6 Gž-395/2023-2

- 1 -

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

              Županijski sud u Zadru, po sucu Igoru Delinu, u ostavinskom postupku iza smrti pok. K. M. pok. L. iz V., rođenog ... a umrlog ...., odlučujući o žalbi predlagateljice M. D. iz N., M., OIB: ...., koju zastupa punomoćnik T. N., odvjetnik u Z., protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru poslovni broj O-1716/2022-8 od 14. studenog 2022., 5. svibnja 2023.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba predlagateljice M. D. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zlataru poslovni broj O-1716/2022-8 od 14. studenog 2022.             

Obrazloženje

1.              Uvodno označenim prvostupanjskim rješenjem riješeno je:

"Odbacuje se prijedlog predlagatelja M. M. za raspoređivanjem naknadno pronađene imovine iza pok. M. K. podnesen ovom sudu 10. listopada 2022. godine kao nedopušten."

2.              Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio prednik predlagateljice M. M., zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se usvoji prijedlog za provođenjem postupka naknadno pronađene imovine. U žalbi ističe da je brat pok. M. K. te suvlasnik 1/3 dijela kat.čest. upisanih u zk.ul. 2692 k.o. V. te 2/6 dijela kat.čest. upisanih u zk.ul. 2693 k.o. V., a uz predlagatelja je kao jedan od suvlasnika na istim česticama upisan i pok. M. K.. Kako bi predlagatelj proveo razvrgnuće suvlasničke zajednice na navedenim nekretninama, što predstavlja njegovo nepobitno pravo u svako doba, obvezan je pasivno legitimirati preostale suvlasnike na nekretninama. Kako nije moguće kao protustranku u postupku naznačiti preminulu osobu, preduvjet za provođenje razvrgnuća suvlasničke zajednice je provedba ostavine, odnosno naknadno pronađene imovine, temeljem koje će kao vlasnici predmeta razvrgnuća biti upisani ostaviteljevi nasljednici. Stajališta je da nesumnjivo ima pretežući interes da predloži provođenje postupka naknadno pronađene imovine s obzirom da u protivnom, sukladno tumačenju prvostupanjskog suda, za ostvarivanje prava na razvrgnuće suvlasničke zajednice mora čekati na nasljednike pokojnog brata da odluče sami pokrenuti postupak za naknadno pronađenu imovinu. Prvostupanjski sud je pozivom na odredbu čl. 179. Zakona o nasljeđivanju utvrdio da se predlagatelj, kao osoba koja nije nasljednik i ne ostvaruje pravo iz ostavine, ne može smatrati strankom postupka, pa stoga nije ovlašten uputiti prijedlog za provođenje postupka naknadno pronađene imovine. Međutim, iako predlagatelj nije stranka tog postupka i ne potražuje nikakvo pravo iz ostavine, zbog nesumnjivog pravnog interesa predlaže pokretanje postupka naknadno pronađene imovine, a Zakon o nasljeđivanju niti jednom odredbom ne ograničava podnošenje prijedloga za pokretanje ostavinskog postupka na ostaviteljeve nasljednike. U tom smislu se poziva na odluku Županijskog suda u Zagrebu posl. broj Gž-3123/21 od 13. prosinca 2021.

3.              Žalba nije osnovana.

4.              Iz spisa predmeta slijedi da je iza ostavitelja pok. K. M. proveden ostavinski postupak te je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Zlataru poslovni broj O-309/22-5 od 30. ožujka 1993. utvrđena ostavinska imovina i njegovim su nasljednicima proglašeni supruga A. M., sin M. M. i kći V. J..

5.              Prednik predlagateljice M. M. je 10. listopada 2022. Općinskom sudu u Zlataru podnio prijedlog za raspodjelu naknadno pronađene imovine iza smrti pok. K. M., u kojem je predložio provesti postupak naknadno pronađene imovine kako bi se utvrdili nasljednici i provelo razvrgnuće suvlasničke zajednice na kat.čest. upisanim u zk.ul. 2692 k.o. V. i na kat.čest. upisanim u zk.ul. 2693, sve k.o. V..

5.1.              Obzirom da je M. M. preminuo .... prvostupanjski je sud rješenjem od 6. prosinca 2022. utvrdio prekid postupka zbog smrti predlagatelja i odredio da će se postupak nastaviti kad nasljednik predlagatelja ili skrbnik ostavine preuzme postupak. Po zaprimanju podneska M. D., kao zakonske nasljednice predlagatelja, u kojim je ista izjavila da preuzima predmetni postupak, prvostupanjski je sud 6. travnja 2023. donio rješenje kojim je odredio nastavak postupka kojeg preuzima M. D., kao nasljednica predlagatelja pok. M. M.. 

6.              Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem odbacio prijedlog predlagateljice za raspoređivanjem naknadno pronađene imovine, s obrazloženjem kako se u smislu odredbe čl. 179. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19. – u daljnjem tekstu: ZN) strankom u smislu toga Zakona smatraju nasljednici i zapisovnici kao i druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine. Pod pojmom drugih osoba treba u prvom redu smatrati one osobe koje su tijekom ostavinskog postupka istakle zahtjev za nasljedstvo makar im to pravo nije priznato i utvrđeno, kao i osobe kojima je pripalo pravo plodouživanja ili koje drugo pravo iz ostavine. Obzirom na nespornu činjenicu da predlagatelj nije sudjelovao u ostavinskom postupku iza ostavitelja, da nije nasljednik niti zapisovnik, te da ne ostvaruje nikakvo pravo iz ostavine, isti nije ovlašten za podnošenje prijedloga za donošenje rješenja o naknadno pronađenoj imovini.

7.              Po ocjeni ovog suda, točno je da žaliteljica nema status nasljednika niti predstavlja stranku u ovom ostavinskom postupku u smislu čl. 179. ZN, slijedom čega se o njenim pravima ne može raspravljati i odlučivati u ostavinskom postupku. Naime, iako predlagateljica tvrdi da ima pravni interes da se kao naknadno pronađena imovina iza smrti pok. K. M. rasporedi suvlasnički dio nekretnina upisanih u zk.ul. 2692 i 2693 k.o. V., kako bi, kao suvlasnica mogla pokrenuti i provesti postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice, prema sadržaju i smislu citirane zakonske odredbe, žaliteljica nije nasljednik, zapisovnik, niti druga osoba koja ostvaruje neko pravo iz ostavine, slijedom čega po ocjeni ovog suda nije aktivno legitimirana inicirati pokretanje postupka za raspoređivanje naknadno pronađene imovine iza smrti ostavitelja i svoja prava ne može ostvarivati u ostavinskom postupku (tako i u odlukama Županijskog suda u Zadru posl. broj Gž-13/2021-2 od 10. veljače 2021. i Županijskog suda u Bjelovaru posl. broj Gž-1196/2022-2 od 1. prosinca 2022.).

8.              Ovaj sud smatra kako u konkretnom slučaju prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine nije trebalo odbaciti već odbiti, međutim, kako se sukladno odredbi čl. 374. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22.) u vezi čl. 175. st. 2. ZN pobijano rješenje ne može preinačiti na štetu stranke koja se žalila ako je samo ona podnijela žalbu te kako je odbačaj prijedloga procesno povoljnije rješenje za predlagateljicu od odbijanja tog prijedloga, to pobijano rješenje nije doneseno na njenu štetu, slijedom čega je trebalo na temelju čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 175. st. 2. OZ žalbu predlagateljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, tj. odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zadar, 5. svibnja 2023.