajući
ga zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene
materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U bitnom,
navodi da je predložena mjera najmanje otegotna jer se njome ne zadire u korištenje
nekretnina nego se samo zabranjuje raspolaganje u smislu umanjenja
predlagateljeve imovine. Ukazuje na prijeteću opasnost i nemogućnost ispunjenja
obveza jer je prosječno stanje na računu protivnika osiguranja kod PBZ d.d. u
posljednjih 30 dana bilo 6.204,95 kn, dok je iz podataka u Zagrebačkoj banci d.d.
gdje tuženik-protivnik osiguranja također ima otvoren poslovni račun vidljivo da
tuženik-protivnik osiguranja ima velike obveze. Predlagatelj osiguranja se u žalbi,
između ostalog, pita zbog čega je protivnik osiguranja otvarao račun u drugoj banci
ukoliko je solventan i siguran i ukoliko sigurno posluje bez opasnosti za podmirenje
obveza, a iz priloženih isprava je vidljivo da nema deviznih priljeva. Zato predlaže
ovom sudu preinačiti pobijano rješenje i odrediti predloženu privremenu mjeru uz
dosudu troška predlagatelju osiguranja. Zahtijeva i naknadu troška sastava žalbe u
iznosu od 1.244,28 EUR.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovaj sud je pobijano rješenje ispitao sukladno odredbama čl. 365. i čl. 381.
Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,
117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje:
ZPP), pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354.
st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. Prema odredbi čl. 344. st. 1. OZ-a, privremena mjera radi osiguranja
novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim
postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili
znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi
način njome raspolagati, dok prema st. 2. istog članka predlagatelj ne mora
dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik
pretrpio samo neznatnu štetu.

7. Prvostupanjski sud je u obrazloženju pobijanog rješenja naveo da je uvidom
u dostavljene podatke o solventnosti društva protivnika osiguranja na računu kod
Zagrebačke banke d.d. na dan 29. studeni 2021. utvrdio da ukupni priljev na žiro
račun društva u posljednjih 180 dana iznosi 4.860.533,70 kn, da saldo na računu
iznosi 346.454,70 kn, da društvo nema evidentirane nepodmirene obveze ni bilo
kakve blokade te da predlagatelj osiguranja ne upućuje ni na kakve okolnosti iz kojih
bi se moglo zaključiti da protivnik osiguranja raspolaže svojom imovinom na način
kojim bi mogao osujetiti namirenje tražbine predlagatelja osiguranja.

Predlagatelj osiguranja, osim što postavlja pitanje zbog čega je protivnik osiguranja
otvarao račun u drugoj banci ukoliko je solventan i siguran i ukoliko sigurno posluje
bez opasnosti za podmirenje obveza, ni tijekom postupka ni u žalbi nije iznio ni jednu

Poslovni broj: 43 Pž-1983/2023-2 3

činjenicu koja bi upućivala na vjerojatnost postojanja, kako objektivne (nepovoljno
imovinsko stanje, opasnost od nelikvidnosti, opasnost od stečaja i slično) tako
subjektivne opasnosti (da protivnik osiguranja svoju imovinu otuđuje, prikriva ili na
drugi način njome raspolaže).

8. Što se tiče navoda prvostupanjskog suda da predlagatelj osiguranja nije
učinio vjerojatnim ni da bi protivnik osiguranja određivanjem privremene mjere trpio
zanemarivu štetu, ukazuje se sudu da je protivnik osiguranja prigovorio prijedlogu za
osiguranje (koji mu je dostavljen tek nakon donošenja prvostupanjske presude, 17.
studenog 2021.) navodeći da je predlagateljev navod da bi određivanjem predložene
privremene mjere protivnik osiguranja trpio samo zanemarivu štetu površan i
formalan i izrečen samo da bi bila zadovoljena odredba članka 344. stavka 2. OZ-a,
u svrhu da predlagatelj ne mora dokazivati opasnost iz članka 344. stavka 1. OZ-a
koja nije dokaziva jer te opasnosti nema. Naime, protivnik osiguranja ističe da bi
određivanje predložene privremene mjere, osim što su nekretnine na kojima je
zatražen upis privremene mjere nekoliko desetaka puta vrednije od predmetne
tražbine, za njega značilo ograničenje u poslovanju jer bi njegovi poslovni partneri
reagirali s oprezom prema budućem poslu na način da bi i oni tražili određena
osiguranja za poslove koji se sada normalno odvijaju, a posljedično bi se na tržištu
pojavila i negativna ocjena o njegovom poslovnom bonitetu i poziciji, izgubio bi
povjerenje kod svojih sadašnjih partnera i kupaca, time bi mu bila bitno narušena
rentabilnost poslovanja i smanjeni prihodi, tako da bi konačni rezultat predložene
privremene mjere za njega bila velika i nenadoknadiva šteta.

9. U podnesku od 29. studenog 2021. protivnik osiguranja je dostavio podatke
o svojoj solventnosti kao dokaz da raspolaže novčanim sredstvima za podmirenje
eventualne tražbine tužitelja-predlagatelja osiguranja ukoliko bi ona bila utvrđena
pravomoćnom odlukom suda.

10. Po ocjeni ovog suda iz navoda protivnika osiguranja proizlazi da bi
protivnik osiguranja određivanjem predložene privremene mjere pretrpio znatnu
štetu, slijedom čega je predlagatelj osiguranja morao učiniti vjerojatnim opasnost da
će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine
time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, što nije
učinio.

11. Stoga je prvostupanjski sud pravilno ocijenio da predlagatelj osiguranja
nije učinio vjerojatnim da postoje pretpostavke u smislu čl. 344. st. 1. OZ-a, koje za
određivanje predložene privremene mjere moraju biti kumulativno ispunjene, slijedom
čega je, na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a, pobijano rješenje potvrđeno.

Zagreb, 17. travnja 2023.

Sudac Marina Veljak