Poslovni broj: I Kž-169/2023-4

Poslovni broj: I Kž-169/2023-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom sudaca Ivana Turudića, univ.spec.crim., predsjednika vijeća te Tomislava Juriše i dr.sc. Tanje Pavelin, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bujas zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog D. B., zbog kaznenog djela iz članka 246. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona i dr. ("Narodne novine" broj 125/11. i 144/12., 56/15.,61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženog D. B. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola broj Kv I-74/2023. (K-20/2022.) od 8. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj 10. svibnja 2023.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba optuženog D. B. kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Puli-Pola Kv I-74/2023. (K-20/2022.) od 8. ožujka 2023. na temelju članka 557. a stavka 1. točke a i stavka 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 130/20. i 80/22. - dalje: ZKP/08.) optuženom D. B. produljena je privremena mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i to: zabrana otuđenja i opterećenja 1/8 suvlasničkog dijela nekretnine na kč.br. 596 kuća u L., S. 5 i 7, ukupne površine 315 m2, upisana u zk.ul. 967, k.o. 316580 N. L., s kojim je povezano pravo vlasništva posebnog dijela nekretnine koji u naravi čini stan koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja i hodnika, ukupne površine 50,70 m2, označeno kao etažno vlasništvo (E-7) te zabrana otuđenja i opterećenja ½ suvlasničkog dijela nekretnine na kč.br. 2639 pašnjak, kuća i dvorište ukupne površine 1188 m2, upisane u zk.ul. 2993 k.o. T., sve uz zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja naznačenih nekretnina u knjizi Zemljišnoknjižnog odjela L., Općinskog suda u Pazinu. Pod točkom II izreke pobijanog rješenja naloženo je Zemljišnoknjižnom odjelu L., Općinskog suda u Pazinu da u knjizi zemljišnoknjižnog odjela upiše zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja navedenih nekretnina. Pod točkom III izreke pobijanog rješenja na temelju članka 557. e stavaka 2. i 3. ZKP/08. određeno je da privremena mjera može trajati najdulje 60 dana od dostave državnom odvjetniku obavijesti o pravomoćnosti odluke kojom je oduzeta imovinska korist, s time da je sud dužan svaka tri mjeseca ispitati postojanje zakonskih uvjeta za daljnju primjenu privremene mjere te donijeti rješenje o njezinom produljenju ili ukidanju.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženi D. B. po branitelju, odvjetniku P. P., bez isticanja žalbene osnove a sadržajno zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ukine pobijanu prvostupanjsku odluku.

3. Spis je sukladno članku 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalba nije osnovana.

5. Protivno tvrdnjama žalitelja, prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio odlučne činjenice za primjenu privremene mjere iz članka 557. a stavka 1. točke a ZKP/08. te je s pravom ocijenio da je privremena mjera razmjerna svojoj svrsi koja se ogleda u osiguranju oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom.

6. Naime, optužnicom  Županijskog državnog odvjetništva u Puli – Pola KO-DO-26/2021. od 22. prosinca 2021. stavlja se na teret optuženiku počinjenje tri kaznena djela protiv gospodarstva, među ostalim i zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavka 1. i 2. KZ/11., na način da je sebi pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu od 254.155,10 eura (1.938.018,86 kuna) pa se predlaže ta imovinska korist oduzeti.

7. Sukladno članku 557. b ZKP/08. u postupku osiguranja privremenom mjerom pretpostavlja se opasnost da tražbina Republike Hrvatske glede oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom neće moći biti ostvarena ili da će njezino ostvarenje biti otežano ako privremena mjera ne bude određena, a prema potvrđenoj optužnici postoji osnovana sumnja da je optuženik počinjenjem kaznenog djela ostvario imovinsku korist u visini navedenoj u optužnici, pa je slijedom navedenog, prvostupanjski sud utvrdio postojanje tražbine i opasnosti, dakle utvrdio je sve odlučne činjenice za produljenje privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi.

8.1. Naime, suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je pravilno utvrđivao vrijednost predmetnih nekretnina te je navedenu vrijednost detaljno i ispravno ocijenio u pobijanom rješenju navodeći da je prema kupoprodajnom ugovoru, temeljem kojega je optuženik stekao nekretninu u zk.ul. 967 k.o. N. L., vrijednost te nekretnine 50.000,00 eura, dok je na istoj nekretnini upisano i založno pravo u korist treće osobe za osiguranje tražbine u iznosu od 46.300,00 eura. Nadalje, prvostupanjski sud je naveo da je u odnosu na ½ dijela nekretnine upisane u zk.ul. 2993 k.o. T. vrijednost predmeta spora koji se vodio u vezi nekretnine u parničnom postupku radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji 35.696,87 kuna.

8.2. Imajući u vidu i činjenicu da je nekretnina u zk.ul. 967 k.o. L. opterećena založnim pravom, slijedom čega bi u slučaju namirenja predmetne osigurane imovinske koristi iz vrijednosti te nekretnine, mogućnost namirenja bila umanjena za 46.300,00 eura te činjenicu da je predmet osiguranja privremenom mjerom ½ suvlasničkog dijela nekretnine u zk.ul. 2993 k.o. T., s obzirom na prethodno navedene parametre, netočan je i neosnovan žalbeni navod da nije objektivno utvrđen razmjer između iznosa imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i vrijednosti imovine čije je raspolaganje ograničeno jer da se vrijednost nekretnine, s obzirom na tržišna kretanja može utvrditi jedino odgovarajućim vještačenjem.

8.3. Ipak valja uputiti optuženika da prema članku 557. g stavku 1. ZKP/08. ima pravo na naknadu eventualno nastale štete koja bi bila posljedica privremene mjere radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom.

9. S obzirom na navedeno, i ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je vrijednost predmetnih nekretnina razmjerna pretpostavljenoj visini stečene imovinske koristi. Stoga, nije narušena pravična ravnoteža između interesa da se osigura oduzimanje protupravno stečene imovinske koristi te interesa zaštite prava vlasništva optuženika.

10. Kako pravilnost činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda nije dovedena u pitanje žalbenim navodima optuženika, a niti ispitivanjem pobijanog rješenja, sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08., nisu utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. valjalo je odlučiti kao u izreci.

Zagreb, 10. svibnja 2023.