Poslovni broj: 6 Gž Ovr-130/2023-2

1

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sucu Igoru Delinu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja V. G. d.o.o. S., OIB: ..., koga zastupa direktor S. V., a njega punomoćnik D. R., odvjetnik u S., protiv protivnika osiguranja: 1) M. D. iz K. S., OIB: ..., 2) A. S. iz R., OIB: ..., 3) L. M. iz K. L., OIB: ... i 4) M. S. iz R., OIB: ..., radi osiguranja privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-671/2023 od 18. travnja 2023., 15. svibnja 2023.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba predlagatelja osiguranja V. G. d.o.o. S. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-671/2023 od 18. travnja 2023.

Obrazloženje

1.              Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"Odbija se predlagatelj osiguranja s prijedlogom za određivanjem privremene mjere od 11. travnja 2023. god.;

''I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja V. G. d.o.o., iz S., OIB: ..., u iznosu od 538.000 EUR zajedno s zakonskom zateznom kamatom koja po stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanoj za tri postotna poena na navedeni iznos teče od 1. prosinca 2022.g., određuje se privremena mjera osiguranja novčane tražbine zabranom protivnicima osiguranja otuđenja i opterećenja nekretnina označenih kao čest. zem. 1449/3, čest. zem. 1449/6 i čest. zem. 1449/7, sve upisane u zk. ul. 5244, K.O. K. S..

II. Nalaže se Općinskom sudu u Splitu, Zemljišnoknjižnom odjelu K. L. dana nekretninama iz točke I. ovoga rješenja izvrši upis zabilježbe ove privremene mjere.

III. Ova privremena mjera stupa na snagu odmah, te ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kojim se ova privremena mjera treba opravdati.

IV. Sudski postupak iz točke IIII. ovoga rješenja predlagatelj osiguranja je dužan pokrenuti u roku od 30 dana od dana dostave ovoga rješenja.

V. Žalba izjavljenja protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu.

VI. Dužni su protivnici osiguranja, u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi predlagatelju osiguranja troškove ovoga postupka."

2.              Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio predlagatelj osiguranja, pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. U žalbi ističe kako je iz obrazloženja pobijanog rješenja vidljivo da prvostupanjski sud smatra da je predlagatelj učinio vjerojatnim postojanje tražbine, ali da nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti po ostvarenje tražbine, a posebice da iz zemljišnoknjižnog izvatka nije vidljivo da protivnici osiguranja poduzimaju pravne raspoložbe u pogledu predmetnih nekretnina, međutim, predlagatelj osiguranja je podnio prijedlog upravo da bi se takve pravne raspoložbe spriječile, a da je opasnost postojala i postoji, jasno proizlazi iz činjenice da je istog dana kada je predlagatelj podnio prijedlog za određivanje privremene mjere, u zemljišnim knjigama predan prijedlog za uknjižbu kojim I. K. zahtijeva upis prava vlasništva na čest. zem. 1449/3 k.o. K. S.. Tu činjenicu predlagatelj osiguranja nije mogao istaknuti u prijedlogu jer je plomba podnesenog prijedloga bila vidljiva tek sljedećeg dana. Iako je na to predlagatelj osiguranja upozorio u svojem prijedlogu, prvostupanjski sud te navode u svojoj odluci uopće nije ocijenio, kao što nije navode da se kao punomoćnik protivnika osiguranja i investitor javlja osoba koja uopće nije upisana u zemljišnoj knjizi, pa je time prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku.

3.              Žalba nije osnovana.

4.              Suprotno žalbenim navodima, pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, valjano je obrazloženo, a razlozi o odlučnim činjenicama su jasni i neproturječni, pa nije ostvarena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. , 89/14., 70/19. i 80/22. – u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. 131/20. i 114/22. - u daljnjem tekstu: OZ).

5.              Sud prvog stupnja nije počinio ni bitne povrede odredaba (ovršnog) postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP i čl. 381. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ.

6.              Iz spisa predmeta slijedi da je predlagatelj osiguranja 11. travnja 2023. podnio  prijedlog za određivanje privremene mjere u kojem navodi da je s protivnicima osiguranja 19. svibnja 2021. zaključio Ugovor o građenju, predmet kojeg ugovora je izvođenje građevinskih i zanatsko obrtničkih radova na stambenom objektu-manje stambene poslovne zgrade na čest. zem. 1449/3 k.o. K. S.. Ugovor je zaključen za ukupnu fiksnu cijenu u iznosu od 538.000,00 eura, a plaćanje je ugovoreno po privremenoj situaciji koja se ispostavlja po izvođenju armirano betonskih radova za dotada izvedene radove, te po dovršetku objekta, a koji objekt je u cijelosti dovršen 1. prosinca 2022., međutim, iako je predlagatelj osiguranja izveo sve ugovorene radove i objekt je pripremljen za tehnički pregled, protivnici osiguranja nisu izvršili plaćanje. Zgrada izgrađena na čest. zem. 1449/3 k.o. K. S. je namijenjena prodaji, kao i nekretnine označene kao čest. zem. 1449/6 i čest. zem. 1449/7 k.o. K. S., pa će u slučaju raspolaganja istima predlagatelj biti onemogućen u naplati svoje tražbine, budući protivnici osiguranja nemaju drugu značajniju imovinu iz koje bi se predlagatelj mogao naplatiti. Dalje navodi kako se kao punomoćnik protivnika osiguranja pojavljuje I. K., koji još uvijek nije formalni vlasnik zemljišta, a koji je stvarni investitor i vlasnik objekta. Iz navedenoga je očigledno da su protivnici osiguranja već raspolagali dijelom predmetnih nekretnina, te je iz njihovog ponašanja razvidno da postoji opasnost da će spriječiti ili otežati naplatu tražbine predlagatelja osiguranja, koji je u cijelosti svojim sredstvima izveo radove i nabavio opremu u vrijednosti od 538.000,00 eura. Stoga, kako je učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivnicima osiguranja, te opasnost da bi bez određivanja privremene mjere protivnici osiguranja mogli spriječiti ili otežati ostvarenje tražbine predlagatelja, predlaže da sud odredi privremenu mjeru osiguranja novčane tražbine zabranom protivnicima osiguranja otuđenja i opterećenja nekretnina označenih kao čest. zem. 1449/3, čest. zem. 1449/6 i čest.zem. 1449/7, sve upisane u zk. ul. 5244 k.o. K. S. te naloži Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu da na tim nekretninama izvrši upis zabilježbe privremene mjere koja stupa na snagu odmah i ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kojim se ova privremena mjera treba opravdati.

7.              Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog radi određivanja privremene mjere, a u obrazloženju istog sud prvog stupnja navodi kako je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine prema protivnicima osiguranja, međutim, da nije učinio vjerojatnim opasnost da će bez takve mjere protivnici osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Osim dostavljenog Ugovora o građenju i zk. izvatka iz kojeg nije vidljivo da protivnici osiguranja poduzimaju pravne raspoložbe na navedenim nekretninama, predlagatelj osiguranja nije dostavio dokaz da protivnici osiguranja vrše faktične radnje na odnosnom stambeno-poslovnom objektu (npr. uništenje ili oštećenje istog), a nije dostavio ni dokaz da isti poduzimaju pravne raspoložbe, npr. otuđenje ili opterećenje te nekretnine, davanje u najam ili zakup, ili da bi mogli poduzeti neku ugrožavajuću radnju, te uzročnu vezu između tog ponašanja i posljedicu koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežavanju naplate njegove tražbine. Stoga sud zaključuje kako je očito da se nisu ispunili kumulativni uvjeti, pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja te je pozivom na odredbe čl. 345. i u svezi s čl. 340. – 342. i čl. 346. te 348. – 355. OZ odbio prijedlog za određivanje privremene mjere.

8.              Prvenstveno treba reći da se privremena mjera uvijek određuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, uz uvažavanje da po svojoj prirodi predstavlja sredstvo samo privremenog osiguranja vjerojatne tražbine predlagatelja osiguranja, sredstvo koje se može odrediti samo ako postoji vjerojatnost postojanja tražbine i vjerojatnost da je predložena mjera potrebna kako bi se protivnika osiguranja spriječilo da osujeti ili oteža kasnije ostvarenje upravo te tražbine, ako i kada ona bude utvrđena izvjesnom, ili (odnosno) kako bi se spriječilo da za predlagatelja osiguranja nastane nenadoknadiva šteta.

9.              Odredbom članka 341. st. 2. OZ određeno je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaći zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrjepljuju.

9.1.              Prema odredbi čl. 344. st. 1. OZ privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Odredbom čl. 345. st. 1. istog Zakona propisane su vrste privremenih mjera radi osiguranja novčane tražbine, pa se tako može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito: 1. zabrana protivniku osiguranja da otuđi ili optereti pokretnine, oduzimanje tih stvari i njihovo povjeravanje na čuvanje predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi, 2. oduzimanje i polaganje gotovoga novca, vrijednosnih papira i sl. u sud, odnosno kod javnoga bilježnika, 3. zabrana protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja svoje nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu, 4. zabrana dužniku protivnika osiguranja da dobrovoljno ispuni svoju obvezu protivniku osiguranja te zabrana protivniku osiguranja da primi ispunjenje te obveze, odnosno da raspolaže svojim tražbinama, 5. nalog banci da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanoga iznosa za koji je određena privremena mjera.

10.              Po ocjeni ovog suda, pravilno je sud prvog stupanja utvrdio da je predlagatelj osiguranja ispravama priloženim uz prijedlog za određivanje privremene mjere učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, međutim, s druge strane nije dokazao opasnost da bi bez takve mjere protivnici osiguranja spriječili ili znatno otežali naplatu novčane tražbine raspolaganjem tim nekretninama.

10.1.              Naime, vjerojatnost postojanja opasnosti otuđenja ili opterećenja nekretnina je jedna od dviju kumulativno potrebnih pretpostavki da bi se mogla odrediti privremena mjera u smislu odredbe članka 344. st. 1. OZ.

10.2.              Predlagatelj osiguranja, osim tvrdnje iznesene u prijedlogu da bi mu naplata novčane tražbine mogla biti otežana, ne navodi konkretne okolnosti iz kojih bi proizlazilo da protivnici osiguranja poduzimaju ili bi mogli poduzeti neku ugrožavajuću radnju kojom bi spriječili ili otežali naplatu tražbine predlagatelja osiguranja, a činjenica da postoji vjerojatnost da će predlagatelj osiguranja, kako sam tvrdi, teško naplatiti svoju tražbinu, nije dovoljan razlog za određivanje privremene mjere. Naime, objektivno uvijek postoji opasnost da bi dužnik mogao opteretiti ili otuđiti nekretnine u svojem vlasništvu kako bi onemogućio ili otežao vjerovniku naplatu njegove tražbine, ali postojanje te objektivne opasnosti nije dovoljno za određivanje privremene mjere već je predlagatelj osiguranja dužan učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja poduzima radnje kojima bi mogao spriječiti ili znatno otežati naplatu njegove tražbine ili takva opasnost proizlazi iz njegova ranijeg ponašanja (ali i tu vjerojatnost treba dokazati).

10.3.              Opasnost o kojoj ovisi određivanje privremene mjere kvalificirana je kao subjektivna opasnost, što znači da je predlagatelj osiguranja dužan dokazati da protivnik osiguranja poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju. Osim toga, predlagatelj osiguranja mora dokazati i uzročnu vezu između ponašanja protivnika osiguranja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežanju naplate njegove tražbine. Dakle, za određivanje privremene mjere nije dostatno postojanje tzv. objektivne opasnosti  već je potrebno da protivnik osiguranja poduzima određene radnje koje bi u većoj mjeri otežale naplatu predlagateljeve tražbine (npr. prikrivanje, uništenje ili oštećenje imovine). Stoga u konkretnom slučaju navodi predlagatelja kako protivnici osiguranja nekretnine namjeravaju prodati, samo za sebe nije dovoljno za zaključak postojanja subjektivne opasnosti obzirom da opasnost u smislu odredbe čl. 344. OZ znači poduzimanje konkretnih radnji ili propuštanja svjesno poduzetih radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine. One moraju stvarno ugrožavati buduću naplatu predlagateljeve tražbine, a sud mora utvrditi postojanje takvih radnji odnosno propuštanja dužnika i subjektivni odnos dužnika prema njemu. Nisu stoga od utjecaja niti žalbeni navodi kako je istog dana kada je predlagatelj podnio prijedlog za određivanje privremene mjere u zemljišnim knjigama predan i prijedlog za uknjižbu kojim I. K. zahtijeva upis prava vlasništva na čest. zem. 1449/3 k.o. K. S., pri čemu žalitelju valja ukazati i na odredbu o prvenstvenom redu upisa u zemljišnu knjigu iz čl. 53. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19. i 128/22.) prema kojem je za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno stanje u trenutku kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu, a u konkretnom je slučaju prijedlog za uknjižbu prava vlasništva na čest.zem. 1449/3 k.o. K. S. podnesen sudu prije prijedloga za upis zabilježbe pokretanja postupka na toj čestici, iako su podneseni istoga dana.

11.              Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je po ocjeni ovog suda pravilno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog za određivanje privremene mjere odbio kao neosnovan.

12.              Stoga je trebalo na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu predlagatelja osiguranja kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje prvostupanjskog suda odnosno odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

Zadar,15. svibnja 2023.