Pristupanje sadržaju
1
28. Kmp-7/2021-25
Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek
28. Kmp-7/2021-25
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku po sucu za mladež Marini Bušbaher Oberkirš, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marine Pačarić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika F. Š., zbog kaznenog djela iz članka 227.stavka 2. Kaznenog zakona (NN broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 - u nastavku KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KMP-DO-10/2019 od 11.travnja 2019., nakon zaključene rasprave, održane u nazočnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Osijeku I. Š. B., okrivljenika F. Š. i branitelja okrivljenika Z. Š., odvjetnika iz O., 10. svibnja 2023. objavio je, a 4. svibnja 2023.,
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 453.točka 3.Zakona o kaznenom postupku (NN broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 – dalje u tekstu ZKP/08),
okr. F. Š., …….
OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE
da bi
dana 9. rujna 2018., oko 03,15 sati, između mjesta S. i J., upravljajući osobnim automobilom registarske oznake O. …, kolnikom Državne ceste br. 2 iz smjera J. prema S., brzinom od oko 90 km/h, neprilagođenom noćnim uvjetima voženje s uključenim kratkim svjetlima, što je bilo suprotno odredbi članka 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, lakomisleno smatrajući da i pri takvoj vožnji neće ugroziti druge sudionike u prometu i da će ih pravovremeno uočiti, ali kako je u tom trenutku krećući se iz suprotnog smjera uz rub iste kolničke trake naišao bicikl kojim je upravljao S. G., uslijed navedenog propusta, prednjim desnim dijelom svog vozila udario u prednji desni dio bicikla S. G., kojom prilikom je imenovani od siline udara i kontakta tijela s vanjskom plohom automobila zadobio višestruki otvoreni prijelom kostiju desne šake, koja ozljeda je teške naravi,
II. dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,
pa da je time počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavak 2. u svezi stavka 1.KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11.
III. Na temelju članka 149.stavka1.ZKP/08, troškovi kaznenog postupka u odnosu na ovo kazneno djelo padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku svojom optužnicom broj KMP-DO-10/2019 od 11. travnja 2019.godine optužilo je okrivljenog F. Š. da je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u čl. 227.st.2. u svezi st. 1. KZ/11,a kažnjivo po čl. 227.st.2. KZ/11.
2. Pozvan da se očituje da li se smatra krivim za kazneno djelo iz optužbe okrivljeni F. Š. izjavio je da se ne smatra krivim.
3. U svojoj obrani okrivljeni F. Š. je naveo da je kritičnog događaja vozio djevojku oko 3,00-3,30 ujutro i išao je od V. prema S.. Tamo je ravna cesta i taman je spustio farove, odnosno ugasio je duga svjetla, jer je u daljini bio auto. U tom trenutku je uočio da na njegovoj traci, u njegovom smjeru vozi biciklista sav u crnom i neosvijetljen. Pokušao ga je izbjeći skrenuvši u suprotnu traku i sva sreća pa nije naišao drugi auto. U tom trenutku je i biciklista, valjda pod utjecajem alkohola, isto skrenuo prema njemu, prema sredini kolnika, pa ga je zakačio retrovizorom svog auta. Stao je i izašao van i pružena mu je odmah prva pomoć. Ne zna točno koliko je vozio u tom trenutku.
3.1. Ispitan na raspravi 4. svibnja 2023. okrivljenik je ostao u cijelosti kod svoje obrane.
4. U tijeku dokaznog postupka sud je ispitao prometnog vještaka D. J., pročitao iskaze svjedoka M. D., L. N., K. F., te vještaka dr. B. D.. Pročitan je zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola na ime okrivljenika i oštećenika, zapisnik o očevidu, medicinska dokumentacija, fotografski elaborat, nalaz mišljenje i dopuna prometnog vještačenja, zapisnik o ispitivanju, socijalna anamneza CZS Valpovo.
5. Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak kaznene evidencije na ime okrivljenika
6. Analizirajući svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno, ovaj sud drži da nije sa sigurnošću utvrđeno, a niti dokazano da bi okrivljeni F. Š. počinio kazneno djelo u vrijeme i na način kako je to opisano u optužnici.
7. Sud je prihvatio materijalnu obranu okrivljenika u kojoj je isti jasno i detaljno opisao kritični događaj, navodeći da se kretao noću svojom kolničkom trakom, dopuštenom brzinom, te je u jednom trenutku ispred njega stvorio neosvijetljeni bicikl, koji je krivudao po cesti, te vozio po njegovoj kolničkoj traci, odnosno u suprotnom smjeru. Pokušao ga je izbjeći skrenuvši u suprotnu traku, ali je biciklista skrenuo prema njemu, te ga je zakačio.
8. Da je obrana okrivljenika istinita potvrdio je i svjedok M. D. koji je naveo da je zajedno sa okrivljenikom išao po njegovu djevojku oko 4,00 sata ujutro. Sjedio je na mjestu suvozača i ispred njih se pojavio biciklista koji je vozio sredinom kolnika i krivudao lijevo-desno. Misli da je bio pod utjecajem alkohola. Kada je okrivljenik uočio biciklista, pokušao ga je izbjeći tako da je svojim vozilom išao na lijevu stranu kolnika, ali je ipak bočnom stranom vozila udario biciklista. Ne može točno reći kojom brzinom je vozio okrivljenik, jer nije bio ni vozač u to vrijeme, ali otprilike oko 90 km/h. Naveo je daje uočio biciklistu u trenutku kad se već stvorio ispred njih. Vidio je da je u daljini bilo drugih vozila.
9. Navedeno je potkrijepljeno iskazom svjedoka L. N. koja je navela da ju je okrivljenik vozio iz J. prema B. u kritično vrijeme. Sjedila je otraga i ne zna koliko je okrivljenik vozio, nije brzo. Dolaskom ispred S., ispred njih se stvorio biciklista koji je vozio u njihovoj kolničkoj traci i to u suprotnom smjeru. Okrivljenik je skrenuo ulijevo da ga izbjegne, ali je i biciklista išao prema njima, te je ga je okrivljenik „zakačio“. Odmah su stali i pružili pomoć biciklistu.
10. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze ispitanih svjedoka M. D. i L. N., smatrajući iste istinitim, jasnim i uvjerljivim, te u bitnom sukladnim, kako međusobno, tako i sa samom obranom okrivljenika.
11. Provedeno je i sudsko medicinsko vještačenje te je vještak dr. B. D. u svom nalazu i mišljenju naveo da dopisom je ošt. S. G. liječen na traumatologiji KBC Osijek od 9. do 20 rujna 2018. zbog ozljeda koje je zadobio kao biciklista pri naletu osobnog automobila. Nakon ozljeđivanja svijest nije gubio, nije povraćao i događaj je rekonstruirao. Negirao je udarac u glavu, a kod pregleda se žalio na bolnost prsišta desne podlaktice i desne šake. Pregledom na glavi i nisu utvrđene tjelesne ozljede. Na prsnom košu u području srednjih rebara s prednje strane obostrano utvrđena bolnost na dodir i oguljotina kože. Utvrđena je bolnost i deformitet desne šake, a na svodu desne šake su utvrđene dvije rane dužine 1 i 5 cm unutar kojih se vidi prelomljena II. kost zapešća desne šake. Nakon pregleda i dijagnostičke obrade postavljene su slijedeće dijagnoze: dvije rane razderotine svoda desne šake, otvoreno prijelom II. kosti zapešća desne šake, oguljotine prednje strane prsišta, nagnječenje desne podlaktice. Dvije rane razderotine svuda desne šake i otvoreni prijelom II. kosti zapešća desne šake čine jednu cjelinu i tako cjelovita ozljeda se kvalificira kao obična teška tjelesna ozljeda. Ozljeda nastala najvjerojatnije direktnim kontaktom s desne šake stopala nailazećeg vozila. Istim mehanizmom nastalo je i nagnječenje desne podlaktice koja se kvalificira kao laka tjelesna ozljeda. Oguljotine prednje strane prsišta se kvalificiraju kao lake tjelesne ozljede koje su nastale najvjerojatnije padom i struganjem prsišta po kolniku.
11.1. Ispitan na raspravi sudskomedicinski vještak je u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja te dodao da se na listu 17 spisa nalazi zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti na ime G. S. iz kojeg je vidljivo da je alkotestiranje uređajem ''drager'' izvršeno u 03,44 sata. Alkotestiranjem je utvrđena koncentracija od 1,89 g/kg alkohola u krvi, ali se ta vrijednost zbog moguće greške mjerenja umanjuje za 0,1 g/kg, tako da je u toku alkotestiranja imenovani imao 1,79 g/kg alkohola u krvi. Utvrđena koncentracija odgovara pijanom stanju i kod ove koncentracije svi sudionici u prometu pa tako i vozači bicikla su apsolutno nesposobni za sigurno upravljanje odnosno sigurno sudjelovanje u prometu. Glavna karakteristika ovako alkoholiziranosti su da im se smanjuje vidno polje i oštrina vida, bitno je narušena procjena udaljenosti između dva predmeta i bitno je narušena kako fina tako i gruba koordinacija Bicikliste poglavito karakterizira krivudava i "cik cak vožnja", te nepredviđene reakcije upravljača. Koncentraciju alkohola od 1,79 karakterizira apsolutna nesposobnost svih sudionika u prometu za sigurno sudjelovanje odnosno prometovanje svojim prometalima. 100 % sudionika je apsolutno nesposobno.
12. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudsko medicinskog vještaka dr. B. D., smatrajući da je isti u skladu sa visokim pravilima struke.
13. Po mišljenju suda, medicinskim vještačenjem je jasno potvrđena obrana okrivljenika, kao i iskazi svjedoka, da je oštećenik uslijed visoke alkoholiziranosti krivudao po cesti, te da bi ga okrivljenik i izbjegao da ovaj nije nepredviđeno skrenuo na njegovo vozilo, te time sam prouzročio prometnu nezgodu, odnosno da ga okrivljenik nije mogao niti izbjeći.
14. Provedeno je i prometno vještačenje po vještaku D. J. koji je u svom nalazu i mišljenju utvrdio da se prometna nesreća dogodila kao bočno okrznuće između prednjeg desnog bočnog dijela automobila. U trenutku kontakta vozila su bila u protusmjernom kretanju. U trenutku prometne nesreće automobil se kretao sredinom sjeverne odnosno desne kolničke trake, gledano u smjeru njegovog kretanja, iz smjera istoka u smjeru zapada. U trenutku prometne nesreće biciklist kretao također sjevernom kolničkom traku, odnosno lijevom kolničkom trakom gledano u smjeru njegovog kretanja, iz smjera zapada u smjeru istoka i kretao se uz lijevi rub kolnika, a gledano u smjeru njegovog kretanja. Na temelju materijalnih tragova nije moguće odrediti brzine i način kretanja vozila u pojedinim fazama prometne nesreće, niti moguće provesti vremensko prostornu analizu iste. U trenutku prometne nesreće bicikl je predstavljao neosvijetljenu zapreku na kolniku koja je za vožnju s uključenim kratkim uočljiva na udaljenosti ne većoj od oko 35 m, a za vožnju sa uključenim dugim svjetlima na udaljenost od najmanje oko 100 m. Temeljem stanja u spisu nije moguće utvrditi okolnosti koja su svjetla u trenutku prometne nesreće bila uključena na automobilu. Na mjestu prometne nesreće neprilagođena brzina za vožnju s uključenim kratkim svjetlima je bila ne veća do oko 59 km/h, a za vožnju sa uključenim dugim svjetlima u okviru dopuštene brzine kretanja. Prosječno trijezan i na vožnju koncentriran vozač na mjestu okrivljenika birat diranjem i poduzimanjem radnje skretanja u lijevu stranu u trenutku mogućeg uočavanja bicikla, izbjegao prometnu nesreću, u slučaju da se kretao u okviru dopuštene brzine od 90 km/h sa uključenim kratkim ili dugim svjetlima.
14.1. U dopuni vještačenja prometni vještak je naveo da je iz iskaza okrivljenika moguće zaključiti da se u trenutku prometne nesreće kretao brzinom oko 90 km/h, te da su u trenutku nesreće na automobilu bila uključena kratka svjetla. S obzirom na uvjete vidljivosti stanje kolnika prilagođena brzina automobila za vožnju sa uključenim kratkim svjetlima je bila najveća od oko 59 km/h. S obzirom da se u trenutku prometne nesreće okrivljenik kretao brzinom oko 90 km/h, isti se kretao brzinom većom od prilagođene brzine, a obzirom na konkretne uvjete vidljivosti i vožnju s uključenim kratkim svjetlima. Slijedi da je okrivljenik pri brzini i 90 km/h s uključenim kratkim svjetlima na automobilu pravovremenim reagiranjem poduzimanjem radnje skretanja u lijevu stranu, u trenutku mogućeg uočavanja bicikla mogao izbjeći prometnu nesreću. Nadalje je naveo da su obveze o načinu kretanja bicikliste u prometu definirane Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, spadaju u pravne kvalifikacije i kao takve ne mogu biti predmetom prometno tehničkog vještačenja. Uobičajen način kretanja bicikliste u zoni širine je jedan metar od desnog ruba kolnika u lijevu stranu, gledano u smjeru njegovog kretanja. Obveza osvjetljavanja bicikla i nošenje odgovarajuće odječe bicikliste u uvjetima smanjene vidljivosti (noć) također su definirani Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Zabrana upravljanja vozilima vozača pod utjecajem alkohola također je definirana Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. U konkretnoj prometnoj nesreći okrivljenik je upravljao osobnim automobilom i kretao se sjevernom kolničkom trakom, odnosno desnom kolničkom trakom gledano u smjeru njegovog kretanja (središnjim djelom trake) i prema rezultatima ispitivanja nije bio pod utjecajem alkohola. Kontakt između vozila je ostvaren na sjevernoj kolničkoj traci, odnosno desnoj kolničkoj traci gledano u smjeru kretanja vozila okrivljenika. Kontakt je ostvaren oko 0,8 metara ulijevo od desnog ruba kolnika, gledano u smjeru kretanja vozila okrivljenika. U trenutku kontakta vozilo okrivljenika se cijelom svojom tlocrtnom površinom nalazilo na desnoj kolničkoj traci, gledano u smjeru njegovog kretanja. Pravilno osvijetljen bicikl, sa uključenim prednjim svjetlom, je vidljiv s udaljenosti od najmanje oko 200 metara. Prema publiciranim podacima osoba koja nosi odjeću s reflektirajućom materijom (reflektirajući prsluk ili reflektirajuća odjeća) je vozaču s uključenim kratkim svjetlima vidljiva na udaljenosti oko 136 metara. Neosvijetljeni bicikl i osoba bez odjeće s reflektirajućim svojstvima u noćnim uvjetima vožnje predstavlja neosvijetljenu zapreku na kolniku koja je vozaču s uključenim kratkim svjetlima vidljiva sa udaljenosti oko 35 m, a za vožnju s uključenim dugim svjetlima sa udaljenosti od najmanje oko 100 m.
14.2. U dopuni nalaza i mišljenja vještak je dodao da, a obzirom na vrstu i stanje bicikla, starost vozača bicikla, te stupanj alkoholiziranosti je utvrđeno da se bicikl u trenutku prometne nesreće mogao kretati brzinom između 5 i 15 km/h, te je za analizu usvojena prosječna vrijednost od 10 km/h ili 2,78 m u sekundi. Pod točkom 3. dopune nalaza i mišljenja izvršena je analiza mogućnost za izbjegavanje prometne nesreće za slučaj kretanja vozila automobila brzinom 90 km/h ili 25 m/s. Automobil pri brini od 90 km/h udaljenost od 35 m prelazi za oko 1,4 sekunde. U tome vremenu od 1,4 sekunde bicikl bi prešao put duljine oko 3,9 metara. U uvjetima smanjene vidljivosti (noć) neosvijetljena zapreka se na neosvijetljenom dijelu kolnika za vožnju s uključenim pravilno podešenim kratkim svijetlima i reagiranjem prosječno trijeznog i na vožnju koncentriranog vozača može uočiti s udaljenosti oko 35 m. Na temelju materijalnih tragova nije moguće definirati putanju bicikla u fazi prilaza mjestu prometne nesreće. Na temelju materijalnih tragova moguće je utvrditi položaj bicikla u trenutku kontakta s vozilom okrivljenika. U tome trenutku bicikl se nalazio uz desni rub kolnika gledano iz smjera kretanja vozila okrivljenika, oko 0,8 metara u lijevo od istog. Na slici 1. i 2. dopune vještačenja do 27.12.2021. je vidljivo da kada bi bio bočni razmak između vozila oko 0,4 metra do kontakta između vozila ne bi došlo.
15. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka D. J., obzirom je isti dan u skladu sa visokim pravilima struke. Prometnim vještačenjem je jasno utvrđeno da je biciklist u trenutku prometne nesreće predstavljao neosvijetljenu zapreku na kolniku, a koju okrivljenik, unatoč svemu, nije mogao izbjeći. Naime, nedvojbeno je utvrđeno da je u trenutku kontakta vozila sa okrivljenikom, vozilo bilo blago ukošeno u lijevu stranu, a što je posljedica reagiranja okrivljenika i skretanja ulijevo neposredno prije kontakta. Dakle, okrivljenik se nije kretao pravocrtno kretao, već je uočio biciklistu i pokušao ga izbjeći pomicanjem vozila ulijevo, ali zbog krivudavog kretanja biciklista, koji je utvrđeno bio u pijanom stanju, u tome nije uspio.
16. Stručni suradnik suda K. F. je navela da nije svrhovito prema okrivljeniku primijeniti maloljetničko pravo.
17. Slijedom svega naprijed navedenog ovaj sud smatra da nije na nedvojben način utvrđeno i dokazano da je navedena prometna nesreća nastala isključivo protupravnim radnjama okrivljenika, a na način kako ga se optužnicom tereti.
18. Članak 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a za koju odredbu se okrivljenika tereti da je prekršio te time prouzročio prometnu nesreću, jasno kaže da je vozač dužan brzinu prilagoditi uvjetima na cesti i to tako da može vozilo pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju može predvidjeti. Vijeće smatra da neosvijetljeni biciklista koji vozi u suprotnom smjeru, po noći, neosvijetljen i k tome još krivuda nekontrolirano po cesti, nikako nije zapreka koju je okrivljenik u konkretnom slučaju mogao predvidjeti, a onda i izbjeći.
19. Dakle, sud smatra da je ova prometna nezgoda nastala isključivo djelovanjem oštećenog biciklista, a nikako okrivljenika, koji je na svom putu naišao na takvu zapreku na cesti koju jednostavno nije niti mogao izbjeći, a pogotovo ne predvidjeti.
20. Stoga je sud okrivljenog F. Š. na temelju odredbe članka 453. točka 3. ZKP/08 oslobodio od optužbe za terećeno kazneno djelo.
21. Budući da je sud okrivljenika F. Š. oslobodio od optužbe, troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda, a temeljem odredbe članka 149.stavka 1.ZKP/08.
22. Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci presude.
Osijek, 10.svibnja 2023.
Sudac za mladež
Marina Bušbaher Oberkirš
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi u 4 (četiri) istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu u Karlovcu.
Dostaviti:
- ODO Osijek na broj KMP-DO-10/2019
- okr. F. Š.
- branitelj okr. Z. Š., odvjetnik iz O.