- 1 -              Rev 981/2021-2

 

 

 

 

 

 

Broj: Rev 981/2021-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek, predsjednice vijeća, Željka Šarića, člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića, člana vijeća, mr. sc. Igora Periše, člana vijeća, te Goranke Barać-Ručević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. N. iz Z., ..., OIB: ..., zastupane po punomoćniku D. L., odvjetniku u Z., protiv tuženika Klinike za dječje bolesti Z., ..., OIB: ..., uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Republike Hrvatske, Ministarstvo zdravstva, OIB: ..., zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Z., radi isplate, odlučujući o reviziji umješača protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž R-440/2020-2 od 21. listopada 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-5889/2018-33 od 21. veljače 2020., u sjednici održanoj 16. svibnja 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

I. Prihvaća se revizija umješača, ukidaju presuda Županijskog suda u Rijeci broj Gž R-440/2020-2 od 21. listopada 2020. i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-5889/2018-33 od 21. veljače 2020. u dijelu kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici 1.598,60 kn s osnove prekovremenog rada s pripadajućim zateznim kamatama i u kojemu je odlučeno o troškovima postupka, te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

II. Odluka o troškovima u povodu revizijskog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici 33.488,53 kuna i naknaditi joj trošak parničnog postupka u iznosu 11.750,00 kuna, sve s pripadajućim zateznim kamatama kako je to pobliže navedeno u izreci te presude.

 

2. Presudom suda drugog stupnja odbijene su žalbe tuženika i umješača kao neosnovane te je potvrđena prvostupanjska presuda, među ostalim, i u dijelu navedenom u izreci ove odluke. Odbijen je zahtjev umješača za naknadu troška žalbenog postupka.

 

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-1335/2021-2 od 24. ožujka 2021. dopustio reviziju protiv drugostupanjske presude zbog pravnih pitanja:

 

"Da li su tumačenja Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ 143/2013) obvezujuća?

 

Što čini mjesečni fond radnih sati za zdravstvene radnike imajući u vidu Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ 143/2013) i Zaključak broj 153 s 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 21. prosinca 2015.?

 

Da li tužitelju kao zdravstvenom radniku svaki sat rada koji je odradio blagdanom treba obračunati i platiti kao prekovremeni rad?"

 

4. Postupajući po navedenom dopuštenju protiv navedene presude reviziju je podnio umješač s prijedlogom revizijskom sudu da drugostupanjsku presudu preinači u pobijanom dijelu (navodi se iznos od 1.598,60 kn s osnove prekovremenog rada) i odbije tužbeni zahtjev, uz naknadu prouzročenih parničnih troškova tuženiku, ili ukine presudu suda drugog stupnja i presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži naknadu troška sastava prijedloga za dopuštenje revizije i sastava revizije.

 

5. Tužiteljica nije odgovorila na reviziju.

 

6. Revizija je osnovana.

 

7. Pozivom na odredbu iz čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) revizijski sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojih je dopuštena.

 

8. Predmet spora u revizijskom stadiju postupka, s obzirom na navedeno u prethodnom stavku, jest zahtjev za isplatu razlike plaće koji tužiteljica postavlja na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je tuženik, pogrešno primjenjujući odredbu čl. 51. st. 10. Kolektivnog ugovora za djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 143/13 i 96/16 - dalje: KU/13), odnosno odredbe čl. 49. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 29/18 - dalje: KU/18), pogrešno obračunao mjesečni fond radnih sati, a posljedično tome i broj prekovremenih sati.

 

9. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojih je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stadiju postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati, jer prema tvrdnji tužiteljice u mjesečni fond radnih sati uračunavaju se svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji umješača na strani tuženika mjesečni fond sati računa na način da se od dana u tjednu odbiju samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13, odnosno istovjetne odredbe čl. 49. st. 10. KU/19.

 

10. Navedene odredbe glase:

 

"Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati.".

 

11. Tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima postavilo se pitanje tumačenja odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 i domašaja tog tumačenja po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora a koje glasi:

 

"Da li su tumačenja Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ 143/2013) obvezujuća?''

 

12. Prema shvaćanju ovog suda, s obzirom na odredbu čl. 19. st. 6. KU/13, prema kojoj tumačenja povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora, sud je u primjeni KU/13 vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 (tako ovaj sud u Revr-630/2017, Revr-676/13, Revr-793/13, Revr-1515/13 i dr.). Pritom, naravno nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela Kolektivnog ugovora, zato što je nemoralna, pretjerano stroga ili sl.

 

13. Odredbu čl. 51. st. 10. KU/13 Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 dva puta je tumačilo.

 

14. Tako su na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015., s obzirom na veliki broj "upita vezanih uz mjesečni fond radnih sati kada blagdan pada u radni dan članovi Povjerenstva odlučili na sve upite odgovoriti općenitim tumačenjem" i donijeli su Zaključak broj 148. koji glasi:

 

"Sukladno Kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad.

 

U skladu Ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40-satnim radnim tjednom.

 

Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. Primjerice, s obzirom da u listopadu 2015. godine jedan blagdan pada u radni dan mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati i za sve je radnike isti neovisno u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koji radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i tako treba biti plaćen."

 

15. No, Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja 143/13 i 96/15, na sjednici od 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak broj 153. koji glasi:

 

"Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati.

 

Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno.

 

Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

 

Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

 

Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće.

 

Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148."

 

16. Ovaj sud ne nalazi da bi, s obzirom na opće odredbe obveznog prava, trebalo otkloniti primjenu navedenih tumačenja kao sastavnog dijela KU/13.

 

17. Zaključak broj 153., u bitnom se razlikuje od Zaključka broj 148. (koji je Zaključkom broj 153. stavljen izvan snage) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam sati, dok je prema Zaključku broj 148. redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati.

 

18. Zaključak broj 153. o tumačenju odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 nije stavljen izvan snage.

 

19. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na 30. sjednici donijelo je zaključak broj 169., koji glasi:

 

"Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora. Izmijenjeni zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene."

 

20. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 doneseno po Povjerenstvu pod brojem 148., a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati, primjenjuje se od njegova stupanja na snagu.

 

21. Budući da je tumačenje broj 148. izmijenjeno (stavljeno izvan snage) tumačenjem broj 153. dana 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i osam sati, od dana izmjene tumačenja, dakle, od 21. prosinca 2015. primjenjuje se to tumačenje.

 

22. S obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koje predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora (čl. 19. st. 6. KU/13), djelomično je osnovana tvrdnja umješača da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženik u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računao mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

 

23. Odredbama čl. 51. KU/13, odnosno čl. 49. KU/18, određeno je da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa, evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

 

24. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenski rad, i na blagdan ili neradni dan i dr., ti se sati uvećavaju u postocima navedenim u čl. 52. KU/13, odnosno čl. 50. KU/18.

 

25. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbi st. 9. čl. 51. KU/13, odnosno čl. 49. KU/18.

 

26. Budući da se tužbeni zahtjev za isplatu 1.598,60 kn odnosi na prekovremeni rad, te se temelji na djelomično neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koje u svom opsegu tužiteljica ne spori, pogrešno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su u tom dijelu tužbeni zahtjev ocijenili osnovanim u cijelosti.

 

27. Slijedom iznesenog, budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa sudovi osnovanost tužbenog zahtjeva za razdoblje do 21. prosinca 2015. nisu raspravili primjenom Zaključka broj 148., a nakon 21. prosinca 2015. pravilnom primjenom Zaključka broj 153., nema uvjeta za preinaku presude, slijedom čega je, ispitujući pobijanu samo u granicama koje određuju dopuštena pravna pitanja, valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP ukinuti nižestupanjske presude u pobijanom dijelu, kao i odluku o troškovima postupka, te predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

28. Odluka o troškovima u povodu revizijskog postupka ostavlja se za konačnu odluku (čl. 166. st. 4. ZPP).

 

Zagreb, 16. svibnja 2023.

 

Predsjednica vijeća

Renata Šantek, v.r.