1              Poslovni broj: Gž-1045/2023-2

Poslovni broj: Gž-1045/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu po sudcu tog suda Marku Pribisaliću, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke koju je izradila viša sudska savjetnica-specijalist Marijana Ostojić Kavain, u građanskopravnoj stvari tužitelja E. M. d.o.o., Z., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnica S. Š., odvjetnica u S., protiv tuženika E. D., državljana Bosne i Hercegovine, OIB: ..., nepoznata prebivališta i boravišta, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Pl-981/2022-7 od 5. travnja 2023., dana 12. svibnja 2023.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se tužiteljeva žalba, preinačava se rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pl-981/2022-7 od 5. travnja 2023. i rješava:

"Uvažava se tužiteljev prigovor i ukida rješenje o pristojbi Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pl-981/2022-5 od 3. travnja 2023., kojim je naloženo tužitelju platiti sudsku pristojbu za tužbu s prijedlogom za izdavanje platnog naloga u iznosu od 6,64 eur/50,03 HRK u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske."

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je tužiteljev prigovor od 4. travnja 2023. te je potvrđeno rješenje o sudskoj pristojbi poslovni broj Pl-981/2022-5 od 3. travnja 2023.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se tužitelj pobijajući to rješenje u cijelosti zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje ZPP) u svezi s člankom 381. ZPP, predlažući pobijano rješenje preinačiti u skladu s žalbenim navodima i ukinuti predmetno rješenje o plaćanju sudske pristojbe.

3.Žalba je osnovana.

4.Prvostupanjski sud je, dakle, pobijanim rješenjem odbio kao neutemeljen tužiteljev prigovor koji je zaprimljen kod istog suda dana od 4. travnja 2023. protiv rješenja o pristojbi od 3. travnja 2023., a kojim rješenjem je naloženo tužitelju, u roku od 8 dana, uplatiti na ime sudske pristojbe na tužbu s prijedlogom za izdavanje platnog naloga iznos od 6,64 eur/50,03 HRK.

5.Ispitujući pobijano rješenje ovaj sud utvrđuje kako u postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP, kao niti bitne povrede odredaba postupka na koje ukazuje žalba.

6.Međutim, pobijanim prvostupanjskim rješenjem nije pravilno primijenjeno materijalno pravo u smislu odredaba članka 4. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18, dalje: ZSP) i odredaba Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“, broj 53/19 i 92/21, dalje: UT), na što u bitnom utemeljeno ukazuje i žalitelj. Naime, prema članku 4. ZSP-a obveza plaćanja pristojbe za podneske nastaje u trenutku kada se predaju, a iz točke 10. UT-a proizlazi da se pristojba za platni nalog uračunava u pristojbu za odluku suda koja bude donesena povodom prigovora protiv platnog naloga.

7.Prema stanju u spisu predmeta proizlazi kako je predmetni postupak pokrenut prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, koji prijedlog je podnijet javnom bilježniku dana 25. listopada 2022., kao i da je 10. siječnja 2023. rješenjem prvostupanjskog suda utvrđeno povlačenje tužbe. Nadalje, u predmetnom prigovoru tužitelj tvrdi kako je sudsku pristojbu na prijedlog za ovrhu platio uplatom troškova koje je bio dužan predujmiti javnom bilježniku sukladno članku 4. i članku 5. Pravilnika o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku. Nadalje, iz sadržaja spis proizlazi kako je tužitelj podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave javnom bilježniku, a javni bilježnik je spis dostavio sudu sukladno odredbi članku 281. stavak 6. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20), a prema kojoj odredbi, ako javni bilježnik zaprimi prijedlog za ovrhu protiv ovršenika osobe s prebivalištem ili sjedištem izvan Republike Hrvatske, smatrat će se da je zaprimio zahtjev za izdavanje platnog naloga sukladno odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak te neće donijeti rješenje o ovrsi već će proslijediti predmet nadležnom sudu radi donošenja odluke.

8.Prvostupanjski sud obrazlažući odluku navodi kako je čl. 4. st.1., čl. 5. i 7. Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku („Narodne novine“, broj 9/21, 18/22, koji je bio na snazi do 31. prosinca 2022.) propisano da javni bilježnik neposredno od ovrhovoditelja naplaćuje pripadajuću mu naknadu, nagradu i naknadu troškova, za radnje javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ovršeniku, izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke, prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga, donošenja rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno nakon rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanja rješenja strankama te izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti javnom bilježniku pripada javnobilježnička naknada, a pripada mu predujam naknade iz članka 5. za radnje u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke, prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga, kao i donošenja rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno prije rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Isto tako, napomenuto je kako ni Pravilnik o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku („Narodne novine“, broj 9/21, 18/22, 154/22) ne uređuje drugačije navedene odredbe ali da čl.3.st.5. koji glasi:“Iznimno od stavka 1. ovoga članka javni bilježnik nema pravo na javnobilježničku naknadu za obavljanje radnji u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave za koji nije nadležan.“ javnom bilježniku uskraćuje pravo na naknadu, nadalje kako napomena broj 10 uz Tar.br.2 Tarife sudskih pristojbi koji se odnosi na odluke i glasi: “Pristojba za platni nalog uračunava se u pristojbu za odluku suda koja bude donesena povodom prigovora protiv platnog naloga.“ se ne odnosi na inicijalni podnesak te da je obveza plaćanja pristojbe na tužbu s prijedlogom za izdavanje platnog naloga uređena Tar.br.1.st.2. Tarife sudskih pristojbi.

9.Člankom 20. stavak 1. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19 i 130/20; dalje: ZS) propisano je kako Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost u njegovoj primjeni, dok iz članka 27. stavak 3. ZS-a proizlazi kako će Vrhovni sud Republike Hrvatske radi razmatranja spornih pravnih pitanja koja se odnose na drugostupanjsko sudovanje, u svrhu ujednačavanja sudske prakse, svakih šest mjeseci, a po potrebi i češće, organizirati zajednički sastanak s predsjednicima sudskih odjela svih županijskih sudova. Zaključci sa sastanka objavit će se na internetskoj stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Upravo je na zajedničkom sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 4. prosinca 2017. u Zagrebu prihvaćeno pravno shvaćanje po kojemu ovrhovoditelj nije dužan platiti sudsku pristojbu na prijedlog za ovrhu u predmetima u kojima je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donio javni bilježnik te je zbog neurednosti prijedloga spis proslijeđen sudu sukladno odredbi članka 281. stavak 1. i 2. OZ-a nakon što je platio javnobilježničku nagradu u smislu odredbe članka 6. Pravilnika o nagradama i naknadi troškova javnog bilježnika u ovršnom postupku ("Narodne novine", broj 8/11, 112/12 i 114/12).

10.Prema shvaćanju ovog suda, neovisno o činjenici što je predmetni (ovršni) postupak pokrenut pred javnim bilježnikom, a završen na sudu, isti predstavlja jedinstven postupak pa u konkretnom slučaju imajući u vidu i navedeno pravno shvaćanje, a kada je tužitelj nedvojbeno platio troškove koje je bio dužan predujmiti javnom bilježniku, nema mjesta pozivanju tužitelja i na plaćanje sudske pristojbe na tužbu s prijedlogom za izdavanje platnog naloga, kako to neutemeljeno drži prvostupanjski sud. Ovo i bez obzira na činjenicu što je utvrđeno da bi javni bilježnik zaprimio prijedlog za ovrhu protiv ovršenika osobe s prebivalištem izvan Republike Hrvatske pa se smatra i da je zaprimio zahtjev za izdavanje platnog naloga sukladno odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak i potom je proslijedio predmet nadležnom sudu radi donošenja odluke, jer bi svako drukčije stajalište zapravo značilo kako bi tužitelj za istu radnju bio dužan platiti dva puta pristojbu (platiti sudsku pristojbu i javnobilježničku nagradu i naknadu), a što nije u "duhu zakona" i nije pravno prihvatljivo.

11.Iz navedenog je vidljivo kako je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pogrješno primijenio materijalno pravo u smislu citiranih odredaba kada je odbio prigovor protiv prvostupanjskog rješenja o pristojbi, a pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo je uvažiti prigovor i ukinuti rješenje o pristojbi prvostupanjskog suda.

12.Stoga je, postupajući temeljem članka 380. točka 3. ZPP, u svezi s člankom 373. točka 3. istog zakona i s člankom 39.a ZSP, uvažena žalba, preinačeno pobijano prvostupanjsko rješenje i odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.

Split 12. svibnja 2023.