1

Poslovni broj: Gž-377/2021-

Poslovni broj: Gž-377/2021-

                                  U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

               P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci u vijeću sastavljenom od sudaca Duška Abramovića predsjednika vijeća, Dubravke Butković Brljačić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Barbare Bosner članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja M. Š., iz Z., OIB:…, zastupanog po punomoćniku D. P., odvjetniku iz Z., protiv tuženika G. Z., iz Z., OIB:…, zastupanog po punomoćniku Z. G., odvjetniku iz Z., uz sudjelovanje umješača na strani tuženika C. o. d.d., iz Z., OIB: …, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 80 Pn-2052/2017-35 od 23. studenoga 2020., u sjednici vijeća održanoj 11. svibnja 2023.,

p r e s u d i o   j e

              I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 80 Pn-2052/2017-35 od 23. studenoga 2020. potvrđuje.

              II Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka.

   Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja tuženik je obvezan isplatiti tužitelju iznos od 39.000,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 15. svibnja 2017. do isplate te iznos od 3.000,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 23. studenoga 2020. do isplate (točka I izreke). Tuženik je obvezan naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 15.220,04 kn sa zateznim kamatama tekućim od 23. studenoga 2020. do isplate (točka II izreke).

Rješenjem sadržanim u istom pisanom otpravku nije dopuštena preinaka tužbe učinjena na ročištu 14. listopada 2020. u pogledu zahtjeva za isplatu zateznih kamata koje na iznos od 3.000,00 kn teku od 15. svibnja 2017. do 22. studenoga 2020.

2. Protiv citirane presude žali se tuženik iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 80/22, 114/22 - dalje ZPP), predlažući da se presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev tužitelja odbije, podredno ukine, uz obvezu naknade parničnog troška.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutih žalbenih razloga, a pazeći po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 354. st. 2. ZPP-a na postojanje apsolutno bitnih povreda postupka, ovaj sud nije utvrdio da bi donošenjem pobijane presude bila počinjena neka od navedenih povreda postupka, pa tako niti ona iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju se upire žalbenim navodima, budući da presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu u proturječju, te je presudu moguće ispitati.

6. Nije počinjena ni bitna povreda postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP-a, budući da je odlučujući koje će činjenice uzeti kao dokazane sud prvog stupnja postupio na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete iz štetnog događaja od 5. travnja 2016., kada je pri padu sa bicikla na kolniku Z. u., u Z., zadobio teške tjelesne ozljede.

8. I u ovoj žalbenoj fazi postupka prijeporna je osnovanost pravne osnove i visina tužbenog zahtjeva tužitelja.

9. Ocjenom provedenih dokaza, iskazom tužitelja, sud utvrđuje da je isti na dan štetnog događaja išao kući sa posla, biciklom, te je vozio Z. cestom gdje je prije raskrižja sa J. ulicom, doživio nezgodu, budući da su na cesti bile rupe i neravnine sa prekidima te ponovnim pojavama rupa i neravnina, ukupno u dužini od oko 10m i širini oko 0,5 m, negdje možda i šire, da je u nizu bilo više rupa, te je kotač bicikla upao u jednu od tih rupa, zbog čega se tužitelj srušio zajedno s biciklom na cestu. Inače, na Z. cesti da je jedna traka u smjeru u kojem se tužitelj kretao, koja traka se prije križanja sa J. ulicom račva u još jednu traku za skretanje u J. ulicu, tužitelj da se kretao po traci ravno, te se štetni događaj dogodio neposredno prije račvanja u drugu traku za skretanje; vozio je kolonom jer nije postojala biciklistička staza i desnom stranom prometne trake.

10. Uviđajem na licu mjesta sud utvrđuje da je širina kolničke trake kojom se tužitelj kretao otprilike 3m, da su sporna oštećenja u međuvremenu popravljana, tužitelj da je pokazao gdje su se nalazila predmetna oštećenja te naveo da su se rupe na cesti nalazile na udaljenosti između dva šahta, u širini od oko 1m od ruba kolničke trake prema drugoj kolničkoj traci.

11. Nadalje utvrđuje da je dopisom Zavoda za hitnu medicinu G. Z. potvrđeno da je navedeni Zavod 5. travnja 2016. obavio intervenciju za pacijenta M. Š., ovdje tužitelja, povodom poziva upućenog u 15:04 sati na adresi J., Z., zbog pada biciklista i ozljede koljena, da je početak intervencije bio u 15:07 sati te da je pacijent prevezen u bolnicu "S. D. ". Pri tome, iako je u prilogu narečenog dopisa dostavljena i preslika obrasca "liječničko izvješće broj …." utvrđuje da je u tom izvješću očitom greškom navedeno da se radi o ozljedi lijevog koljena, a ne desnog koljena, te što ne dovodi u dvojbu vjerodostojnost tog dopisa u pogledu vremena, mjesta i činjenice da je došlo do ozljeđivanja tužitelja.

12. Stoga, te kako je i angažirani medicinski vještak potvrdio postojanje uzročne veze između štetnog događaja i prijeloma gornjeg dijela desne potkoljenice tužitelja, i po ocjeni ovoga suda pravilno sud prvog stupnja nalazi utvrđenim da je tužitelj vozeći se biciklom po kolniku Z. ceste u Z., na kolničkoj traci za ravno pao sa bicikla, a nakon što je kotačem bicikla zapeo u jednoj od rupa koje su se nalazile na kolniku, te da uzrokom pada tužitelja nije tehnička neispravnost bicikla koju tuženik nije dokazao.

13. Nadalje, a u odnosu na utvrđenje je li do pada tužitelja došlo zbog oštećenja kolnika ili zbog nepažnje istog, pravilno sud prvog stupnja utvrđuje da je na tuženiku bio teret dokaza da u njegovom postupanju nije bilo propusta u odnosu na redovno održavanje predmetne prometnice.

14. Naime, utvrđeno je da tuženik tijekom postupka nije dostavio u spis ispravu iz koje bi proizlazilo da je mjesto štetnog događaja pravilno održavano, a niti je tvrdio kako sam ne može postići da mu se isprava preda, iz kojeg razloga je sud prvog stupnja pravilno prihvatio iskaz tužitelja u dijelu u kojem je naveo da su se na predmetnom kolniku nalazila oštećenja te da je kotačem zapeo u jednu od rupa i pao, pri tome cijeneći i da tuženik tijekom postupka nije izričito osporio da bi u vrijeme štetnog događaja na kolniku postojala oštećenja, već je samo paušalno naveo da nije bilo propusta u postupanju osobe koja obavlja komunalnu djelatnost. Ovo sve tim više kada se ima u vidu i da je sud prvog stupnja opravdano odbio dokaz tuženika za saslušanjem u svojstvu svjedoka komunalnog redara, a u smislu odredbe čl. 241. ZPP-a, budući da iako se tuženik na pripremnom ročištu obvezao dostaviti ime i prezime navedenog svjedoka, to nije učinio do zaključenja glavne rasprave.

14.1. K tome, tužitelj je na uviđaju u prisutnosti suda pokazao gdje su se nalazila oštećenja i da su naknadno popravljena, čemu tuženik nije prigovorio. Stoga je sud prvog stupnja pravilno otklonio tvrdnje tuženika da u održavanju mjesta štetnog događaja, odnosno kolnika Z. ceste nije bilo propusta.

15. Povrh toga, prihvatljivo je i daljnje utvrđenje suda prvog stupnja da u vrijeme nastanka štetnog događaja, oko 15:00 sati na prometnicama G. Z. počinju gužve, što je svakako uvjetovalo način  vožnje tužitelja, kako to utvrđuje sud prvog stupnja, tj. da je vozio primjerenom pažnjom i brzinom, te da na mjestu štetnog događaja nije postojala biciklistička staza kojom bi tužitelj, prema odredbi čl. 112. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15), bio dužan voziti bicikl. Citiranom zakonskom odredbom propisana je zakonska obveza vozača bicikla kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, u smjeru kretanja, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika.

15.1. S obzirom na navedenu zakonsku obvezu kretanja vozača bicikla, nisu od značaja tvrdnje tuženika da je vještačenjem trebalo utvrditi je li nogostup prikladan i namijenjen za bicikliste ili nije.

16. Pri tome je pozivom na odredbe iz čl. 3. st. 1. toč. 8. i 9. i st. 10. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. - pročišćeni tekst, 82/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11., 144/12., 94/13., 153/13., 147/14. i 36/15) pravilno utvrđeno da je tuženik kao jedinica lokalne samouprave, dužan osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, da je u skladu s tom zakonskom obvezom donio Odluku o nerazvrstanim cestama (Službeni glasnik G. Z., broj 18/13.), prema kojoj Odluci (čl. 4.) pa kako u postupku nije utvrđeno da bi predmetna prometnica posebnim propisom bila razvrstana u javnu cestu, ista se smatra nerazvrstanom cestom.

17. Nadalje, pozivom na odredbe čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 16. st. 1. Odluke o nerazvrstanim cestama glede upravljanja istima, kao i činjenicu da je tuženik sukladno čl. 4. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu osnovao gospodarsko društvo zaduženo za redovito održavanje cesta tj. čl. 16. st. 1. Odluke o nerazvrstanim cestama odredio da će Z. h. d.o.o., Podružnica Z. ceste obavljati poslove redovitog održavanja nerazvrstanih cesta, ali što tuženika ne oslobađa odgovornosti za štetu, jer je tuženik dužan putem svojih službi nadzirati rad specijalizirane organizacije i poduzimati mjere kojima se osigurava njihovo funkcioniranje, što je u konkretnom slučaju očigledno izostalo.

18. Slijedom navedenog, a suprotno žalbenim navodima tuženika, u svemu je prihvatljivo utvrđenje suda prvog stupnja da je za štetni događaj isključivo odgovoran tuženik u smislu čl. 1045. st. 1. u vezi s čl. 1084. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 535/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 45/21 - dalje ZOO) jer je propustio ukloniti oštećenja kolnika i time održavati predmetnu nerazvrstanu cestu na način da bude sigurna za nesmetano kretanje korisnika, između ostalih i biciklista, što je  rezultiralo padom i ozljeđivanjem bicikliste, ovdje tužitelja, u čijem ponašanju u okolnostima konkretnog slučaja nije nađen doprinos nastanku tog štetnog događaja.

19. Provedenim medicinskim vještačenjem utvrđena je uzročno posljedična veza između štetnog događaja i prijeloma gornjeg dijela desne potkoljenice tužitelja, koji je operacijski liječen. Liječenje je završeno, odnosno stabilizirano nakon kontrole kirurga 25. travnja 2017. Prema nalazu vještaka tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera 4 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera 8 dana, dok su bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali sumarno tijekom 75 dana. Povremene bolove manjeg intenziteta vještak je iskazao kroz smanjenje životnih aktivnosti. Tužitelj da je trpio i strah, i to tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda te mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju kumulativno 3 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od 8 dana, manjeg intenziteta 21 dan. Pretrpljena tjelesna ozljeda prijeloma desne potkoljenice u gornjem dijelu, koji je operacijski liječen dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti tužitelja od ukupno 10% koje se očituje u ograničenoj pokretljivosti desnog koljena, bolovima u desnom koljenu pri dužem stajanju, hodanju, penjanju po stepenicama, hodu po neravnom terenu te hipotrofiji mišića desne natkoljenice. Utvrđeno je da tužitelj ima ožiljak u području desnog koljena i desne potkoljenice do sredine potkoljenice dužine 23 cm, s promjenom boje kože u gornjoj polovini desne potkoljenice; boja kože smeđkasta, jasno vidljive razlike u odnosu na lijevu potkoljenicu, odnosno na dio natkoljenice i donji dio potkoljenice, što predstavlja naruženje na granici između lakog i srednjeg stupnja, vidljivo sa udaljenosti već od 1m i kada tužitelj nosi kraće hlače-do koljena.  Utvrđeno je i da je nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 75 dana po 2 sata dnevno, te još 50 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku na tržnicu, trgovinu i slično.

20. Slijedom izloženoga, pravilno je utvrđenje suda prvog stupnja da je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. ZOO-a, čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, pri čemu utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbama čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, u dosuđenom iznosu od 39.000,00 kn, vodeći pri tome računa o jačini i trajanju pretrpljenih fizičkih bolova, vrsti i lokalitetu ozljede, neugodnostima kojima je liječenje bilo popraćeno (liječnički pregledi, operacija, fizikalna terapija i dr.) intenzitetu i duljini trajanja pretrpljenog straha, stupnju trajnog oštećenja zdravlja tužitelja u opsegu od 10%, koje posljedice se manifestiraju ograničenom pokretljivošću desnog koljena, bolovima u desnom koljenu pri dužem stajanju, hodanju, penjanju po stepenicama, hodu po neravnom terenu, hipotrofiji mišića desne natkoljenice, a koje će tužitelj trajno trpjeti u predvidivom životnom vijeku (rođen 1960.), te utvrđeni stupanj naruženosti.

21. Isto tako, pravilno je u primjeni odredbe iz čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO-a tužitelju za tuđu pomoć i njegu dosuđena novčana naknada u iznosu od 3.000,00 kn, prema cijeni sata u iznosu od 15,00 kn.

22. Pravilna je i odluka o parničnom trošku utemeljena na odredbama iz čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, kako po osnovi tako i visini.

23. Iz ovih je razloga na temelju odredbe iz čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u izreci ove presude.

24. Tuženiku nije dosuđen trošak žalbenog postupka, budući da u istom nije uspio.

25. Rješenje suda prvog stupnja kao nepobijano ostaje neizmijenjeno.

U Rijeci 11. svibnja 2023.

Predsjednik vijeća

Duško Abramović v.r.