Baza je ažurirana 09.07.2025. 

zaključno sa NN 77/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1                            Poslovni broj: -1250/2022-3

 

             

              REPUBLIKA HRVATSKA              

              ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA              

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola               Poslovni broj: -1250/2022-3

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to: Brune Frankovića, predsjednika vijeća, Biljane Pamić, člana vijeća i suca izvjestitelja i Roberta Fabrisa, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja C. o. d.d., OIB:, iz Z., zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Ć. i Š., odvjetnicima u Z., protiv tuženika L. u. F. G., OIB:, uz umješača A. o. d.d., OIB:, iz Z., zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva G. & P., odvjetnicima u Z., radi isplate, odlučujući o žalbi umješača na strani tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj P-1515/2019-43 od 8. srpnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 8. svibnja 2023.

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

Odbija se kao neosnovana žalba umješača, te se u cijelosti potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru, posl. br. P-1515/2019-43 od 8. srpnja 2022.

 

 

Obrazloženje

 

  1.          Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

 

I.Nalaže se tuženiku L. u. F. G., OIB:, tužitelju C. o. d.d., OIB:, Z., isplatiti iznos od 18.581,93 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od 21. lipnja 2017. do isplate, sve u roku od 15 dana.

 

II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi parnični trošak tužitelju u iznosu od 9.818,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od 8. srpnja 2022. do isplate, sve u roku od 15 dana.“

 

  1.          Protiv ove presude žalbu, pravovremeno, podnosi umješač. Žalbu podnosi zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da pobija odluku prvostupanjskog suda i njezine razloge o odgovornosti tuženika, visini nastale štete i troškovima postupka. Ukazuje kako je svrha postavljenog znaka „Divljač na cesti“ upozorenje vozačima da postoji opasnost od divljači koja prelazi kolnik, da je u konkretnom, s obzirom na noćne uvjete vožnje i neosvijetljeni kolnik, vozač bio dužan prilagoditi brzinu kretanja konkretnim uvjetima i opasnostima na cesti. Prometni znak „Ograničenje brzine na 70 km/h“ označava cestu ili dio ceste kojim se vozila u idealnim uvjetima ne smiju kretati brzinom (u km/h) većom od označene na znaku, a da noć, ograničena vidljivost, upozorenje na prelazak divljači nisu idealni uvjeti te je vozač vozila kretanjem brzinom od 72 km/h u cijelosti odgovoran za prometnu nezgodu ili barem suodgovoran. Prvostupanjska presuda nema valjane razloge, odnosno razlozi o odlučnim činjenicama su nejasni i proturječni radi čega se presuda ne može ispitati čime je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl.354. st. 2 točka 11. ZPP-a. Sud prvog stupnja je pogrešnom ocjenom svih dokaza izvedenih u ovom postupku pogrešno utvrdio činjenično stanje što je imalo za posljedicu pogrešnu primjenu odredaba materijalnog prava pri donošenju odluke da nema baš nikakve odgovornosti vozača. Nadalje navodi kako je vještak prometne struke utvrdio visinu štete prema popisu oštećenja/izvidu štete/ kojeg je sačinio sam tužitelj, a oštećenja vidljiva na fotografijama i ona na izvidu štete nisu podudarna, jer na fotografijama nema dokaza o oštećenju fara za maglu, pokrova interkulera, usmjerivača zraka i interkulera, za koje i sam  vještak navodi da ne može sa sigurnošću tvrditi da su ti dijelovi uistinu bili oštećeni te ukoliko bi se ti dijelovi izuzeli, troškovi popravka (sa PDV-om) iznosili bi 16.206,46 kn pa je stoga pogrešna odluka suda o utvrđenoj visini štete. Navodi da je zbog navedenih žalbenih razloga posljedično pogrešna i odluka o parničnom trošku.

Žalbeni je prijedlog da drugostupanjski sud prihvati žalbu i ukine pobijanu presudu te predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje, podredno  da presudu preinači te da umješaču dosudi trošak razmjerno uspjehu u sporu.

 

  1.          Sa žalbom umješača postupljeno je na temelju odredbe čl. 359. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14. i 70/19. – dalje: ZPP) koji se u ovom postupku ima primijeniti na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 80/22. – dalje: ZID ZPP/22).

 

  1.          Na žalbu nije odgovoreno.

 

  1.          Žalba umješača nije osnovana.

 

  1.          Predmet ovog spora je regresni zahtjev tužitelja kao osiguravatelja, da mu tuženik, koji gospodari lovištem iz kojeg je na cestu 26. travnja 2017. istrčala divljač (srna) na koju je naletio osiguranik tužitelja i uslijed čega je na vozilu osiguranika tužitelja nastala imovinska šteta, isplati iznos od 18.581,93 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 21. lipnja 2017. odnosno od idućeg dana nakon doznake štete svom osiguraniku, a sve na temelju odredbe čl. 963. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/19., 126/21., 114/22. i 156/22. - dalje: ZOO).
  2.          U ovom postupku nije sporno da je 26. travnja 2017. na državnoj cesti broj 43 došlo do prometne nezgode na način da je pred vozilo reg. oznake , kojim je upravljao osiguranik tužitelja I. P., iz lovišta kojim gospodari tuženik, u jednom trenutku, neočekivano, na kolnik istrčala divljač – srna, te je uslijed naleta na divljač nastala imovinska šteta na vozilu osiguranika tužitelja. Nadalje nije sporno da je osiguranik tužitelja oštećeno vozilo popravio te je tužitelj kao osiguravatelj po osnovi kasko osiguranja platio popravak nastale štete na vozilu 20. lipnja 2017. u ukupnom iznosu od 18.581,93 kn.

 

  1.          Sporno je, i u ovoj fazi postupka, s obzirom na žalbene navode žalitelja, da li je tuženik odgovoran za štetu koja je nastala na vozilu osiguranika tužitelja uslijed naleta na divljač, da li je nastanku štete i opsegu oštećenja na vozilu pridonio i sam osiguranik tužitelja (da li se kretao dopuštenom brzinom i prilagodio vožnju uvjetima na cesti) te da li je šteta koju je tužitelj isplatio svom osiguraniku nastala u cijelosti u predmetnom štetnom događaju, odnosno sporno je da li su oštećenja fara za maglu, pokrova interkulera, usmjerivača zraka i interkulera, koja nisu fotografirana, ali su navedena u izvidu štete sastavljenom po tužitelju, nastala u predmetnom štetnom događaju.

 

  1.          Tijekom postupka, prvostupanjski sud je nakon dovoljne raspravljenosti, svih za ovaj spor, pravno relevantnih činjenica utvrdio (čl. 8. ZPP) činjenično stanje bitno za odluku i to:

 

-  da je 26. travnja 2017. osiguranik tužitelja I. P. upravljao osobnim automobilom marke i tipa D. S. 1.5 DCI, reg. oznake , krećući se nenaseljenim dijelom državne ceste DC-43 iz smjera juga u pravcu sjevera (u pravcu B.),

 

-  da je dolaskom na oko 50 m ispred kbr. 83/M u V. K., na dijelu ceste koja je položena u pravcu, označena znakom "Divljač na cesti" (prometni znak postavljen 800 m ispred mjesta naleta) i znakom ograničenja brzine na 70 km/h, došlo do udara prednjeg desnog dijela automobila u srneću divljač koja je istrčala na kolnik sa zelene površine istočno od kolnika, iz područja LU F. G., dolazeći automobilu s njegove desne strane prema lijevoj te je divljač od udarca uginula na mjestu događaja,

 

-  da je prometno-tehničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku T. P., dipl. ing. stroj. utvrđeno da se u trenutku naleta na srneću divljač predmetni osobni automobil kretao brzinom od oko 72 km/h,

 

-  da je u konkretnim uvjetima predmetne prometne nesreće i pri upaljenim kratkim svjetlima na vozilu, tehnički adekvatna brzina kretanja iznosila 56 km/h, dok je za upaljena duga svjetla iznosila 95 km/h, dakle bila je veća od propisane i one kojom se kretao osobni automobil reg. oznake,

 

-  da se u trenutku kada je srneća divljač zasigurno mogla ući u vidno polje vozača (snop putnih svjetala) i započela predstavljati realnu opasnost, osobni automobil osiguranika tužitelja prednjim krajem nalazio na oko 10,40 m ispred mjesta naleta, te bi u konkretnim uvjetima predmetne prometne nesreće do izbjegavanja naleta moglo doći da je u tom trenutku vozač I. P. poduzeo radnju intenzivnog kočenja, pri svim brzinama ne većim od oko 27 km/h, dakle realno do izbjegavanja sudara – udara u divljač nije moglo doći niti pri kojoj realnoj brzini kretanja osobnog automobila, a na konkretnoj prometnici i na dijelu na kojem je dozvoljena brzina 70 km/h, obzirom da je vrijeme u kojem je srneća divljač od ulaska u vidno polje vozača mogla stići do ravnine naleta kraće i od osnovnog gubitka vremena u vremenskom tijeku poduzimanja radnje kočenja u nuždi,

 

-  da je prema izvidu štete tužitelja u predmetnom štetnom događaju na automobilu osiguranika tužitelja bilo oštećeno i potrebno zamijeniti oblogu prednjeg branika, rešetku donju branika, rešetku hladnjaka, far desni, far za maglu desni, blatobran prednji desni, vrata prednja desna, pokrov interkulera, usmjerivač zraka prednji desni, interkuler, dok je za popravak i kontrolu predviđen poklopac motora, poprečni nosač, prednji lim, vod, kond/isparivač,

 

-  da trošak zamjene i popravka oštećenja nastalih u prometnoj nesreći koja se dogodila 26. travnja 2017., prema procjeni vještaka iznosi 19.411,83 kn s uključenim PDV 25%,

 

-  da oštećenja fara za maglu desnog, pokrova interkulera, usmjerivača zraka i interkulera, nisu fotografirana, ali su navedena u izvidu štete te su prema nalazu i mišljenju vještaka sukladna i odgovaraju zoni oštećenja – zoni direktno kolidirane površine, kao i energiji utrošenoj na deformacije, u konkretnom slučaju, naletom automobila na divljač,

 

-  da je tužitelj kao osiguravatelj svom osiguraniku naknadio imovinsku štetu za popravak vozila tako da je 20. lipnja 2017. (list 25-26) prema računima doznačio Autolimarskom i autolakirerskom obrtu „K.“ iznos od 18.581,93 kn.

 

9.1.      Temeljem ovako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud zaključuje da je tuženik odgovoran za nastanak ovog štetnog događaja, jer njegova odgovornost proizlazi i iz članka 86. st.3. Zakona o lovstvu (Narodne Novine broj:140/05., 75/09. 14/14.) i odredbi čl. 1064. ZOO, pri tom otklanja prigovor tuženika i umješača o eventualnoj podijeljenoj odgovornosti jer to ne proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka, već je štetni događaj nastao naletom srne u prednji dio vozila, a koju osiguranik tužitelja nije mogao izbjeći, odnosno nije imao objektivnu mogućnost reakcije i izbjegavanja udarca niti pri kojoj brzini kretanja osobnog automobila većoj od 27 km/h a na prometnici kojom se kretao vozač bila je dozvoljena brzina 70 km/h, te s obzirom da se u trenutku kada je srneća divljač zasigurno mogla ući u vidno polje vozača (snop putnih svjetala) i predstavljati realnu opasnost, osobni automobil osiguranika tužitelja prednjim krajem nalazio oko 10,40 m ispred mjesta naleta, pri čemu je vrijeme u kojem je srneća divljač od ulaska u vidno polje vozača mogla stići do ravnine naleta kraće i od osnovnog gubitka vremena u vremenskom tijeku poduzimanja radnje kočenja u nuždi.

 

9.2.      Odlučujući o visini tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud zaključuje kako iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka i pisanog očitovanja vještaka, proizlazi da su izvidom štete tužitelja od 4. svibnja 2017. sa fotodokumentacijom detaljno utvrđena oštećenja na predmetnom osobnom automobilu, uključujući i oštećenja fara za maglu desnog, pokrova interkulera, usmjerivača zraka i interkulera koja nisu fotografirana ali su navedena u izvidu štete i za koja je vještak naveo kako se niti sa izvjesnom vjerojatnošću ne može isključiti da je u predmetnoj prometnoj nesreći došlo do tih spornih oštećenja, budući da oštećenja tih dijelova odgovaraju zoni oštećenja – zoni direktno kolidirane površine, kao i energiji utrošenoj na deformacije, u konkretnom slučaju, naletom automobila na divljač, te imajući u vidu činjenicu da su ti dijelovi obuhvaćeni popravkom vozila, odnosno zamijenjeni su, a nije utvrđeno da bi ta oštećenja na vozilu postojala od prije nastanka predmetne prometne nesreće, to prvostupanjski sud zaključuje da je u predmetnoj nezgodi došlo do oštećenja i tih dijelova, a obzirom na opisanu dinamiku prometne nesreće, te dovodeći u vezu sve provedene dokaze i utvrđene činjenice, pa posljedično tužitelju priznaje u cijelosti utuženi iznos koji je platio na ime nastanka štete na vozilu osiguranika tužitelja.

  1.      Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome – dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka temeljem odredbe čl. 365. ZPP, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijana presuda pravilna i zakonita.

 

10.1. Prije svega, u ovoj pravnoj stvari, obzirom na žalbene razloge umješača u dijelu u kojem ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točke 11. ZPP, valja istaknuti da prvostupanjski sud nije počinio ovu bitnu povredu odredaba parničnog postupka obzirom da su u pobijanoj presudi navedeni dovoljno jasni razlozi o odlučnim činjenicama, a obrazloženje navedene presude nije proturječno niti nejasno, a niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika,  zbog čega pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njezina zakonitost i pravilnost.

 

10.2. Prvostupanjski sud nije počinio niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, radi čega ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da nije ostvaren zakonski žalbeni razlog bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

 

  1.      Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je, protivno žalbenim navodima žalitelja, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te je provedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, utvrđujući relevantne činjenice na kojima temelji svoju ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja, pri čemu navedeno uvjerenje prvostupanjskog suda u odnosu na utvrđenje relevantnih činjenica ima pravnu i činjeničnu osnovu u sadržaju dokaza provedenih tijekom prvostupanjskog postupka.

 

  1.      U ovom postupku niti materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.

 

  1.      Pravilno prvostupanjski sud zaključuje da se na odgovornost lovoovlaštenika za štetu koju divljač počini na javnoj cesti primjenjuju odredbe čl. 1064. - 1067. ZOO-a kojim je uređena odgovornost za štetu od opasne stvari jer je prema stajalištu sudske prakse divljač (srna) na cesti opasna stvar. Tim odredbama je propisano da za štetu od opasnih stvari odgovara njezin vlasnik (čl. 1064. ZOO-a), odnosno umjesto vlasnika stvari i isto kao i on odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili koja je inače dužna da je nadgleda (čl. 1066. st. 1. ZOO-a). Kako je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu (čl. 4. Zakon o lovstvu - „Narodne novine" broj: 140/05., 75/09. i 153/09., 14/14.), to za štetu od divljači odgovara osoba koja je stekla pravo lova na temelju zakupa ili koncesije (lovoovlaštenik). Odgovornost lovoovlaštenika je objektivna odgovornost, po načelu kauzaliteta, a teret dokazivanja ekskulpacijskih razloga za oslobođenje od odgovornosti za štetu iz čl. 1067. ZOO-a je na tuženiku i umješaču na strani tuženika.

 

  1.      Suprotno žalbenim navodima žalitelja, zaključak suda prvog stupnja o isključivoj odgovornosti tuženika za štetu koju trpi tužitelj, u cijelosti prihvaća i ovaj sud kao sud drugog stupnja, jer je za takav zaključak sud prvog stupnja dao ovom sudu u svemu jasne i uvjerljive razloge uvjerljivost kojih nije uspio umanjiti ni žalitelj izjavljenom žalbom.

 

14.1. Naime, navodi žalitelja kako vozač nije prilagodio brzinu kretanja konkretnim prometnim uvjetima budući da je kritične zgode nezgode bila noć te je vidljivost bila ograničena dometom putnih svjetala na vozilu te s obzirom na postojanje znaka „divljač na cesti“ na predmetnoj dionici, pa da je stoga odgovoran za nastanak štete, nisu osnovani pri utvrđenju da je osiguranik tužitelja vozio tek neznatno iznad ograničenja, brzinom od 72 km/h na dionici na kojoj je ograničenje brzine 70 km/h pri čemu je prometno tehničkim vještačenjem, na koje u tom dijelu žalitelj nije imao primjedbi, utvrđeno kako osiguranik tužitelja nije mogao izbjeći nalet na divljač niti da je poduzeo radnju intenzivnim kočenjem, pri svim brzinama većim od 27 km/h, pa dakle do izbjegavanja sudara nije moglo doći niti pri kojoj realnoj brzini kretanja osobnog automobila, s obzirom da se u trenutku kada je srneća divljač zasigurno mogla ući u vidno polje vozača (snop putnih svjetala) i predstavljati realnu opasnost, osobni automobil osiguranika tužitelja prednjim krajem nalazio oko 10,40 m ispred mjesta naleta te je vrijeme u kojem je srneća divljač od ulaska u vidno polje vozača mogla stići do ravnine naleta kraće i od osnovnog gubitka vremena u vremenskom tijeku poduzimanja radnje kočenja u nuždi, pa stoga, i po ocjeni ovog suda, pravilno prvostupanjski sud zaključuje kako ne postoji nikakva odgovornost osiguranika tužitelja za nastanak štetnog događaja pa posljedično niti suodgovornost za nastanak štete.

 

  1.      Nadalje, visina tužbenog zahtjeva, kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud,  proizlazi iz izvida štete sačinjenog od strane tužitelja u kojem su navedeni potrebni dijelovi za zamjenu i popravak te nalaza i mišljenja sudskog vještaka koji je iznio jasne i uvjerljive razloge i obrazloženje svog nalaza u pogledu svih oštećenja na vozilu, pa tako i oštećenja fara za maglu desnog, pokrova interkulera, usmjerivača zraka i interkulera, koja sporna oštećenja nisu fotografirana ali prema nalazu i mišljenju vještaka odgovaraju zoni oštećenja, odnosno zoni direktno kolidirane površine, kao i energiji utrošenoj na deformacije, naletom automobila na divljač, te su kao takva popravljena odnosno zamijenjena, pa je suprotno žalbenim navodima žalitelja prvostupanjski sud pravilno odlučio i o visini štete nastale u predmetnom štetnom događaju, za što je ovome sudu, dao u svemu jasne i uvjerljive razloge, koje nije uspio umanjiti žalitelj izjavljenom žalbom.

 

  1.      S obzirom na to da je u prvostupanjskom postupku utvrđeno da je nalet divljači (srne) isključivi uzrok štetne na motornom vozilu osiguranom po polici kasko osiguranja kod tužitelja i da je tužitelj platio popravak oštećenja, to je pravilno prvostupanjski sud zaključio da je takvom isplatom došlo do zakonske subrogacije u smislu odredbe čl. 963. ZOO pa je pravilno obvezao tuženika na naknadu tog iznosa tužitelju zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama određenim sukladno odredbi čl. 29. st. 1. i st. 2. ZOO.
  2.      Prvostupanjski je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. u vezi sa čl. 155. st. 1. ZPP-a pravilno odlučio i o troškovima postupka, a za što je ovom sudu dao u svemu jasne i prihvatljive razloge.

 

  1.      Slijedom navedenog, kako je prvostupanjski sud u svemu pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, kako je pravilno primijenio materijalno pravo, a pri čemu nije počinio one bitne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a niti one na koje je žalitelj ukazivao u žalbi, valjalo je žalbu odbiti u cijelosti kao neosnovanu i na temelju odredbe čl. 368. st.1. ZPP presuditi kao u izreci ove presude.

 

Pula-Pola, 8. svibnja 2023.

 

              Predsjednik vijeća:

 

              Bruno Franković, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu