Baza je ažurirana 02.06.2025. 

zaključno sa NN 76/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 1558/2023-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

 

Broj: Revd 1558/2023-2

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. H. iz K., OIB ..., koju zastupa punomoćnik B. J., odvjetnik u Z., protiv tuženika D. Š. iz S. K. Z., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik D. R., odvjetnik u Z., radi brisovne tužbe, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici broj Zk-551/2022-2 od 3. studenog 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini broj P-435/2020-38 od 12. travnja 2022., u sjednici održanoj 10. svibnja 2023.,

 

 

 

r i j e š i o  j e:

 

 

I. Prijedlog za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

 

II. Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

 

 

Obrazloženje

 

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici broj Zk-551/2022-2 od 3. studenog 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini broj P-435/2020-38 od 12. travnja 2022.

 

2. Na prijedlog nije odgovoreno.

 

3. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), ovaj je sud ocijenio da na temelju onoga što prijedlog sadrži i što je uz njega dostavljeno, u odnosu na naznačena pravna pitanja nije riječ o pitanjima koja su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu odredbi članka 385.a stavak 1. ZPP-a. Naime, pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev na činjeničnom utvrđenju da je otac tuženika I. Š., nakon sklopljenog sporazuma o diobi ostavine s tužiteljicom, temeljem rješenja o nasljeđivanju od 12. listopada 2005. postao „...samostalan posjednik spornih nekretnina i to kao zakonit, istinit i pošten posjednik...“. U navedenom činjeničnom utvrđenju, pravna pitanja kako ih u prijedlogu postavlja tužiteljica i odnose se na pretpostavke dosjedanja suvlasničkih dijelova nekretnine koji nisu bili predmet ostavinskog postupka, ne proizlaze iz činjeničnih utvrđenja na kojima je donijeta pobijana presuda i u određenom dijelu odnose se na ispitivanje činjeničnih okolnosti konkretnog slučaja, a kakva pitanja se ne mogu cijeniti kao pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Isto tako, naznačeno pravno pitanje, kao i razlozi važnosti na kojima tužiteljica temelji pitanje koje se odnosi na usmeno sklopljeni ugovor o darovanju, nemaju svoj osnov u razlozima na kojima se temelji drugostupanjska odluka. Preostala pitanja, kako ih u prijedlogu postavlja tužiteljica, iscrpljuju se u isticanju bitnih povreda odredaba parničnog postupka. Međutim navedeno nije samo po sebi razlog za dopuštenje revizije, jer čak i u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom slučaju, njezine posljedice ne premašuju dosege ovog konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije koju je revizijski sud ovlašten dopustiti u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a, kao niti važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Kako, dakle, u odnosu na naznačena pravna pitanja nije riječ o pravnim pitanjima važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, na temelju odredbe članka 389.b stavak 1. ZPP, riješeno je kao u izreci pod t. I. ovog rješenja.

 

4. Isto tako, postupajući po odredbi čl. 385.a ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ovog Zakona. Naime, tužiteljica se u prijedlogu za dopuštenje revizije pozvala na razlog za dopuštenje revizije koji se odnosi na to da joj je u postupcima pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Međutim, ovaj sud ocjenjuje da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da bi joj u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a. Slijedom navedenog valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP-a, odlučiti kao u izreci pod t. II. ovog rješenja.

 

Zagreb, 10. svibnja 2023.

 

                                                                                                  Predsjednica vijeća:

                                                                                                  Renata Šantek, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu