Baza je ažurirana 20.07.2025.
zaključno sa NN 78/25
EU 2024/2679
1 Poslovni broj: Gž-1250/2022-3
REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola Poslovni broj: Gž-1250/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to: Brune Frankovića, predsjednika vijeća, Biljane Pamić, člana vijeća i suca izvjestitelja i Roberta Fabrisa, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja C. o. d.d., OIB: …, iz Z., zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Ć. i Š., odvjetnicima u Z., protiv tuženika L. u. F. G., OIB: …, uz umješača A. o. d.d., OIB: …, iz Z., zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva G. & P., odvjetnicima u Z., radi isplate, odlučujući o žalbi umješača na strani tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj P-1515/2019-43 od 8. srpnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 8. svibnja 2023.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba umješača, te se u cijelosti potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru, posl. br. P-1515/2019-43 od 8. srpnja 2022.
Obrazloženje
„I.Nalaže se tuženiku L. u. F. G., OIB: …, tužitelju C. o. d.d., OIB: …, Z., isplatiti iznos od 18.581,93 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od 21. lipnja 2017. do isplate, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi parnični trošak tužitelju u iznosu od 9.818,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od 8. srpnja 2022. do isplate, sve u roku od 15 dana.“
Žalbeni je prijedlog da drugostupanjski sud prihvati žalbu i ukine pobijanu presudu te predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje, podredno da presudu preinači te da umješaču dosudi trošak razmjerno uspjehu u sporu.
- da je 26. travnja 2017. osiguranik tužitelja I. P. upravljao osobnim automobilom marke i tipa D. S. 1.5 DCI, reg. oznake …, krećući se nenaseljenim dijelom državne ceste DC-43 iz smjera juga u pravcu sjevera (u pravcu B.),
- da je dolaskom na oko 50 m ispred kbr. 83/M u V. K., na dijelu ceste koja je položena u pravcu, označena znakom "Divljač na cesti" (prometni znak postavljen 800 m ispred mjesta naleta) i znakom ograničenja brzine na 70 km/h, došlo do udara prednjeg desnog dijela automobila u srneću divljač koja je istrčala na kolnik sa zelene površine istočno od kolnika, iz područja LU F. G., dolazeći automobilu s njegove desne strane prema lijevoj te je divljač od udarca uginula na mjestu događaja,
- da je prometno-tehničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku T. P., dipl. ing. stroj. utvrđeno da se u trenutku naleta na srneću divljač predmetni osobni automobil kretao brzinom od oko 72 km/h,
- da je u konkretnim uvjetima predmetne prometne nesreće i pri upaljenim kratkim svjetlima na vozilu, tehnički adekvatna brzina kretanja iznosila 56 km/h, dok je za upaljena duga svjetla iznosila 95 km/h, dakle bila je veća od propisane i one kojom se kretao osobni automobil reg. oznake …,
- da se u trenutku kada je srneća divljač zasigurno mogla ući u vidno polje vozača (snop putnih svjetala) i započela predstavljati realnu opasnost, osobni automobil osiguranika tužitelja prednjim krajem nalazio na oko 10,40 m ispred mjesta naleta, te bi u konkretnim uvjetima predmetne prometne nesreće do izbjegavanja naleta moglo doći da je u tom trenutku vozač I. P. poduzeo radnju intenzivnog kočenja, pri svim brzinama ne većim od oko 27 km/h, dakle realno do izbjegavanja sudara – udara u divljač nije moglo doći niti pri kojoj realnoj brzini kretanja osobnog automobila, a na konkretnoj prometnici i na dijelu na kojem je dozvoljena brzina 70 km/h, obzirom da je vrijeme u kojem je srneća divljač od ulaska u vidno polje vozača mogla stići do ravnine naleta kraće i od osnovnog gubitka vremena u vremenskom tijeku poduzimanja radnje kočenja u nuždi,
- da je prema izvidu štete tužitelja u predmetnom štetnom događaju na automobilu osiguranika tužitelja bilo oštećeno i potrebno zamijeniti oblogu prednjeg branika, rešetku donju branika, rešetku hladnjaka, far desni, far za maglu desni, blatobran prednji desni, vrata prednja desna, pokrov interkulera, usmjerivač zraka prednji desni, interkuler, dok je za popravak i kontrolu predviđen poklopac motora, poprečni nosač, prednji lim, vod, kond/isparivač,
- da trošak zamjene i popravka oštećenja nastalih u prometnoj nesreći koja se dogodila 26. travnja 2017., prema procjeni vještaka iznosi 19.411,83 kn s uključenim PDV 25%,
- da oštećenja fara za maglu desnog, pokrova interkulera, usmjerivača zraka i interkulera, nisu fotografirana, ali su navedena u izvidu štete te su prema nalazu i mišljenju vještaka sukladna i odgovaraju zoni oštećenja – zoni direktno kolidirane površine, kao i energiji utrošenoj na deformacije, u konkretnom slučaju, naletom automobila na divljač,
- da je tužitelj kao osiguravatelj svom osiguraniku naknadio imovinsku štetu za popravak vozila tako da je 20. lipnja 2017. (list 25-26) prema računima doznačio Autolimarskom i autolakirerskom obrtu „K.“ iznos od 18.581,93 kn.
9.1. Temeljem ovako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud zaključuje da je tuženik odgovoran za nastanak ovog štetnog događaja, jer njegova odgovornost proizlazi i iz članka 86. st.3. Zakona o lovstvu („Narodne Novine“ broj:140/05., 75/09. 14/14.) i odredbi čl. 1064. ZOO, pri tom otklanja prigovor tuženika i umješača o eventualnoj podijeljenoj odgovornosti jer to ne proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka, već je štetni događaj nastao naletom srne u prednji dio vozila, a koju osiguranik tužitelja nije mogao izbjeći, odnosno nije imao objektivnu mogućnost reakcije i izbjegavanja udarca niti pri kojoj brzini kretanja osobnog automobila većoj od 27 km/h a na prometnici kojom se kretao vozač bila je dozvoljena brzina 70 km/h, te s obzirom da se u trenutku kada je srneća divljač zasigurno mogla ući u vidno polje vozača (snop putnih svjetala) i predstavljati realnu opasnost, osobni automobil osiguranika tužitelja prednjim krajem nalazio oko 10,40 m ispred mjesta naleta, pri čemu je vrijeme u kojem je srneća divljač od ulaska u vidno polje vozača mogla stići do ravnine naleta kraće i od osnovnog gubitka vremena u vremenskom tijeku poduzimanja radnje kočenja u nuždi.
9.2. Odlučujući o visini tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud zaključuje kako iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka i pisanog očitovanja vještaka, proizlazi da su izvidom štete tužitelja od 4. svibnja 2017. sa fotodokumentacijom detaljno utvrđena oštećenja na predmetnom osobnom automobilu, uključujući i oštećenja fara za maglu desnog, pokrova interkulera, usmjerivača zraka i interkulera koja nisu fotografirana ali su navedena u izvidu štete i za koja je vještak naveo kako se niti sa izvjesnom vjerojatnošću ne može isključiti da je u predmetnoj prometnoj nesreći došlo do tih spornih oštećenja, budući da oštećenja tih dijelova odgovaraju zoni oštećenja – zoni direktno kolidirane površine, kao i energiji utrošenoj na deformacije, u konkretnom slučaju, naletom automobila na divljač, te imajući u vidu činjenicu da su ti dijelovi obuhvaćeni popravkom vozila, odnosno zamijenjeni su, a nije utvrđeno da bi ta oštećenja na vozilu postojala od prije nastanka predmetne prometne nesreće, to prvostupanjski sud zaključuje da je u predmetnoj nezgodi došlo do oštećenja i tih dijelova, a obzirom na opisanu dinamiku prometne nesreće, te dovodeći u vezu sve provedene dokaze i utvrđene činjenice, pa posljedično tužitelju priznaje u cijelosti utuženi iznos koji je platio na ime nastanka štete na vozilu osiguranika tužitelja.
10.1. Prije svega, u ovoj pravnoj stvari, obzirom na žalbene razloge umješača u dijelu u kojem ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točke 11. ZPP, valja istaknuti da prvostupanjski sud nije počinio ovu bitnu povredu odredaba parničnog postupka obzirom da su u pobijanoj presudi navedeni dovoljno jasni razlozi o odlučnim činjenicama, a obrazloženje navedene presude nije proturječno niti nejasno, a niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, zbog čega pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njezina zakonitost i pravilnost.
10.2. Prvostupanjski sud nije počinio niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, radi čega ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da nije ostvaren zakonski žalbeni razlog bitnih povreda odredaba parničnog postupka.
14.1. Naime, navodi žalitelja kako vozač nije prilagodio brzinu kretanja konkretnim prometnim uvjetima budući da je kritične zgode nezgode bila noć te je vidljivost bila ograničena dometom putnih svjetala na vozilu te s obzirom na postojanje znaka „divljač na cesti“ na predmetnoj dionici, pa da je stoga odgovoran za nastanak štete, nisu osnovani pri utvrđenju da je osiguranik tužitelja vozio tek neznatno iznad ograničenja, brzinom od 72 km/h na dionici na kojoj je ograničenje brzine 70 km/h pri čemu je prometno tehničkim vještačenjem, na koje u tom dijelu žalitelj nije imao primjedbi, utvrđeno kako osiguranik tužitelja nije mogao izbjeći nalet na divljač niti da je poduzeo radnju intenzivnim kočenjem, pri svim brzinama većim od 27 km/h, pa dakle do izbjegavanja sudara nije moglo doći niti pri kojoj realnoj brzini kretanja osobnog automobila, s obzirom da se u trenutku kada je srneća divljač zasigurno mogla ući u vidno polje vozača (snop putnih svjetala) i predstavljati realnu opasnost, osobni automobil osiguranika tužitelja prednjim krajem nalazio oko 10,40 m ispred mjesta naleta te je vrijeme u kojem je srneća divljač od ulaska u vidno polje vozača mogla stići do ravnine naleta kraće i od osnovnog gubitka vremena u vremenskom tijeku poduzimanja radnje kočenja u nuždi, pa stoga, i po ocjeni ovog suda, pravilno prvostupanjski sud zaključuje kako ne postoji nikakva odgovornost osiguranika tužitelja za nastanak štetnog događaja pa posljedično niti suodgovornost za nastanak štete.
Pula-Pola, 8. svibnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Bruno Franković, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.