1                      Poslovni broj: 16 Gž-1236/2022-2

Poslovni broj: 16 Gž-1236/2022-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Županijski sud u Zadru, po sucu Eugenu Škunci, u pravnoj stvari tužiteljice "M." d.d., R., …, OIB: …, zastupane po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćnici S. Š., dipl. iur., protiv tuženika: 1) V. R. iz P., B…, OIB: …, zastupanog po punomoćnici A. Z., odvjetnici iz R., … i 2) E. J. iz Š., …, V…, …, OIB: …, zastupane po punomoćniku B. Z., odvjetniku iz P., F. i …, radi ispravka upisa u zemljišnoj knjizi, odlučujući o žalbama tuženika pod 1) i tuženice pod 2) protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču -Parenzo, poslovni broj P-697/2022-56 od 8. prosinca 2022., dana 17. svibnja 2023.,

r i j e š i o   j e

              Odbijaju se žalba tuženika pod 1) V. R. i žalba tuženice pod 2) E. J. kao neosnovane i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj P-697/2022-56 od 8. prosinca 2022.

Obrazloženje

              1. Uvodno označenim rješenjem prvostupanjskog suda riješeno je:

              "I Određuje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari.

              II Postupak će se nastaviti kad pravomoćno završi upravni postupak koji se kod Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine vodi pod brojem KLASA: … ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka dovršetak tog postupka.

              III Pripremno ročište određeno za dan 14. prosinca 2022. u 9,30 sati neće se održati.''

              2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio tuženik pod 1) zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi kako mu je sud prvog stupnja dostavio podnesak tužiteljice od 26. listopada 2022. zajedno s pozivom na ročište, međutim, nije ga pozvao na očitovanje na navode iz podneska. Time mu je uskratio pravo da raspravlja pred sudom čime je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnom postupku. Dakle, sud je isključivo na temelju dokaza tužiteljice te novog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu spornim pitanjem da li je u postupku obnove zemljišne knjige za k.o. V. žalitelj pravno valjano upisan suvlasnikom k.č. … k.o. V. odlučio prekinuti postupak. Predmetni postupak je proizašao ranijeg pojedinačnog ispravnog postupka koji se vodio kod istog suda pod poslovnim brojem Z-17/12 u kojem je 30. ožujka 2012. tužiteljica upućena u parnicu te je podnijela tužbu 26. lipnja 2012. Radi se o tužbi radi ispravka upisa u zemljišne knjige u odnosu na k. č. … k.o. V. u odnosu na suvlasničke dijelove tuženika, proizašlom iz postupka obnove i preoblikovanja zemljišne knjige za k.o. V., a ne utvrđenja prava vlasništva proizašlog razvrgnućem suvlasništva između trgovačkog društva i Republike Hrvatske i upisanih vlasnika u zemljišnoj knjizi. Odlučujuće sporno pitanje je da li je upis prava suvlasništva žalitelja na navedenoj nekretnini u 12/54 dijela pogrešan. Bitnim se ističe i da je tužiteljica predložila prekid postupka te sud pogrešno navodi da je tužiteljica predložila prekid i radi identificiranja vlasnika u kampu. Navodi kako u pobijanom rješenju ostaje nejasno o kojem se prethodnom pitanju radi. Stoga je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku obzirom da se pobijano rješenje ne može ispitati jer ne sadrži konkretne razloge zbog kojih je sud riješio kao u izreci. Kad sud odluči prekinuti postupak do donošenja odluke o postojanju nekog prava ili pravnog odnosa u obrazloženju svoje odluke mora navesti razloge zbog kojih smatra da odluka drugog nadležnog tijela predstavlja prethodno pitanje bez čijeg se rješavanja ne može riješiti glavna stvar u sporu. Navodi kako tuženica pod 2) nije suvlasnica utužene nekretnine od 28. prosinca 2021. pa je sud postupio protivno odredbama Zakona o parničnom postupku kada je odredio prekid postupka u odnosu na istu. Navodi i kako sud nije razlikovao primjenu čl. 212. i čl. 213. od čl. 16. Zakona o parničnom postupku obzirom da neće o nadležnosti za postupanje u predmetnom postupku odlučivati ministarstvo već tu odluku treba donijeti sud. Predlaže da sud drugog stupnja prihvati žalbu, ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

              3. Protiv pobijanog  rješenja žalbu je izjavila i tuženica pod 2) zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i bitne povrede odredaba parničnog postupka. Navodi kako je nejasno zašto sud smatra da osnovanost tužbenog zahtjeva tužiteljice u ovom predmetu ovisi o odluci u upravnom predmetu, pa rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi nejasni iz čega proizlazi da su prilikom donošenja rješenja počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. Sud zanemaruje činjenicu da se između istih stranaka odnosno njihovih prednika u pogledu istog zahtjeva na temelju istih činjenica pod poslovnim brojem P-655/07 već vodio parnični postupak u kojem je pravomoćnom presudom odbijen zahtjev tužiteljice slijedom čega je tužbu u ovom predmetu trebalo odbaciti. Eventualno utvrđivanje vlasnika predmetnih suvlasničkih udjela na spornim nekretninama pred nadležnim ministarstvom nije prethodno pitanje u ovoj pravnoj stari. Kakva god odluka bila donesena u upravnom postupku ista nije od važnosti za odlučivanje o nedvojbeno neosnovanim tužbenim zahtjevima u ovom predmetu. Tužiteljica nikako ne može biti utvrđena vlasnicom spornih nekretnina u predmetnom upravnom postupku pa o ishodu tog upravnog postupka ni na koji način ne ovisi ni osnovanost tužbenog zahtjeva ni aktivna legitimacija tužiteljice u predmetnom postupku. Predmetnim upravnim postupkom ne odlučuje se o pitanju postoji li neko pravo ili pravni odnos tužiteljice, već se eventualno može odlučiti jesu li vlasnici spornih nekretnina tuženici ili Republika Hrvatska. Ako se o vlasništvu predmetnih nekretnina treba odlučivati u upravnom postupku onda za rješavanje tog pitanja nije nadležan sud nego drugo tijelo, pa ne postoje osnove za prekid ovog postupka već daljnji razlog za odbacivanje tužbe. Dakle, sud prvog stupnja je pogrešno primijenio odredbe čl. 213. st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka. Predlaže da sud drugog stupnja uvaži žalbu, ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na daljnji postupak.

              4. Na žalbe nije odgovoreno.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Ispitujući pobijano rješenje ovaj drugostupanjski sud nalazi da nije počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP) na koju žalitelji ukazuju u žalbi, s obzirom da rješenje ima razloga o odlučnim činjenicama, koji razlozi su jasni te nisu proturječni, kao niti  bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP obzirom da su tuženici imali mogućnosti i vremena očitovati se na navode tužiteljice.

7. Također, nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, u vezi s čl. 381. ZPP, na postojanje kojih povreda sud pazi po službenoj dužnosti.

8. Predmet spora je utvrđenje da tuženici pod 1) i 2) (- dalje tuženici) nisu vlasnici, a da je tužiteljica vlasnica nekretnine k.č.br. …, K. 740 m2, pomoćna zgrada, K… m2 i dvorište K. 512 m2, sve upisano u zk.ul. br. …., k.o. V., i to na suvlasničkim dijelovima tuženika na predmetnoj nekretnini odnosno na ukupno 9/54 dijela predmetne nekretnine. Ujedno, tužiteljica traži da se odredi brisanje prava vlasništva s imena tuženika na navedenoj nekretnini i to na suvlasničkim dijelovima na kojima dolaze upisani tuženici i da se odredi provedba upisa prava vlasništva u korist tužiteljice.

9. Podneskom od 26. listopada 2022. tužiteljica je izvijestila sud prvog stupnja da je predmetom ovog spora ispravak upisa na nekretnini oznake k.č.br. …, k.o. V. u obuhvatu kampa K. u V., a u obuhvatu istog da se nalazila i 1. kolovoza 2010., tj. na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije ("Narodne novine", broj 92/10 - dalje ZTZ), kao i da su navedenim Zakonom tužiteljica i Republika Hrvatska utvrđene kao isključivi titulari prava vlasništva na nekretninama u kampu i to tužiteljica na procijenjenim, a Republika Hrvatska na neprocijenjenim nekretninama i građevinama (odredba čl. 6. ZTZ).

10. Nadalje, tužiteljica navodi kako je stupanjem na snagu Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu ("Narodne novine", broj 50/20 - dalje ZNGZ)  propisano da su titulari prava vlasništva na nekretninama u kampu upravo oni titulari utvrđeni ZTZ-om, neovisno o tome kako je u zemljišnoj knjizi provedena uknjižba prava vlasništva tog zemljišta (čl. 1. st. 2. ZNGZ). Odredbama čl. 17. i 20. ZNGZ je propisano da identifikaciju obuhvata kampa, dijelova kampa i vlasnika u kampu obavlja nadležno ministarstvo u upravnom postupku.

11. Iz spisa predmeta je razvidno da je tužiteljica, unutar propisanog prekluzivnog roka, pokrenula pred nadležnim ministarstvom upravni postupak radi identifikacije obuhvata i vlasnika u kampu koji se vodi pod klasom … za kamp K., slijedom čega predlaže donošenje rješenja o prekidu postupka do okončanja predmetnog upravnog postupka pred nadležnim ministarstvom, s obzirom da identificiranje obuhvata i vlasnika nekretnina u kampu sukladno citiranim odredbama ZNGZ predstavlja prethodno pitanje u predmetnom postupku.

12. Odredba čl. 213. st. 1. toč. 1. ZPP propisuje da će sud prekid postupka odrediti i ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju.

13. Ovaj drugostupanjski sud prihvaća iznesene razloge i zaključke prvostupanjskog suda, ocjenjujući da je pravilno prvostupanjski sud zaključio kako osnovanost tužbenog zahtjeva po tužbi tužiteljice u ovom predmetu ovisi i o odluci u predmetu koji se kod nadležnog ministarstva vodi pod brojem Klasa: …, sukladno odredbi čl. 17. ZNGZ, a vezano za nekretninu koja je predmetom ovog postupka, te koja se nalazi prema tvrdnji tužiteljice na području auto kampa K., jer će isto biti odlučno je li tužiteljica uopće aktivno legitimirana u ovom postupku. Naime, iz zahtjeva tužiteljice nadležnom ministarstvu proizlazi da je predloženo da isto rješenjem utvrdi katastarske čestice koje su formirane na procijenjenim dijelovima kampa kao predmet prava vlasništva T. d., katastarske čestice koje su formirane na neprocijenjenim dijelovima kampa kao predmet vlasništva Republike Hrvatske, te potvrdi da su Trgovačko društvo i Republika Hrvatska stvarni vlasnici tih katastarskih čestica.

14. Dakle, pravilno je sud prvog stupnja postupio kada je odredio prekid postupka u ovoj pravnoj stvari, kao i će se postupak nastaviti kad pravomoćno završi upravni postupak koji se kod Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine pod brojem Klasa: … ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka dovršetak tog postupka.

15. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu tuženika pod 1) kao i žalbu tuženice pod 2) kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

U Zadru 17. svibnja 2023.

                                                                                                              Sudac:

                                                                                                                                                                                                                                                                                                            Eugen Škunca, v.r.