- 1 -              Rev 335/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 335/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Ž. Š. iz N., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik I. E., odvjetnik u V., protiv tuženika H.-P. p. d.o.o., OIB ..., Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-79/2022-2 od 4. travnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Pr-316/20-12 od 22. studenog 2021., u sjednici održanoj 10. svibnja 2023.,

 

 

p r e s u d i o   j e :

 

              Odbija se revizija tužitelja.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je odbijen tužbeni zahtjev radi isplate 28.600,00 kuna s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, te zahtjev radi ispate 5.176,80 kuna s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na pojedine iznose kao u izreci presude suda prvog stupnja.

 

2. Tužitelju je dopušteno podnošenje revizije protiv presude suda drugog stupnja, rješenjem ovog suda poslovni broj Revd 3351/2022-2 od 6. rujna 2022. zbog pitanja koje glasi:

 

„Je li djelatnost strojovođe koji upravlja opasnom stvari (lokomotivom) i opasnom djelatnosti (svakodnevnom vožnjom iste) kada se dogodi stresna situacija (pregaženje) na poslu, pripada pravo na naknadu štete po objektivnoj odgovornosti te se isto ne može smatrati radnjom treće osobe, i ima li se pregaženje treće osobe koje je uzrokovalo tešku psihičku traumu smatrati isključivom radnjom treće osobe u skladu sa čl. 1067. ZOO-a?“.

 

3. Tuženik je odgovorio na reviziju.

4. Revizija nije osnovana.

 

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno i fizičko zdravlje kao i imovinske štete na ime izgubljene zarade koju je tužitelj pretrpio uslijed ozljeđivanja na radu od 4. lipnja 2014.

 

6. Među strankama nije sporno da je dana ... prilikom obavljanja redovnog posla tužitelja kod tuženika, u svojstvu strojovođe vlaka, koji je prometovao na relaciji O.-V. došlo do tragičnog događaja, na način da je u O. došlo do naleta vlaka na mušku osobu sa smrtnim posljedicama. Nakon toga je dana ... prilikom upravljanja vlakom na pruzi V.-O. ponovno bez krivnje tužitelja došlo do naleta na maloljetnu žensku osobu koja je uslijed toga preminula. Zbog opisanih štetnih događaja tuženik je na ime naknade štete tužitelju isplatio nesporne iznose i to za štetni događaj od ... novčani iznos u visini od 2.180,00 kn te za štetni događaj od 4. lipnja 2014. novčani iznos u visini od 8.340,00 kn, na što je tužitelj uložio prigovor.

 

7. U postupku pred sudovima nižeg stupnja utvrđeno je:

 

- da je uvidom u prijavu ozljede na radu, utvrđeno je da se zbio štetni događaj kako se to navodi u tužbi i odgovoru na tužbu;

 

- da je uvidom u Izvješće o događaju, utvrđeno je da se isti zbio dana ... godine kada je tužitelj Ž. Š. kao strojovođa naletio vlakom na žensku osobu i došlo je do usmrćenja;

 

- da je uvidom u izvansudsku nagodbu utvrđeno da je povodom štetnog događaja tuženik H.-P. p. isplatio tužitelju Ž. Š. naknadu neimovinske i imovinske štete u iznosu od 8.340,00 kuna;

 

- da je uvidom u Kolektivni ugovor čl. 250., utvrđeno da se tužitelju kao strojovođi plaća mjesečno 5% na plaću više, zbog stresnog radnog mjesta;

 

- da je uvidom u opis izvanrednog događaja i podatke o istražnom povjerenstvu, utvrđeno kada i gdje se zbio sporni štetni događaj ... u 7,33 sati, kada je vlak tuženika ... kojim je upravljao strojovođa Ž. Š., naletio na žensku osobu i usmrtio je;

 

- da je do štetnog događaja došlo nesmotrenim djelovanjem neovlaštene treće osobe na objektima željeznice;

 

- da je uvidom u izvansudsku nagodbu, utvrđeno da je ista sklopljena između tuženika i tužitelja povodom štetnog događaja od ...;

 

- da je tužitelju isplaćeno 2.180,00 kuna (također događaj sa smrtnom posljedicom);

 

- da je uvidom u ocjenu radne sposobnosti radnika utvrđeno, da je Ž. Š. kao strojovođa kod tuženika proglašen sposobnim za obavljanje posla strojovođe, a vidom u uvjerenje Centra o zdravstvenoj sposobnosti radnika, utvrđeno je da je Ž. Š. proglašen sposobnim za obavljanje svog radnog mjesta;

- da iz iskaza tužitelja proizlazi, da je upravljao vlakom iz V. prema O., u susret mu je išla jedna djevojka, on je pokušao kočiti, svirao je ona se nije maknula i pregazio je vlakom, imala je slušalice u ušima. Prije toga ... na istoj pruzi dogodio se slični štetni događaj sa smrtnim posljedicama. Sada više ne radi taj posao, jer nije sposoban za to;

 

- da je psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno da je kod tužitelja bio prisutan primarni strah jakog intenziteta u trenutku događanja nesreće. Sekundarni strah srednjeg intenziteta pretrpio je za vrijeme očevida od strane policije, sekundarni strah blažeg intenziteta trpio je do odluke nadležnih tijela za njegovu profesionalnu odgovornost. Zbog toga je kod tužitelja nastupio posttraumatski stresni poremećaj, zatim depresivni poremećaj i poremećaj prilagodbe, da je tužitelj zbog predmetnog događaja trpio duševne boli zbog umanjene životne aktivnosti jer će i u buduće morati ulagati pojačane napore u iznosu od 20% u odnosu na zdravu osobu;

 

- da je financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem utvrđeno da je tužitelj u vremenskom periodu od 7. mjeseca 2014. do 11. mjeseca 2014. ukupno izgubio zaradu u iznosu od 5.176,80 kuna.

 

8. Odredbom čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj 71/14 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18 - dalje: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potiče od rada i poslodavac za nju odgovara u načelu objektivne odgovornosti. Odredbom st. 2. istog članka određeno je da poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koju poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu.

 

9. Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku određena je odredbom čl. 111. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje: ZR) pa je tako st. 1. citiranog članka propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Odredbom st. 2. istog članka određeno je kako se pravo na naknadu štete iz st. 1. ovog članka odnosi na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

 

10. Odredbom čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 - dalje: ZOO) propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi (kriterij objektivne odgovornosti).

 

11. Odredbom čl. 1067. st. 1. ZOO-a propisano je da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazi izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, dok je st. 2. istog članka propisano da se vlasnik oslobađa odgovornosti iako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći niti otkloniti.

12. U postupku sudovi su pravilno i po ocjeni ovog suda ocijenili i utvrdili da tuženik kao vlasnik opasne stvari (vlaka u pokretu) je tijekom postupka dokazao da nisu ispunjeni uvjeti za utvrđenje njegove odgovornosti, kako to propisuje odredba čl. 1067. st. 2. ZOO-a, jer je do štete došlo isključivo zbog protupravnog djelovanja treće osobe (hodanje prugom), a što je uostalom strogo zabranjeno Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, te čl. 83. i čl. 18. Pravilnika o unutarnjem redu u željezničkom prometu („Narodne novine“, broj 124/10). Naime, da se radilo o izvanrednom događaju na koji tuženik nije mogao utjecati i koji je uzrokovala treća osoba (čl. 2. Pravilnika o izvanrednim događajima u željezničkom prometu), što jasno proizlazi iz prijave o izvanrednom događaju Id-1 i Istražnog izvješća Id-3 gdje se navodi da se sporni štetni događaj od ... zbio u 7,33 sati kada je vlak tuženika ... kojim je upravljao tužitelj Ž. Š. naletio na žensku osobu i usmrtio je, te da je do štetnog događaja došlo nesmotrenim djelovanjem neovlaštene treće osobe na objektima željeznice. Iz spomenutoga izvješća nigdje ne proizlazi da bi štetni događaj bio uzrokovan tehničkim nedostatkom na infrastrukturnom podsustavu, niti da je bilo tehničkih nedostataka na željezničkim vozilima željezničkog prijevoznika tj. tuženika, a niti da je bilo propusta u radu radnika tuženika odgovornih za obavljanje željezničkog prijevoza.

 

13. Imajući sve navedeno u vidu, odgovor na postavljeno pitanje i ujedno pravno shvaćanje ovog suda glasi:

 

Hrvatske željeznice kao poslodavac koji se bavi opasnom djelatnošću i imalac je opasne stvari (lokomotive u pokretu) ne odgovara za štetu svom radniku na temelju odredbe čl. 25. st. 2. ZZR-a, u svezi čl. 1067. toč. 1. ZOO-a kada radnik trpi štetu zbog činjenice da je osoba svojom krivnjom (kretanje prugom prema nadolazećoj lokomotivi) pregažena lokomotivom u pokretu, jer se takva osoba ima smatrati trećom osobom i njena radnja i postupanje nastradale osobe ima karakter radnje treće osobe koja se nije mogla predvidjeti i čije se posljedice nisu mogle spriječiti, osim ako okolnosti slučaja ne upućuju na nešto drugo s time da je teret dokaza o postojanju takvih okolnosti koje imaoca opasne stvari i nositelja opasne djelatnosti oslobađaju odgovornosti leže na tuženiku jer na strani tužitelja vrijedi oboriva pravna pretpostavka (praesumtio iuris) iz čl. 1064. ZOO-a.

 

9. Kako je utvrđeno da je tužitelj naletio na osobu koja je se kretala prugom u njegovom pravcu i nije reagirala na njegove zvučne signale, to su sudovi pravilno ocijenili da na strani tuženika kao poslodavca postoje razlozi koji ga oslobađaju odgovornosti (egzoneraciski razlozi) i stoga je pravilnom primjenom prava odlučeno kao u izreci sukladno odredbi čl. 391. st. 6. ZPP-a.

 

Zagreb, 10. svibnja 2023.

 

                                             Predsjednik vijeća:

                                             mr.sc. Dražen Jakovina, v.r.