1              Poslovni broj Gž Ovr-32/2023

 

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj Gž Ovr-32/2023

 

 

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivanki Maričić-Orešković, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja J. J. iz O., OIB: ..., zastupan po punomoćniku S. J., odvjetniku iz Z., protiv ovršenice K. M. iz Z., OIB: ..., zastupana po punomoćnici D. M. U., odvjetnici iz Odvjetničkog društva V. & P. iz Z., radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi i dopuni žalbe ovršenice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr- 783/17 (ranije Ovr-3137/14, spojen Ovr-4501/17) od 7. studenog 2022., 11. svibnja 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

I. Uvaženjem žalbe ovršenice ukida se rješenje o dosudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr 783/17 (ranije Ovr-3137/14, spojen Ovr-4501/17) od 7. studenog 2022. godine te se predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.

 

              II. Odbacuje se dopuna žalbe ovršenice od 2. prosinca 2022. kao nepravovremena izjavljena protiv rješenja o dosudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr 783/17 (ranije Ovr-3137/14, spojen Ovr-4501/17) od 7. studenog 2022. godine.

 

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem pod toč. I. izreke ovrhovoditelju J. J. iz O., OIB: ..., dosuđena je nekretnina i to idealni suvlasnički dio kč.br. ..., u naravi Stambena zgrada Z., sagrađena na čest. br. 7366/1, po novoj izmjeri čest. br. 2610 k.o. P., povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine i to stan br. 8 desno na I. (prvom) katu koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija u površini od 42.26 čm, zemljišnoknjižno tijelo AII, upisano u knjigu položenih ugovora u podulošku br. 12661 zk.ul.br. 8088, k.o. G. Z. kod Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu i to za iznos od 530.000,00 kuna.

 

2. Točkom II. izreke rješenja kupac ovrhovoditelj se oslobađa plaćanja kupovnine, dok se toč. III. istog određuje da će se nakon pravomoćnosti pobijanog rješenja o dosudi u zemljišnu knjigu upisati u njegovu korist pravo vlasništva na dosuđenoj nekretnini, kao i da će se brisati prava i tereti na nekretnini koji prestaju njezinom prodajom i to: zabilježba ovrhe upisana pod br. Z-59718/10, Z-48852/14, zatim zabilježba ovrhe upisana pod br. Z-28990/15, uknjižba založnog prava upisana pod br. Z-59718/10, Z-80900/07, Z-61187/17, zatim Z-59718/10, Z-46123/12 na nekretnini ovršenice pobliže opisanoj u toč. I. izreke.

 

              3. Toč. IV. izreke nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu provesti zabilježbu rješenja o dosudi na nekretnini opisanoj u toč. I. izreke, dok je toč. V. izreke određeno da će nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine, sud donijeti zaključak o predaji nekretnine kupcu.

 

4. Protiv rješenja o dosudi suda prvog stupnja žalbu podnosi ovršenica, pozivajući se na sve zakonske žalbene razloge propisanih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1.-3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, u nastavku teksta: ZPP), u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (NN 112/12 i 25/13, u nastavku teksta: OZ), predlažući pobijano rješenje ukinuti.

 

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

6. Žalba ovršenice je osnovana, dok je dopuna žalbe ovršenice nepravovremena.

 

7. U obrazloženju pobijanog rješenja sud prvog stupnja navodi da je ročište za prvu javnu dražbu održano 7. studenog 2022., kao i da je vrijednost predmetne nekretnine utvrđena zaključkom o prodaji u iznosu od 405.000,00 kn, time da se na prvoj dražbi ista ne može prodati za manje od 2/3 utvrđene vrijednosti, odnosno za iznos od 270.000,00 kn. Nadalje, utvrđuje da je na ročištu prihvaćena kao najpovoljnija ponuda kupca ovrhovoditelja u iznosu od 530.000,00 kn, dok da potraživanje ovrhovoditelja iznosi oko 680.000,00 kn.

 

8. Sud prvog stupnja nadalje utvrđuje da je ovršenica podneskom od 26. listopada 2022. predložila odgodu ročišta za prvu javnu dražbu, a koji prijedlog je odbio smatrajući ga neosnovanim te nadalje obrazlažući kako je točno činjenica da su cijene nekretnina porasle, no ne u tolikoj mjeri da bi sud ponovno utvrđivao cijenu iste. U konačnici, utvrđuje da je upravo ovršenica svojim radnjama (višekratnim prijedlozima za odgodu ovrhe) uzrokovala duži tijek predmetnog ovršnog postupka.

 

9. Slijedom navedenog, sud prvog stupnja pozivom na odredbu čl. 103. st. 3. i čl. 107. st. 1. i 5. OZ-a, odlučuje kao u toč. I. i II. izreke pobijanog rješenja, dok pozivom na odredbu čl. 108. st. 4. OZ-a, odlučuje kao u toč. V. izreke pobijanog rješenja. Također, utvrđuje da se toč. III. i IV. izreke pobijanog rješenja temelji na odredbi čl. 89. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08, u nastavku teksta: ZZK).

 

10. Pazeći po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava valja zaključiti da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je donio pobijano rješenje jer za  sada nisu ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje rješenja o dosudi predmetne nekretnine, obzirom da je sud prvog stupnja donio rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave – Ugovora o namjenskom kreditu broj ... od 21. prosinca 2007., kreditna partija broj 710397990, solemniziranog kod javnog bilježnika R. K. K. iz Z., pod brojem OV-36732/2007 dana 24. prosinca 2007., radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja.

             

11. Na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 11. ožujka 2022. usvojen je zaključak prema kojem postoji obveza ovršnog suda da u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispita sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.

 

12. U skladu s navedenim zaključkom, sudovi koji postupaju po vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima ili solemniziranim privatnim ispravama koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, a u ovom slučaju ovršni (prvostupanjski) sud, imaju ovlaštenje i dužnost da po službenoj dužnosti paze na ništetnost ugovornih odredaba potrošačkih ugovora, neovisno o tome da li takav prigovor bio istaknut.

 

13. U vezi s tim valja navesti kako je u Obavijesti Europske komisije - Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL C 323, 27.9.2019., str. 4.-92.), u vezi s praksom Suda Europske unije, zauzeto pravno shvaćanje cit.:

 

„Nacionalni sud obvezan je ispitati, po službenoj dužnosti, nepoštenost ugovorne odredbe kada su dostupni pravni i činjenični elementi potrebni za to. Ako smatra da je određena ugovorna odredba nepoštena, ne smije se primijeniti, osim ako se potrošač tome protivi“ (C-243/08 Pannon GSM).

 

14. Sud je nekoliko puta naglasio da postupci kojima se vjerovnicima daje mogućnost bržeg izvršenja potraživanja na temelju naloga za izvršenje koji nisu presude dobivene na temelju spora o meritumu i koji ne podrazumijevaju meritorne provjere nacionalnih sudova ili podrazumijevaju samo ograničene meritorne provjere, ne smiju potrošače lišiti njihovog prava na odgovarajuću zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba. To znači da posebna vrsta postupka koju prodavatelj robe ili pružatelj usluga odabere, ili koja se u suprotnome primjenjuje, ne smije smanjiti temeljna postupovna jamstva koja se na temelju Direktive o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima zahtijevaju radi dobrobiti potrošača“ (C-618/10 Banco Español de Crédito, C-415/11 Aziz; C-76/10 Pohotovost’ i C-77/14 Radlinger Radlingerová).

 

15. Sukladno tome  potrebno je uzeti u obzir zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba u različitim fazama postupaka, koja se osigurava nacionalnim pravilima, na primjer u fazi prije izdavanja platnog naloga ili u fazi izvršenja ili opozicije ili u vezi s pravnim lijekovima protiv ovrhe na temelju hipoteke koja se temelji na javnobilježničkoj ispravi.“ (C-49/14 Finanmadrid; C-176/17 Profi Credit Polska; C-632/17 PKO i C-448/17 EOS KSI Slovensko i C-32/14 ERSTE Bank Hungary).“

             

16. Iz navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud dužan u bilo kojoj fazi ovršnog postupka, u skladu s iznesenim zaključkom i Smjernicama, po službenoj dužnosti ispitati i utvrditi sadrže li predmetne ovršne isprave na temelju kojih je doneseno pobijano rješenje o ovrsi nepoštene (ništetne) odredbe. Stoga će prvostupanjski sud u nastavku postupka postupiti sukladno ukazanom, pri čemu se napominje da je u tu svrhu, primjenom odredbe članka 7. stavka 2. OZ-a, ovlašten održati i ročište radi utvrđenja svih relevantnih činjenica.

 

17. U odnosu na dopunu žalbe, uvidom u predmetni spis, proizlazi da je pobijano rješenje ovršenica zaprimila 10. studenog 2022., dok je dopunu žalbu izjavila putem pošte preporučenom pošiljkom dana 2. prosinca 2022.

 

              18. U konkretnom slučaju rok za podnošenje žalbe protiv rješenja suda prvog stupnja iznosi 8 dana od dana isticanja istog na E oglasnoj ploči suda, a što je sud prvog stupnja naveo u uputi o pravnom lijeku. Stoga, zakonski rok od 8 dana za izjavljivanje žalbe istekao je 18. studenog 2022. godine.

 

19. Slijedom iznijetog, valjalo je žalbu ovršenice usvojiti kao osnovanu i pobijano rješenje ukinuti primjenom čl. 380. toč. 3. ZPP-a, u svezi čl. 21. st. 1. OZ-a, na način kako je odlučeno u toč. I. izreke ovog rješenja, dok je temeljem odredbe čl. 380. toč. 1. u vezi čl. 358. st. 2. ZPP-a te čl. 21. st. OZ-a, trebalo dopunu žalbu ovršenice odbaciti kao nepravovremenu, kako je to i odlučeno u toč. II. izreke ovog rješenja.

 

U Rijeci 11. svibnja 2023.

 

Sutkinja

 

Ivanka Maričić-Orešković, v.r.