Poslovni broj 77 Gž-404/2023-2

 

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 77 Gž-404/2023-2

 

 

 

U   I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Diani Preglej, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja E. R. iz D., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik N. S., odvjetnik u R., protiv 1. tuženika D. M. iz D., OIB: … i 2. tuženika R. B. iz D., OIB: …, koje oboje zastupa punomoćnica S. P., odvjetnica u C., zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Psp-76/2019 od 7. listopada 2022., dana 10. svibnja 2023.,

 

 

r i j e š i o    j e

 

I              Uvažava se žalba tužitelja i preinačuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Psp-76/2019 od 7. listopada 2022., te  rješava:

 

1. Utvrđuje se da su 1. tuženik D. M. i 2. tuženik R. B. smetali tužitelja E. R. u posljednjem, faktičnom i mirnom suposjedu nekretnina označenih kao k.č.br. 3677, kuća br. 3 i dvorište u veprenici, površine 25 čhv i k.č.br. 3678, kuhinjski vrt kod kuće u veprenici, površine 170 m2, obje upisane u zk.ul.br. 6298, k.o. S. J. i nekretnina označenih kao k.č.br. 3684, kuća br. 4 i dvorište u veprincu, površine 52 čhv i k.č.br. 3683, vrt kod kuće u veprinci, površine 29 čhv, obje upisane u zk.ul.br. 6272, k.o. S. J. na način da su 3. prosinca 2018.g. ušli u kuću na adresi … u D. i stavili lokot na ulazna vrata koja se nalaze na k.č.br. 3677 upisana u zk.ul.br. 6298 k.o. S. J.

 

2. Nalaže se 1. tuženiku D. M. i 2. tuženiku R. B. uspostaviti posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja na način da uklone lokot s ulaznih vrata na adresi … u D. koja se nalaze na k.č.br. 3677, kuća br. 3 i dvorište u veprenici, površine 25 čhv, upisana u zk.ul.br. 6298, k.o. S. J. kao i sve ostale zapreke za ulazak u predmetne nekretnine, sve u roku od 8 dana, te im se zabranjuje svako daljnje, takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće, pod prijetnjom novčane kazne

 

              II              Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak sastava žalbe u iznosu od 99,54 eura/ 750,00 kuna, u roku od 8 dana

 

 

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem suda prvog stupnja u točki I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Utvrđuje se da su tuženi D. M. i R. B. smetali tužitelja E. R. u posljednjem, faktičnom i mirnom suposjedu nekretnina označenih kao k.č.br. 3677, kuća br. 3 i dvorište u veprenici, površine 25 čhv i k.č.br. 3678, kuhinjski vrt kod kuće u veprenici, površine 170 m2, obje upisane u zk.ul.br. 6298, k.o. S. J. i nekretnina označenih kao k.č.br. 3684, kuća br. 4 i dvorište u veprincu, površine 52 čhv i k.č.br. 3683, vrt kod kuće u veprinci, površine 29 čhv, obje upisane u zk.ul.br. 6272, k.o. S. J. na način da su 3. prosinca 2018.g. ušli u kuću na adresi … u D. i stavili lokot na ulazna vrata koja se nalaze na k.č.br. 3677 upisana u zk.ul.br. 6298 k.o. S. J.

II. Nalaže se tuženima D. M. i R. B. da uspostave posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja na način da uklone lokot s ulaznih vrata na adresi … u D. koja se nalaze na k.č.br. 3677, kuća br. 3 i dvorište u veprenici, površine 25 čhv, upisana u zk.ul.br. 6298, k.o. S. J. kao i sve ostale zapreke za ulazak u predmetne nekretnine, sve u roku od 8 dana, te im se zabranjuje svako daljnje, takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće, pod prijetnjom novčane kazne."

Pod točkom II. izreke rješenja je naloženo tužitelju namiriti tuženima trošak parničnog postupka u iznosu od 2.200,00 kuna / 291,99 eura, u roku od 15 dana.

 

2. Protiv navedenog rješenja žali se tužitelj zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava iz odredbe čl. 353. st. 1. t. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), te predlaže preinačiti prvostupanjsko rješenje i prihvatiti tužbeni zahtjev ili isto ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. S obzirom da pobijano rješenje sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati, da je izreka rješenja razumljiva i ne proturječi sama sebi ili razlozima rješenja te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, to nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a i u svezi s odredbama čl. 117. st. 1.-3. ZID ZPP/19. Također nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi s čl. 380. ZPP-a.

 

6. U tijeku prvostupanjskog postupka je utvrđeno:

- da je majka tužitelja pok. A. R. stanovala u predmetnoj nekretnini do svoje smrti,

- da se u naravi radi o staroj kući sa dvorištem i vrtovima,

- da su tuženici ušli u kuću u kojoj je do smrti stanovala majka tužitelja te su stavili lokot sa zapadne strane (odnosno lokot na dvorišna vrata),

- da je iz iskaza samog tužitelja (rođ. 1976., zapisnik na listu 79-80 spisa) utvrđeno da on u predmetnoj kući nije stanovao, već da je na radu u Nj., s time da je iskazao kako je u predmetnoj kući stanovao do svoje 25. godine,

- da tužitelj nije dokazao da je od majke naslijedio predmetnu nekretninu.

 

7. Iz naprijed opisanih utvrđenja očito je da tužitelj nije izvršavao nikakvu svoju vlast glede predmetne nekretnine.

 

8. Odredbom čl. 10. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 - dalje: ZVDSP), propisano je da je posjednik osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari.

 

9. Faktična vlast postoji kada osoba ima svakodobnu i realnu mogućnost raspolaganja određenom stvari, a takvu mogućnost žalitelj nije imao.

 

10. Tuženik u žalbi ističe da je u predmetnoj kući držao svoje stvari te ju je zajedno sa svojom majkom koristio kada je iz SR Nj dolazio u C.

 

11. U tijeku prvostupanjskog postupka tužitelj nije dokazao da bi u predmetnoj kući držao bilo kakve svoje stvari, a okolnost da je tužitelj eventualno boravio u predmetnoj kući kada bi dolazio iz SR Nj. u C., žalitelja ne čini posjednikom sporne nekretnine.

 

12. Također tužitelj u žalbi navodi kako je nesporno da je on nasljednik svoje majke koja je u predmetnoj kući stanovala, pa zbog toga smatra da ima pravo na posjedovnu zaštitu temeljem čl. 17. ZVDSP-a.

 

13. Odredbom čl. 17. ZVDSP-a je propisano:

(1) Ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja.

(2) Kad su ostaviteljevi posjedi zbog njegove smrti prešli na dva ili više sunasljednika, svi su oni time postali suposjednici svakoga pojedinoga od tih posjeda, pa će ga tako izvršavati, osim ako je na temelju oporukom izražene ostaviteljeve volje ili odluke ostavinskoga suda izvršavanje povjereno nekome drugome.

(3) Prelaskom ostaviteljeva posjeda na njegova nasljednika ili nasljednike ne dira se u ostale posjede iste stvari, odnosno prava.

 

14. Na temelju navedene zakonske odredbe nasljednik postaje posjednikom umjesto ostavitelja, premda još nije stekao faktičnu vlast. Ako je ostavitelja naslijedilo nekoliko sunasljednika, svi oni su ovlašteni faktično početi posjedovati ono što je posjedovao ostavitelj, to jest ovlašteni su kao suposjednici poduzimati posjedovne čine, čime će svoje nasljedničke posjede pretvoriti u faktične posjede.

 

15. Dakle, nasljednički posjed uživa posjedovnu zaštitu kao da je ostavitelj još posjednik – onako kako bi ostavitelj imao pravo štititi taj posjed od smetanja, tako ga nakon ostaviteljeve smrti imaju pravo štititi njegovi nasljednici. Stoga je samovlasni zahvat u posjed koji je pripadao ostavitelju (uznemiravanje, oduzimanje) poduzet dok još nasljednik nije počeo i faktično posjedovati – smetanje njegovog nasljedničkog posjeda.

 

16. Iz naprijed opisanih razloga su osnovani žalbeni navodi da su tuženici D. M. i R. B. smetali tužitelja, koji je nedvojbeno sunasljednik iza pok. A. R., u nasljedničkom suposjedu predmetne nekretnine.

 

17. S obzirom da je tužitelj stekao nasljednički suposjed u skladu s odredbom čl. 17. st. 1. i 2. ZVDSP-a, a tuženici D. M. i R. B. su nesporno izvršili čin smetanja na način kako je to opisano u tužbenom zahtjevu, to je pravilnom primjenom materijalnog prava iz čl. 21. i 22. ZVDSP-a, tužitelju trebalo pružiti posjedovnu zaštitu.

 

18. Slijedom navedenoga i na osnovi odredbe čl. 373. t. 3. ZPP-a, trebalo je preinačiti prvostupanjsko rješenje i odlučiti kao u izreci ovog rješenja

 

19. Budući da je tužitelj uspio u žalbenom postupku, valjalo je na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 166. st. 2. ZPP-a te Tbr. 10. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22), prihvatiti njegov zahtjev za naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od 600,00 kn, uvećano za PDV u iznosu od 150,00 kuna, odnosno 750,00 kuna, što odgovara iznosu od 99,54 eura, kao i trošak plaćene sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 200,00 kn (list 144 spisa) te odlučiti kao u točki II izreke.

 

 

U Zagrebu 10. svibnja 2023.

 

 

Sudac:

Diana Preglej, v.r.