Poslovni broj 7 Gž Ob-250/2023-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj 7 Gž Ob-250/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Ani Gradišek pravnoj stvari predlagatelja zavod, Područni ured S., Z., protiv prvo protustranake S. V., OIB …, iz Z., zastupanog po punomoćniku T. Lj., odvjetniku u Z. i drugo protustranke B. P., OIB …, iz Z., zastupane po punomoćniku S. P. B., odvjetniku u Z., uz sudjelovanje mlt. P. V., OIB …, zastupanog po posebnom skrbniku T. B. U., radi zabrane ostvarivanja osobnih odnosa, odlučujući o žalbi prvo protustranke S. V. protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Poslovni broj R1 Ob-1725/22-15 od 14. ožujka 2023., dana 9. svibnja 2023.

 

 

r i j e š i o   j e

 

              I. Ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Poslovni broj R1 Ob-1725/22-15 od 14. ožujka 2023. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

              II. O troškovima postupak odlučit će se u konačnoj odluci.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem zabranjuje se ostvarivanje osobnih odnosa oca S. V. s djetetom mlt. P. V. na neodređeno vrijeme.

 

2. Protiv prvostupanjskog rješenja, prvo protustranka je izjavio žalbu zbog pogrešno i netočno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka. Predlaže, preinačiti pobijano rješenja i odbiti u cijelosti Prijedlog predlagatelja, podredno ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. U svakom slučaju predlaže obvezati predlagatelja na naknadu troškova postupka prvo protustranci.

 

3. Žalba je os osnovana.

 

4. Prvostupanjski sud svoju odluku temelji na slijedećim činjeničnim utvrđenjima: da se odnosi oca i mlljt P. tri godine odvijaju pod nadzorom; da mlljt P. sve više pokazuje otpor prema susretima s ocem jer smatra da se otac ne zna s njime družiti te je za mlljt P. takav način ostvarivanja osobnih odnosa opterećujući; da se susreti katkad realiziraju isključivo na poticaj voditelja mjere; da otac ne razumije potrebe djeteta, te svoje potrebe stavlja iznad interesa i potreba mlljt P.; da je u ranijem postupku (misli se na postupak vođen pod Poslovni broj P Ob-868/2015) vještačenjem utvrđeno ograničenje roditeljskih kapaciteta oca u smislu organski uvjetovanih teškoća zbog čega je emocionalno postupanje oca prema djetetu neadekvatno, a povremeno i neprimjereno; da inzistiranje oca na susretima s mlljt P., pogotovo tijekom ljetnih praznika, stvara kod djeteta otpor, ljutnju, stres, a što utječe na njegov psihofizički razvoj; da otac ne uvažava potrebe mlljt P.

 

5. Temeljem tako, utvrđenih relevantnih činjenica, prvostupanjski sud zaključuje kako su osobni odnosi mlljt P. i oca neproduktivni, nema pozitivnih pomaka, kod djeteta stvaraju osjećaj nezadovoljstva, ljutnje, opterećenja, mlljt P. ne želi vidjeti oca, te takvi susreti negativno utječu na razvoj mlljt djeteta, pa prihvaća prijedlog predlagatelja.

 

6. Ovakav zaključak prvostupanjskog suda ne može, barem za sada prihvatiti ovaj žalbeni sud.

 

7. U ovom predmetu nije sporno da mlljt P. od prestanak životne zajednice roditelja stanuje s majkom koja o njemu uredno skrbi, te da se osobni odnosi mlljt P. i oca odvijaju jednom tjedno, subotom od 14,00 do 15,00 sati u centru D. pod nadzorom stručne osobe (presuda Poslovni broj P Ob-868/15), a 8. travnja 2021., presuda je dopunjena na način da se osobni odnosi mlljt P. i oca odvijaju tijekom ljetnih praznika dva puta mjesečno prvu i treću subotu u mjesecu.

 

8. Iz obrazloženja presude prvostupanjskog suda Poslovni broj P Ob-868/15, na koju se poziva sud u obrazloženju svoje odluke i koja prileži spisu, proizlazi da su susreti s ocem određeni jednom tjedno pod nadzorom, "zbog problematike u ponašanju oca koju su vještaci detaljno opisali, te obzirom na ograničene roditeljske kapacitete, te potencijalno ugrožavajuće ponašanje u odnosu na mlljt P." te je stručni tim Centra predložio odvijanje susreta i druženja jednom tjednom uz nadzor.

 

9. Dakle, u obrazloženju svoje odluke, prvostupanjski sud nije naveo koje su se to okolnosti promijenile nakon donošenja ranije odluke o ostvarivanju osobnih odnosa oca i mlljt P., a koje bi ukazivale na nužnost zabrane ostvarivanja osobnih odnosa mlljt P. s ocem. Naime i u ranijoj odluci, a i sada je utvrđeno da otac pokazuje želju za ostvarivanjem osobnih odnosa s mlljt sinom, te da je samoinicijativno uključen u tretman psihologa radi "konzultacije i poboljšanja svojih roditeljskih vještina kako bi iskoristio što kvalitetnije vrijeme sa svojim sinom" (list 60 spisa). U vrijeme donošenja ranije odluke, mlljt P. je imao osam godina, a sada je mladić od dvanaest godina, te nije neobično da mu je dosadno provoditi vrijeme s ocem, posebice kad se uzme u obzirom vrijeme, mjesto i način odvijanja tih susreta.

 

10. Naime, ostvarivanje osobnih odnosa između djeteta i roditelja je, s jedne strane, pravo i dužnost roditelja koji ne stanuje s djetetom, dok je s druge strane to pravo djeteta. Ta prava i dužnosti djeci i njihovim roditeljima jamče brojni međunarodni akti, i to Konvencija o pravima djeteta Ujedinjenih naroda iz 1989., Republiku Hrvatsku obvezuje temeljem notifikacije o sukcesiji od 8. listopada 1991., zatim Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" -MU, broj 18/97 i 4/02, dalje: EKLJP), Konvencija o ostvarivanju dječjih prava iz 1996. ("Narodne novine" -MU, broj 1/10) i Europska konvencija o kontaktima s djecom ("Narodne novine" -MU, broj 7/08).

 

11. Tako Konvencija o pravima djeteta u članku 9. stavku 3. jamči djetetu koji je odvojen od jednog ili oba roditelja pravo na redovito održavanje osobnih i neposrednih odnosa s oba roditelja, osim u slučajevima u kojima je ugrožena djetetova dobrobit. Obiteljsko pravo na susrete i druženja uživa pravnu zaštitu temeljem odredbe članka 8. EKLJP-a jer pravo na susrete i druženja izvire iz prava na obiteljski život zato što je sadržano u pravu na obiteljski život i uključuje i pravo roditelja na susrete i druženja s djetetom, što podrazumijeva neuplitanje države u ostvarivanje navedenog prava, osim kada je to potrebno radi zaštite zdravlja i morala, te prava i sloboda drugih osoba.

 

12. Konvencija o ostvarivanju dječjih prava na općenit način štiti najbolji interes djeteta u obiteljskopravnim postupcima, a u te postupke ubraja, među ostalima, i postupak odlučivanja o susretima i druženju (članak 1. stavak 3.).

 

13. Konvencija o kontaktima s djecom pod pojmom kontakata ne obuhvaća samo izravne susrete i druženja s djetetom, čije je obilježje izravno ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom, već i dodatne oblike ostvarivanja tih odnosa, i to neizravne s djetetom (telefonom, pismima, faksom e-mailom i slično) i putem dostavljanja informacija o djetetu.

 

14. Slijedeći ovu Konvenciju u ObZ odredbi članka 121. stavaka 1., 2. i 3. propisuje iste oblike ostvarivanja osobnih odnosa (izravne, neizravne, i davanje informacija u vezi s osobnim pravima djeteta).

 

15. Iz navedenog je normativnog okvira razvidno da je zabrana kontakata roditelja s maloljetnim djetetom krajnja mjera ograničavanja maloljetnog djeteta i roditelja glede održavanja njihovih osobnih odnosa koja se izriče vrlo iznimno, i to u slučajevima u kojima postoje posebni razlozi ili rizici da će dobrobit djeteta biti ozbiljno ugrožena. U konkretnom slučaju, nije utvrđeno da su se od donošenja prijašnje odluke promijenile okolnosti koji bi utjecale na dobrobiti djeteta. Jednako tako nije utvrđeno jesu li sukladno mišljenju vještaka iz ranije odluke, u susret s ocem, osim stručne osobe predlagatelja, uključeni i baka i djed po ocu. Iz spisa proizlazi da su baka i djed po ocu pokrenuli postupak posredovanja pred nadležnim Centrom u svrhu ostvarivanja kontakta s mlljt P., no sporazum nije postignut jer majka nije dala svoju suglasnost, te su baka i djed pokrenuli postupak pod Poslovni broj R1 Ob-2363/22 kojim traže ostvarivanje susreta s mlljt P. Jednako tako iz Timske sinteze, stručnog tima predlagatelja, nije razvidno, osim susreta pod nadzorom stručne osobe, koje su još mjere poduzete kako bi se pomoglo ocu, a kako je to navedeno u nalazu vještaka u ranijoj odluci, na koju se poziva i stručni tim predlagatelja u svojoj Sintezi.

 

16. Kako je prvostupanjski sud odbio provesti predloženo vještačenja, ostalo je nejasno kako bi potpuna zabrana kontakata s ocem utjecala na psihički razvoj mlljt P. Ovo posebice iz razloga, jer je i sama voditeljica nadzora A. M. P. u svom iskazu (list 48-50 spisa) navela kako je mlljt P. bio sretan kad su na susreti bili i otac i majka, te da mu je važna cjelovita obitelj.

 

17. Osim toga, preporuka je psihologa M. V., da bi u tretman psihologa trebalo uključiti i mlljt P. O tome se nije očitovao niti stručni tim predlagatelja niti posebna skrbnica mlljt P.

 

18. Pri donošenju ovakve odluke valja se uvijek rukovoditi najboljim interesom mlljt djece. Taj je interes da se susreti, osobni odnosi, odvijaju, osim ukoliko postoji opasnost za zdravlje djece, njihov pravilan razvoj i sigurnost, odnosno mogućnost nastanka nenadoknadive štete za njihovu dobrobit, a u kojem smislu za donošenje pravilne i zakonite odluke odlučne činjenice još uvijek nisu u potpunosti utvrđene.

 

19. Stoga će u ponovnom postupku sud prvog stupnja upotpuniti činjenično stanje, ponovno razmotriti prijedlog prvo protustranke o provođenju vještačenja, nakon čega će donijeti odluku koju će detaljno obrazložiti, iznošenjem svih razloga koji opravdavaju prihvaćanje ili odbijanje prijedloga predlagatelja za zabranu ostvarivanja osobnih odnosa oca s mlljt P.

 

20. Slijedom svega naprijed iznesenog valjalo je primjenom čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22-u daljnjem tekstu ZPP) žalbu prvo protustranke uvažiti, ukinuti rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

 

21. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

 

 

U Zagrebu 9. svibnja 2023.

 

         Sudac

Ana Gradišek, v.r.