Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj: Gž-939/2023-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

 

Poslovni broj: -939/2023-2

 

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Sonji Meštrović, u ostavinskom postupku iza smrti pok. K. K., kćeri I., rođene K., OIB ..., iz Z., rođene ..., umrle ..., državljanke Republike Hrvatske, odlučujući o žalbi nasljednika V. K., OIB: ..., iz Švicarske, kojeg zastupa punomoćnica V. C., odvjetnica iz Z., protiv rješenja o nasljeđivanju Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-1533/2023-71 od 23. veljače 2023., 5. svibnja 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Uvažava se žalba nasljednika V. K. kao osnovana i ukida se rješenje o nasljeđivanju Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-1533/2023-71 od 23. veljače 2023. te se predmet vraća na ponovni postupak.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem o nasljeđivanju iza pok. K. K. utvrđena je ostavinska imovina i to nekretnine: - upisane u zemljišne knjige kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk.ul.br. 35894, k.o. G., zkč.br. 447/20 u naravi jednokatni stambeni objekt s potkrovljem i garažom sagrađeni uz sjeverni zid stambenog objekta u V. ulici i dvorište u Z. u V. ulici površine 116 čhv - za 2/4 dijela, pokretnine: - novčana sredstva na računu Z. B. d.d., broj računa: HR ..., - novčano potraživanje prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, u neutvrđenom iznosu, pravo: - pravo sukorištenja grobnog mjesta na groblju M. za grobno mjesto odjel RKT polje ... razred II broj 52 (točka I. izreke), i na temelju zakona proglašeni su njeni nasljednici Ž. K., sin ostaviteljice za 1/2 dijela, i V. K., sin ostaviteljice, za 1/2 dijela (točka II. izreke), te je dan nalog Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb, da nakon pravomoćnosti tog rješenja izvrši upis prava nasljednika na nekretnini (točka III. izreke).

 

2. Protiv tog rješenja žali se nasljednik V. K. iz svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., dalje: ZPP) s prijedlogom da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovnu odluku.

 

2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.              

 

2.2. Žalba je osnovana.

 

3. Sud prvog stupnja utvrdio je:

- da su o ostavinskom postupku iza smrti pok. K. K. na nasljedstvo pozvani zakonski nasljednici prvoga zakonskog reda i to sinovi ostaviteljice Ž. K. i V. K.

- da je ostavinski postupak bio prekinut rješenjem tog suda poslovni broj O-7878/13-20 od 19. svibnja 2014., do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodio kod tog suda pod poslovnim brojem P-1004/01 po tužbi tužitelja V. K. protiv ostaviteljice kao tuženice, radi utvrđenja da je V. K. vlasnik 2/3 dijela nekretnine upisane u zk.ul. 9254 k.o. G. Z. kčbr. 447/20 u AI jednokatni stambeni objekt s potkrovljem i garažom sagrađene uz sjeverni zid stambenog objekta u V. ulici i dvorište, površine 116 čhv, a što u naravi čini kat i potkrovlje objekta u V. ulici zajedno sa pripadajućim dijelovima zgrade i zemljišta i radi utvrđenja da u ostavinsku masu iza pok. A. K. ne ulazi 2/3 dijela od 1/2 dijela, odnosno 2/6 dijela cijele navedene nekretnine, koji postupak je pravomoćno okončan na način da je tužbeni zahtjev V. K. odbijen,

- da je na ročištu održanom 21. listopada 2022. V. K. zatražio je da mu se priznaju ulaganja u zajedničko domaćinstvo u iznosu od 88.000,00 CHF tj. da se iz ostavinske mase izdvoji 2/6 dijela nekretnine na adresi ... u Z. na kojoj je adresi živio i ulagao u tu nekretninu dok je živio u zajednici s ostaviteljicom, kojem traženju se nasljednik Ž. K. usprotivio navodeći da je o tim činjenicama već raspravljeno tijekom parničnog postupka u kojem je tužitelj istaknuo kako je ulagao u nekretninu koja predstavlja ostavinsku imovinu u iznosu preko 60.000,00 CHF,

- da je rješenjem o nasljeđivanju Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-741/17-34 od 19. srpnja 2017. iza smrti pok. A. K. utvrđena ostavinska imovina (kao i 1/2 dijela kat. čest. 447/20 Z.U. 35894 k.o. O. G.) i proglašeni nasljednici Ž. K. i V. K., svaki za po 1/2 dijela.

 

3.1. Na temelju takvih utvrđenja prvostupanjski sud je smatrao da je u parničnom postupku koji se vodio pred tim sudom pod poslovnim brojem P-1004/2001 utvrđeno  da je V. K. financijski pomagao ostaviteljici za vrijeme rada u Švicarskoj, ali da nije živio u istom domaćinstvu s ostaviteljicom, pa da u konkretnom slučaju nije moguće primijeniti institut izdvajanja u korist potomaka koji su privređivali s ostaviteljem iz članka 75. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19., dalje: ZN/03), s obzirom da navedena odredba podrazumijeva zajednički život s ostaviteljem, pa je utvrdio imovinu ostaviteljice i na temelju nasljedničkih izjava Ž. K. i V. K. donio pobijano rješenje.

 

4. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u granicama razloga zbog kojih ga pobija žalitelj i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka te na pravilnu primjenu materijalnog prava prema odredbi članka 353. stavka 1. ZPP-a, sve u vezi s člankom 175. ZN-a, ovaj sud ocjenjuje da je žalba osnovana.

 

5. Pobijajući prvostupanjsko rješenje žalitelj ističe da je sud pogrešno postupio kada donio pobijano rješenje jer među nasljednicima postoji spor pa je ostavinski sud morao prekinuti postupak i žalitelja uputiti u parnicu radi utvrđenja da je svojim ulaganjem povećao vrijednost ostavine zbog čega ima pravo na dio ostavine koja odgovora vrijednosti za koju se njegovim doprinosom imovina povećala dok je živio u zajednici s ostaviteljicom, a koje pitanje po stavu žalitelja nije riješeno presudom proizašlom iz parničnog postupka poslovni broj P-1004/200, kako je to pogrešno zaključio prvostupanjski sud. 

 

6. U konkretnom slučaju se radi o stvarnopravnom zahtjevu iz članka 75. ZN-a.

 

6.1. Odredbom članka 75. stavak 1. ZN-a propisano je da neovisno o svome nasljednom pravu ostaviteljev potomak koji je s ostaviteljem živio u zajednici, te svojim radom ili davanjima pridonio da se njegova imovina poveća, časom njegove smrti stječe pravo na onoliki dio ostavine koji odgovara vrijednosti za koju se njegovim doprinosom imovina povećala, dok su živjeli u zajednici, stavkom 2. je propisao da tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu, te se ne uzima u račun pri izračunavanju nužnog dijela, niti se uračunava nasljedniku u njegov nasljedni dio. Stavkom 3. je propisano da se pravo iz stavka 1. ovog članka ostvaruje samo na zahtjev ovlaštenika, a to pravo na podnošenje zahtjeva prestaje pet godina od dana otvaranja nasljedstva.

 

6.2. Dakle izdvajanje u korist potomka koji je privređivao s ostaviteljem opravdano je ako su ispunjene ove pretpostavke:

- da je ostaviteljev potomak živio u zajednici s ostaviteljem,

- da je svojim radom i pomaganjem u privređivanju pridonosio toj zajednici,

- da je taj rad utjecao na povećanje vrijednosti ostaviteljeve imovine.

 

6.3. Kako je pravomoćnom sudskom presudom odbijen tužbeni zahtjev nasljednika V. K. na utvrđenje da bi na temelju svog ulaganja stekao suvlasništvo ostavinske imovine iza smrti svoga pokojnog oca i kako iz obrazloženja te presude proizlazi da su prednici stranaka izvršili nadogradnju stambene kuće s tim da im je tužitelj koji je radio u Švicarskoj pomagao, a da ostaviteljica kao tužena nije sporila da je žalitelj pomogao gradnju u iznosu od 30.000,00 tadašnjih DEM, to je prvostupanjski sud zaključio da u konkretnom slučaju nije ispunjen uvjet da bi žalitelj živio u zajednici s ostaviteljicom pa je donio rješenje o nasljeđivanju.

 

7. Takvo pravno shvaćanje prvostupanjskog suda u odnosu na postavljeni zahtjev iz odredbe članka 75. stavka 1. ZN-a je pogrešno jer ukoliko ostaviteljičin nasljednik u postupku za raspravljanje o ostavini traži izdvajanje u svoju korist, sud je dužan glede tog traženja provesti postupak i u rješenju o nasljeđivanju sukladno odredbi iz članka 226. ZN-a će utvrditi dio koji sudioniku u postupku pripada po članku 75. ZN-a i označiti ga odvojeno od njegovoga nasljednog dijela. Međutim, ukoliko postoji spor o pravu potomaka na dio ostavine to je ostavinski sud trebao nasljednike uputiti na parnicu.

 

8. Pozivanje prvostupanjskog suda na učinak pravomoćne presude kojom je odbijen zahtjev žalitelja nije od značaja za traženja žalitelja u ovom ostavinskom postupku sada iza smrti majke jer žalitelj sada traži da mu se prizna ulaganje u iznosu od 88.000,00 CHF na način da se izdvoji 2/6 dijela nekretnine pa se radi o zahtjevu iz odredbe članka 75. ZN-a o kojem zahtjevu mora odlučiti ostavinski sud odnosno ukoliko postoji spor uputiti nasljednike u parnicu.

 

9. Budući da prvostupanjski sud nije raspravio istaknuti zahtjev to je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a u vezi s člancima 75. ZN-a, pa je stoga valjalo na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a uvažiti žalbu, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno postupanje.

 

10. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu  je ukazano ovim rješenjem, te će najprije raspraviti o pravu nasljednika V. K. na izdvajanje, pa ako utvrdi da ima pravo na njega s obzirom na izjavu sunasljednika Ž. K. postupiti po odredbi članka 222. stavku 1. ZN-a, kojom je propisano da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo, a osobito ako su sporne činjenice, između ostalog, o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio (stavak 2. točka 2.), s time da prema stavku 4. toga članka, sud neće prekinuti postupak ni u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako se radi o činjenicama čije postojanje zakon pretpostavlja, o činjenicama koje su općepoznate, te ako su sporne činjenice koje može utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava, nego će na temelju predmnjeve o postojanju tih činjenica, odnosno da je sadržaj tih isprava istinit, donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno predmnjevi uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.

 

11. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

Split, 5. svibnja 2023.

Sutkinja:

Sonja Meštrović, v. r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu