- 1 - Revd 3006/2022-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. C. iz R., OIB: ..., zastupane po punomoćnici L. B. odvjetnici iz R., protiv tuženice E. O. iz R., OIB: ..., zastupane po punomoćniku D. P., odvjetniku iz R., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužene za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-299/2019-3 od 10. ožujka 2022., kojom je djelomično potvrđena a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovnog broja P-40/2018-12 od 18. prosinca 2018., u sjednici održanoj 16. svibnja 2023.,
r i j e š i o j e :
Odbacuje prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužena je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude u dijelu u kojem nije uspjela u sporu.
2. Prijedlog je ovaj sud razmotrio sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) koji se primjenjuje pri ovome odlučivanju temeljem čl. 107. st. 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 80/2022).
3. Prvo postavljeno pitanje ne predstavlja pravno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a, jer se na njega, sagledavajući ga upravo onako kako je koncipirano, ne može dati jasan i precizan odgovora koji bi predstavljao precizan pravni standard postupanju svim situacijama. Naime, revizijski sud ne može unaprijed odrediti sve uvjete primjene pa ni otklona primjene pojedine zakonske odredbe, jer bi to, po samoj logici značio da bi se morao upuštati u uspostavljanje pravnog standarda za u praksi gotovo neiscrpan broj (pravno)činjeničnih situacija.
3.1. Osim toga (iako je irelevantno zbog svega gore navedenog), čak i ako bi se to pitanje kvalificiralo kao pravno pitanje u smislu čl. 385.a ZPP-a, tužena nije dokazala razloge važnosti toga pitanja u smislu te zakonske odredbe. Naime, u odlukama na koje se kao na razloge važnosti poziva, nije izraženo pravno shvaćanje u pogledu tog pitanja, sagledavajući ga upravo onako kako je koncipirano, a niti je izraženo pravno shvaćanje u okviru podudarne činjeničnopravne situacije (kao što je ovopredmetna) u kojoj u trenutku utuženja društvo nije bilo u stečaju, dok je u trenutku zaključenja glavne rasprave bilo već brisano iz sudskog registra bez pravnog sljednika.
4. Drugo pravno pitanje se ne može kvalificirati kao pravno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a; njime podnositelj zapravo upire na (eventualnu) pogrešnu primjenu odredba parničnog postupka počinjenu pred drugostupanjskim sudom, a što samo po sebi nije razlog za dopuštenje revizije, one u smislu čl. 382. ZPP-a.
4.1. Naime, čak i u slučaju postojanja takove povrede u konkretnom slučaju - osobito u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda - njezine posljedice ne premašuju dosege ovoga konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse niti za razvoj prava kroz praksu, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom navedene revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz praksu.
5. Slijedom navedenog, a kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1., u svezi čl. 387. st. 5. ZPP-a, riješeno kao u izreci.
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
