Baza je ažurirana 10.11.2025. zaključno sa NN 107/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

Broj: Ppž-4352/2023

 

                                              

 

REPUBLIKA HRVATSKA

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

 

Zagreb

 

 

Broj: Ppž-4352/2023

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Karmen Novak-Hrgović, kao predsjednice vijeća, te Nediljka Bobana i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice M. B., zbog prekršaja iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10 , 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19 i 42/20) odlučujući o žalbi okrivljenice M. B., podnesenoj putem branitelja T. D., odvjetnika iz Z., protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom od 17. ožujka 2023., poslovni broj: 18. Pp-824/2021-8, na sjednici vijeća održanoj 17. svibnja 2023.,

 

p r e s u d i o   j e

 

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenice M. B. i potvrđuje  prvostupanjska presuda.

 

II. Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenica M. B. je obvezana naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset eura[1]) / 226,04 (dvjestodvadesetšest kuna i četiri lipe) u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom presudom, okrivljenica je proglašena krivom da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji joj je primjenom članka 37. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u iznosu od 300,00 eura.

 

2. Istom presudom okrivljenica je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura.

 

3. Protiv pobijane presude okrivljenica je pravodobno putem branitelja podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

4.   U žalbi okrivljenik navodi da  presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama radi čega se ne može ispitati, čime da je počinjena bitna povreda odredaba iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona. Ističe da je prvostupanjski sud primijenio propis, koji nije bio na snazi u vrijeme navodnog počinjenja prekršaja, pozivajući se pri tom na odredbu članka 3. stavka 1. Prekršajnog zakona, čime da je povrijeđeno materijalno pravo. Nadalje se poziva na odredbu članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona ističući prigovor zastare. Prvostupanjski sud da nije pravilno primijenio odredbu članka 88. stavka 1. Prekršajnog zakona neprihvaćajući obranu i dokazne prijedloge okrivljenice, te sve izvedene dokaze tumači isključivo na štetu okrivljenice. Ističe kako u presudi nije navedeno temeljem čega bi okrivljenica bila dužna dostaviti vjerodostojne podatke o vozaču koji je upravljao vozilom, odnosno koje tijelo je pozvalo okrivljenicu da dostavi te podatke. Okrivljenica da nikada nije na svoje ime zaprimila obavijest o dostavi podataka. Nadalje da nije jasno na koji način je prvostupanjski sud utvrdio da bi u vrijeme navodnog počinjenja prekršaja okrivljenica bila osoba ovlaštena za zastupanje L. B. d.o.o., a što da je trebao utvrditi uvidom u povijesni izvadak.

 

5.    Predlaže da se, iz žalbenih razloga, žalba prihvati.

 

              6.    Žalba nije osnovana.

 

7. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenice i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

 

8.   Nadalje, neosnovani su navodi žalbe o počinjenoj bitnoj povredi iz odredbe članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, jer suprotno žalbenim tvrdnjama, prvostupanjski sud nakon provedenog dokaznog postupka, nije propustio ni o jednoj odlučnoj činjenici u obrazloženju presude iznijeti razloge, te je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenice, kao i razlozima na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, tako da nisu osnovani navodi žalbe okrivljenika da je počinjena bitna povreda postupka iz cit. odredbe.

 

9. Suprotno navodima žalbe prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo postupivši u skladu sa odredbom članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona, kojom odredbom je propisano ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.

 

10. Pri tom valja napomenuti da je u vrijeme počinjenja prekršaja iz članka 59. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19), bila propisana novčana kazna u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna, a da je nakon donošenja pobijane presude, a prije pravomoćnosti iste na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, odnosno 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/2022), koji je blaži za okrivljenika, jer u članku 38. stavku 2. propisuje blažu kaznu za navedeni prekršaj, u iznosu od  390,00 do 920,00 eura, a što prema propisanom minimumu predstavlja iznos od 2.938,46 kuna, pa je prvostupanjski sud temeljem članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona pravilno primijenio novi propis kao povoljniji za okrivljenika.

 

11. Nadalje, neosnovano okrivljenik ističe prigovor zastare iz razloga što je za prekršaj iz članka 59. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana novčana kazna u iznosu do 920,00 eura, odnosno iznad iznosa od 663,61 euro propisanog odredbom članka 239. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona, pa stoga po propisanoj kazni navedeni prekršaj ne ulazi u režim obaveznog prekršajnog naloga, te stoga za isti, suprotno navodima žalbe zastara ne nastupa protekom tri godine od počinjenja prekršaja, već sukladno članku 13. stavak 1. Prekršajnog zakona nakon proteka četiri godine od počinjenja djela.

 

12. Nadalje, odredbom članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama izričito je propisano da će se kazniti za prekršaj vlasnik vozila ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ako, u roku od 15 dana, ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.

 

13. Dakle, sukladno citiranoj odredbi osnovano je prijavljena okrivljenica kao osoba koja je prema priloženom izvatku iz sudskog registra postala članicom uprave pravne osobe L. B. d.o.o. (koja je vlasnik predmetnog vozila) 29. listopada 2013.  da bi konačno 13. srpnja 2020. bila jedina osoba da u poslovanju podružnice zastupa osnivača.

 

14. Žalitelj argumentirano ne osporava odgovornost okrivljenice  kao odgovorne osobe u ovom predmetu, pri čemu valja napomenuti da se upravo pravnoj osobi kao vlasniku vozila, a koja činjenica nije sporna, dostavlja obavijest o počinjenom prekršaju i traženju podataka o vozaču, a što je u konkretnom slučaju i pravilno učinjeno (broj lista 14 spisa), budući je iz priložene dostavnice vidljivo da se na istoj nalazi pečat pravne osobe, kao i potpis osobe koja je u ime pravne osobe zaprimila pismeno.

 

15. S obzirom na navedeno, žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost činjeničnih utvrđenja, kao niti pravilne primjena materijalnog prava.

 

16. Prvostupanjski sud je shodno ovlaštenju da dokaze ocjenjuje po slobodnom uvjerenju (članak 88. stavak 2. Prekršajnog zakona) svoje saznanje o djelu zasnovao na ocjeni svih u postupku provedenih dokaza, a što je u pobijanoj presudi i valjano obrazložio, te se provođenje daljnjih dokaza ukazuje nepotrebnim.

 

17. Nadalje, ispitujući odluku o kazni vijeće ovog suda smatra da je izrečena novčana kazna primjerena težini počinjenog prekršaja, opasnosti djela, te ostalim okolnostima mjerodavnim za izbor mjere i vrste kazne.

 

              18. U svezi s tim valja istaći da je za prekršaj iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana novčana kazna u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura („Narodne novine“, broj: 114/22), a sud je okrivljenici izrekao novčanu kaznu primjenom članka 37. Prekršajnog zakona znatno ispod propisanog posebnog minimuma, tako da je prvostupanjski sud, prilikom izricanja kazne maksimalno vrednovao i uzeo u obzir sve olakotne okolnosti na strani žaliteljice.

 

19. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenice, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenice, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenica je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 40,00 eura, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenice.

 

20. Slijedom navedenog, nije bilo osnove za prihvaćanje ove žalbe, pa je, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

 

U Zagrebu, 17. svibnja 2023.

 

 

     Zapisničarka:                                                                                         Predsjednica vijeća:

 

Marcela Soljačić-Prester v.r.                                                             Karmen Novak-Hrgović, v.r.

 

 

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 otpravaka: za spis, branitelja, okrivljenicu i tužitelja.

 

 

 


[1] Fiksni tečaj konverzije 7,53450

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu