Posl. broj: 1. Pr-2/2023-8.

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Općinski sud u Zlataru po sucu Damiru Čižmeku kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja H. D.-S., B. 61, Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku I. B., odvjetniku iz Z., protiv tuženice RH., Ministarstvo OIB: …, zastupane o Općinskom državnom odvjetništvu u Z., radi naknade štete, nakon javne glavne rasprave zaključene 20. ožujka 2023. godine u prisutnosti tužitelja i njegovog punomoćnika te zastupnice tuženice, zamjenici ODO u Z. A. V., 4. svibnja 2023. godine

 

p r e s u d i o  j e

 

              I. N a l a ž e  se tuženici RH da tužitelju D.-S. H. plati iznose od:

 

- 7.300,00 EUR (sedamtisućatristo eura)/ 55.001,85 kn (pedesetpettisućajednu kunu i osamdesetpet lipa)[1], sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15. srpnja 2019. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućem polugodišta za tri postotna poena,

 

- 4.041,53 EUR (četiritisućečetardesetjedan euro i pedesettri centa)/ 30.450,90 kn (tridesettisućačetiristopedeset kuna i devedeset lipa), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15. lipnja 2020. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućem polugodišta za tri postotna poena,

sve to u roku od 15 dana.

Posl. broj: 1. Pr-2/2023-8.

 

              II. N a l a ž e  s e tuženici RH da tužitelju D.-S. H. naknadi troškove postupka u iznosu od 1.088,33 EUR (tisućuosamdesetosam eura i tridesettri centa)/ 8.200 kn (osamtisućadvijesto kuna)[2], sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 4. svibnja 2023. pa do isplate po stopi po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućem polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

 

              III. O d b i j a  s e zahtjev tuženice za naknadu troškova u cijelosti.

 

Obrazloženje

 

              1. Tužitelj navodi da je 3. rujna 2017., kao zaposlenik tuženice - na radnom mjestu, prilikom intervencije u D. S., kod adrese P. 77, zadobio ozljedu na radu u vidu uboda nožem u ruku kada ga je napadač Z. M. htio ubosti. Kako je tuženik bio poslodavac tužitelja u vrijeme nastanka navedene ozljede na radu, on se, sukladno odredbi čl. 111. Zakona o radu, smatra u potpunosti odgovornim za svu štetu nastalu tužitelju iz predmetnog štetnog događaja. Uslijed opisanom napada, tužitelj je pretrpio povredu prava osobnosti u vidu pretrpljenih bolova zbog zadobivene ozljede, pretrpljenog straha za život  i ishod liječenja, te duševne boli radio zaostalog naruženja uvidu ožiljka na ruci. Također, trpi duševne boli u vidu umanjenja životne i radne aktivnosti radi umanjenja funkcije ozlijeđene ruke, te posljedica u psihičkoj sferi. Naposljetku, pretrpio je imovinsku štetu u vidu potrebne tuđe pomoći i njege i snošenja troškova povezanih s liječenje, kao i u vidu izmakle zarade. Tužitelj se radi ostvarivao prava na naknadu štete odštetnim zahtjevom od 11. srpnja 2019. obratio Općinskom državnom odvjetništvu u Z. radi mirnog rješenja spora, a koje mu je odgovorilo dopisom od 16. listopada 2019., tražeći dokaz o eventualnoj sanaciji predmetne štete od strane osiguravajućeg društva. Tužitelj je dostavio dokaz da predmetnu štetu nije sanirao putem bilo kojeg drugog tijela, te je nakon navedenoga, sukladno uputu zastupnika tuženice, podnio ovome sud prijedlog radi osiguranja dokaza medicinskim vještačenjem, koje je provedeno u predmetu ovog suda posl. broj: R1-…/2021, putem vještaka za kirurgiju i vještaka za neurologiju i psihijatriju. Po provedenom vještačenju, zastupnik tuženice je dopisom od 6. travnja 2022. ponudio tužitelju na ime naknade štete iznos od 32.225,00 kuna te iznos od 3.200,00 kn na ime troškova postupka. Tužitelj se na ponudu očitovao podneskom od 10. lipnja 2022., kojim je odštetni zahtjev uskladio s nalazom i mišljenjem medicinskih vještaka ali zastupnik tuženice na podnesak nije odgovorio pa je tužitelj podnio predmetu tužbu. Tužitelj smatra da mu sukladno nalazima vještaka na ime povrede prava osobnosti pripada iznos od barem 7.300,00 EUR, a potražuje i naknadu štete za izgubljenu zaradu radi nesposobnosti za rad uzrokovane predmetnim štetnim događajem, oko 3.000,00 kn mjesečno, sve za period od siječnja 2019. do lipnja 2020. pa po to osnovi potražuje 7.000,00 EUR.

 

2. Tuženica u odgovoru na tužbu priznaje da je tužitelja ozlijeđen 3. rujna 2017. prilikom obavljanja službene radnje uhićenja, zbog čega je pretrpio štetu, međutim osporava visinu tužbenog zahtjeva. Imajući u vidu nalaze vještaka, a vodeći se i Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zahtjev za naknadu neimovinske štete osporava preko iznosa od 4.276,99 EUR/ 32.225,00 kn) koji je tužitelju ponuđen tijekom postupka preventivne djelatnosti. Osporava i početak tijeka zakonske zatezne kamate na iznos pravične novčane naknade budući da se naknada neimovinske štete smatra dospjelom završetkom liječenja, odnosno u trenutku kada se zdravstveno stanje osobe ozlijeđene u štetnom događaju stabiliziralo i kada se sa sigurnošću može utvrditi opseg i stupanj konačnih i trajnih posljedica zadobivene povrede te trajanje i intenzitet duševnih boli koje trpi oštećenik. Vezano uz naknadu imovinske štete na ime izgubljene zarade, tuženica navodi da je tužitelju za razdoblje od siječnja 2019. do svibnja 2020. isplaćivana naknada za bolovanje na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a za mjesec lipanj 2020. zadržana plaća zbog nesposobnosti za rad. Na temelju doznake o bolovanju tužitelju su isplaćivane naknade koje su prema izračunu Ministarstva, P. u. K.-z., niže u odnosu na plaću u redovnom radnom vremenu za iznos od ukupno 4.041,53 EUR/ 30.450,90 kuna. Sukladno tome, tuženica ne smatra da okolnosti konkretnog slučaja ne opravdavaju dosuđenje naknade štete preko iznosa od ukupno 8.318,52 EUR te predlaže tužitelja odbiti u preostalom dijelu.

 

              3. Na pripremnom ročištu 14. veljače 2023. tužitelj je zahtjev u pogledu naknade imovinske štete zbog izgubljene zarade precizirao sukladno podacima tuženice iz odgovora na tužbu tako da potražuje iznos od 4.041,53 EUR/ 30.450,90 kn i to sa zakonskom zateznom kamatom od 15. lipnja 2020. pa do isplate. Tuženica se djelomičnom povlačenju tužbe nije protivila.

 

              4. U postupku su pročitani: tužiteljeva medicinska dokumentacija, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Prof. dr. sc. A. M., specijalista kirurga iz predmeta R1-…/2021., presuda ovog suda posl. broj: 5 K-…/2017-171. od 29. travnja 2019., presuda Županijskog suda u Z. posl. broj: 9 Kž-…/2019-3. od 20. kolovoza 2019., dopis ODO u Z. od 6 travnja 2022., odgovor tužitelja na navedeni dopis, potvrde Klinike za psihijatriju V., Zavoda za socijalnu psihijatriju, Odjela za neuroze i granična stanja za tužitelja, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka na neurologiju i psihijatriju, S. T., dr. med. specijalista neuropsihijatra iz predmeta R1-…/2021, obračuni plaća za tužitelja u razdoblju kolovoza 2017. do lipnja 2021.,  rješenje Ministarstva, Prvostupne zdravstvene komisije broj: …/20. od 28. svibnja 2020., dopis ODO u Z. od 16. listopada 2019., odgovor tužitelja na navedeni dopis, dopis ODO u Z. od 1. srpnja 2021., izračun razlike plaće za tužitelja napravljen od Ministarstva, P. u. K.-z. broj: 511-17-04/1-…/5-2019. od 13. srpnja 2022. i odluka o zadržavanju plaće Ministarstva, Uprave za ljudske potencijale klasa: UP/I-…-02/19-01/1, od 29. lipnja 2020. te je sasluša tužitelj.

              5. Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

 

              6. Tužbeni je zahtjev u cijelosti osnovan.

 

              7. Nije sporno:.

 

- da je tužitelj 3. rujna 2017., kao službenik, prilikom obavljanja službe radnje uhićenja zadobio ozljedu u vidu uboda nožem u ruku, zbog čega je pretrpio štetu i to neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te imovinsku štetu u vidu izgubljene zarade zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja u ukupnom iznosu od 4.041,53 EUR/ 30.450,90 kuna,

 

- da je tuženica u cijelosti odgovorna za štetu koju je tužitelj pretrpio.

 

              8. Sporna je visina neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, a sporan je početak tijeka zakonske zatezne kamate za taj vid štete.

 

9. Tužitelj, dakle, u ovom postupku zahtijeva naknadu imovinske štete za izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja temeljem odredbi čl. 1095. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015. i 29/2018., 126/20221., 114/2022. i 156/2022., dalje: ZOO) i pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti iz odredbi čl. 1100. ZOO-a.

              10. Prema odredbi čl. 19. st. 2. ZOO-a, pod pravima osobnosti u smislu tog Zakona razumijevaju se, među ostalim, prava na život, tjelesno i duševno zdravlje. Prema odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a, u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a prema stavku 2. istog članka pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilja koju služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

 

              11. Radi utvrđenja postojanja i visine štete pročitane su isprave u spisu, među ostalim i nalazi i mišljenja sudskih vještaka iz predmeta osiguranja dokaza posl. broj: R1-…/2021. te je saslušan tužitelj.

 

              12. Tužitelj u svom iskazu navodi da je navedenog dana bio u  smjeni s mlađim kolegom kad ih je šef smjene poslao na ispomoć kolegama u D. S. budući da su dobili dojavu da neki muškarac nožem prijeti ženi i kćeri da će ih zaklati. Radilo se o čovjeku kojeg su kolege u S. već poznavali, znali su da je agresivan i opasan, a njih su pozvali jer je interventna policija bila spriječena nekim drugim zadatkom. Kad su kolega i on došli do tog dvorišta, tamo su zatekli samo Hitnu i kolege iz S.. Na vozilu Hitne bile su probušene sve četiri gume, a ekipa iz Hitne je izlazila iz kuće te su rekli da je taj čovjek nekuda pobjegao, da je htio ući i k njima ali su se oni zatvorili, a njegovu ženu i kći su se sklonile kod susjeda. Već se mračilo te su krenuli tražiti tog čovjeka po dvorištu. Kolega koji je ostao kod kuće im je javio da je nešto čuo u susjednom dvorištu te su krenuli pretraživati okolicu u tom smjeru. Kod drugog ili trećeg dvorišta je zvao, ima li koga, jer bez naloga i dopuštenja ne smiju ulaziti u tuđe dvorište. Izašao je vlasnik tog dvorišta te je na njihovo pitanje odgovorio da poznaje tog čovjeka. S obzirom da je od dojave prošlo nekoliko sati, mislili su da se taj čovjek smirio jer se to zna događati ali u ovom slučaju tu očito tako nije bilo. I taj susjed ga je dozivao, a kako se nije javljao, uz susjedovu dozvolu krenuli su pretraživati dvorište. U ruci je imao bateriju kojom je svijetlio i kad su došli do jednog objekta primijetio je tamo neko osobu te se zabljesnulo pa je odmah pomislio da se radi o nožu, s obzirom na dojavu. U tom je trenutku taj čovjek, inače krupne i jake građe, skočio i zamahnuo rukom s tim nožem prema susjedu i njemu. On je susjeda uspio odgurnuti na stranu lijevom rukom, a ovaj je čovjek nožem zamahnuo pored njegovih prsa te se nož zabio u njegovu desnu ruku kojom je držao bateriju. Odmah je šiknula krv; pao je, a kolege su ga nekako uspjeli savladati. Njemu su pružili prvu pomoć, pozvali Hitnu, koja je nakon nekog vremena dola i odvezla ga u Bolnicu B.. Tamo je zbrinut, rana mu je zašivena te je dobio lijekove. Bio je u velikom šoku cijelo to vrijeme i sjeća se samo da ga je nazvala supruga, kojoj je prije rekao da pripremi nešto da počasti kolege za rođendan. Iz bolnice je isti dan otpušen, a drugi je dan išao na kontrolu i dalje je liječen po kirurgu, kako je to opisano u dokumentaciji. Po preporuci kirurga išao je i psihijatru odmah drugi ili treći dan jer je cijelo vrijeme bio u velikom šoku. Bolove u ruci je trpio cijelo vrijeme, čak kako je rana cijelila to ga je skoro i više boljelo. I sad ga ruka zna boljeti, naročito kod promjene vremena, a i šaka mu se zna grčiti te mu je i funkcionalno teško, naročito kod zakretanja šake. Od ozljede i šivanja rane ostao mu je ožiljak na unutarnjoj strani zapešća. Gotovo dva i pol mjeseca nije se mogao služiti desnom rukom te mu je supruga pomagala pri oblačenju, higijeni, prehrani i svemu što je bilo potrebno. Od fizičkih posljedica još su mu gore psihičke. Bio je u velikom šoku, strahu, a i dalje često u glavi proživljava taj događaj; reagira čim nešto zabljesne ili se netko služi nožem te se redovito liječi kod psihijatra te troši sve propisane lijekove. Sudjelovao je u Domovinskom ratu i tamo svašta doživio; u poslu kao policajac je radio, među ostalim, i očevide prometnih nesreća te vidio svakakvih neugodnih stvari ali je funkcionirao sa svim time, jer to inače ne bi ni mogao raditi. No, ovaj je događaj strašno loše na njega utjecao i kao da mu je otvorio i te radnije traume. Desna šaka mu je sada puno slabija nego prije tog događaja.

 

              13. Iskaz tužitelj sud je ocijenio uvjerljivim i istinitim, a neposrednim je opažanjem utvrđeno i da je na iznad desnog ručnog zgloba vidljiv ožiljak opisan u nalazu i mišljenju vještaka.

 

              14. Prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za medicinu – kirurgiju Prof. dr. sc. A. M. dr. med., specijalista kirurga, napravljenima na temelju medicinske dokumentacije u spisu i neposrednog pregleda tužitelja, tužitelju je u štetnom događaja zadobio ubodnu ranu desne podlaktice te djelomičnu sekciju mišića flexor carpi radialis desno. Ozljeda mu je zbrinuta u Općoj bolnici Z. te je dalje liječen na način detaljno opisan u nalazu. Po provedenom liječenju, tužitelj se žali na slabiju snagu desne šake tako da najteže fizičke poslove otežano obavlja; žali se na povremeno grčenje i trnce u 2., 3. i 4. prstu desne šake, pri čemu je dešnjak. Vještak pregledom utvrđuje i slabiju snagu stiska desne šake, trnjenje 2., 3. i 4. prsta desne šake, urednu funkciju desnog zgloba i uredno formiranje šake svim prstima. Iznad desnog ručnog zgloba na volarnoj strani, tužitelju je zaostao bjelkasti poslijeoperativni ožiljak 7,6 cm x 2 mm. Prema mišljenju vještaka, trajne posljedice ozljede umanjile su opću, životnu i radnu sposobnost tužitelja za 5 % u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnom životu i radu. Bol jakog intenziteta trajala je oko 3 dana, srednjeg intenziteta oko 7 dana, manjeg još oko 50 dana, a zaostali manji bolovi su trajnog karaktera i kao takvi se ubrajaju u  pojačane napore. Naruženost je minimalna radi zaostalog poslijeoperacijskog ožiljka. Tuđa pomoć bila mu je potrebna za vrijeme provedenog liječenja (mirovanja) kod kuće 30 dana po 4 sata, nakon čega 30 dana po 2 sata dnevno. Tužitelj je morao mirovati i nije mogao raditi za njega uobičajene poslove. Pomoć mu je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanje hrane i druge svakodnevne potrebe.

              15. Prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za neurologiju i psihijatriju S. T., dr. med., specijalista neuropsihijatra, tužitelj je u štetnog događaj zadobio ubodnu ranu desne podlaktice te je doživio intenzivan psihički stres. Psihijatrijsko liječenje provodio je i provodi na način detaljno opisan u nalazu. Prema mišljenju vještaka, nije sporno da je tužitelj bio sudionik Domovinskog rata ali tijekom istoga i neposredno po završetku nije prezentirao nikakve psihičke smetnje, štoviše, obavljao je poslove policijskog službenika te je posebni bio angažiran u obavljanju uviđaja. Očito je da je predmetni štetni događaj bio okidač i za razvoj posttraumatskog simptoma iz Domovinskog rata i kasnijih traumatičnih događaja sa policijskih uviđaja. Vještak se slaže sa konstatacijom nadležne psihijatrice da je kod tužitelja razvijena klinička slika kompleksnog PTSP-a, s obzirom na višegodišnju izloženost traumama od prvih dana sudjelovanja u Domovinskom ratu do sudjelovanja u očevidima za vrijeme svog policijskog posla. Prema otpusnim pismima iz DB i ostaloj medicinskog dokumentaciji kod tužitelja su postavljene dijagnoze: trajna promjena ličnosti F 62.0 (zbog trauma iz DR) i PTSP F43.1 (nakon ozljede na radnom mjestu). Predmetni štetni događaj doveo je do trajnog narušenja psihičkog zdravlja tužitelja za 15 % te će u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu. Navedenih 15 % isključiva je posljedica štetnog događaja od 3. rujna 2017, a nakon razgraničenja od trajnih promjena ličnosti kao posljedica trauma iz Domovinskog rada i trauma vezanih za obavljanje policijskih zadaća prije predmetnog štetnog događaja. Tužitelj je pretrpio i tzv. primarni strah, vrlo intenzivan i kratkog trajanja u vezi s direktnim subjektivnim doživljajem životne ugroženosti. Sekundarni strah je ocijenjen kumulativno tijekom cijelog procesa liječenja te je isti jačeg intenziteta trajao 5 dana, srednjeg intenziteta 30 dana, a manjeg intenziteta 60 dana. Sve dalje i buduće manifestacija straha vještak me supsumirao pod duševne boli i posljedično smanjenje životne aktivnosti te potrebu ulaganja pojačanih napora u svakodnevnom životu.

              16. Na nalaze i mišljenja vještaka stranke nisu imale nikakvih prigovora te ih i sud u cijelosti prihvaća kao stručne i objektivne.

 

              17. Sukladno navedeno, sud utvrđuje da je tužitelj nepobitno pretrpio povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlja koja opravdava dosuđenje pravične novčane naknade temeljem odredbi čl. 1100. ZOO-a.

              18. Prilikom određivanja visine pravične novčane naknade sud je imao u vidu trajanje fizičkih bolova, duševnih bolova i straha, a naročito način zadobivanja ozljede, neugodnosti povezane s liječenjem (šivanje rane, previjanja, nošenje imobilizacije, uzimanje lijekova), dugotrajnog liječenja po psihijatru; činjenicu da je naruženje, iako minimalno, trećima vidljivo gotovo stalno kad nije pokriveno odjećom dugih rukava, a u pogledu straha izuzetnu traumatičnost okolnosti u kojima je ozljeda zadobivane, a u kojim je okolnostima tužitelj objektivno mogao i smrtno stradati.

 

              19. Sukladno iznesenom, sud ocjenjuje u primjerenima: iznos od 1.300,00 EUR po kriteriju fizičkih bolova, iznos od 2.500,00 EUR po kriteriju straha, iznos od 3.000,00 EUR po kriteriju smanjenja životne aktivnosti te iznos od 500,00 kuna po kriteriju duševnih bolova zbog naruženosti pa stoga utvrđuje primjerenom pravičnu novčanu naknada za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu 7.300,00 EUR.

 

20. Prema odredbi čl. 1095. ZOO-a tužitelj ima pravo i na naknadu imovinske štete u vidu zarade izgubljene zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja, a visina koja je među strankama nesporna te iznosi 4.041,53 EUR.

 

21. Na glavnicu je dosuđena i zakonska zatezna kamata i to u granicama tužbenog zahtjeva, na pravičnu novčanu naknadu od 15. srpnja 2019. budući da je tužitelj pisani zahtjev za naknadu štete zastupniku tuženice podnio 11. srpnja 2019., a obveza pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a, dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva, a na naknadu imovinske štete za izgubljenu zaradu od 15. lipnja 2020., kada je u svakom slučaju dospio i posljednji mjesečni iznos naknade izgubljene zarade (radi se o razdoblju od siječnja 2019. do svibnja 2020. te o novčanoj imovinskoj šteti).

 

22. Sukladno navedenom, tužbeni je zahtjev usvojen u cijelosti.

 

              23. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – proč. tekst, 25/2013, 89/2014., 70/2019., 80/2022. i 114/2022., dalje: ZPP), budući da je tužitelj u cijelosti uspio s konačno postavljenim tužbenim zahtjevom (tuženica se nije protivila djelomičnom povlačenju tužbe), pa je zahtjev tuženice za naknadu troškova u cijelosti odbijen, a tuženici je naloženo da tužitelju naknadi troškove postupka.

              24. Tužitelju su sukladno odredbama čl. 168. st. 2. i čl. 151. st. 1. ZPP-a priznati troškovi iz postupka osiguranja dokaza koji se odnose na sastav prijedloga po tbr. 8/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", br. 118/2014., 107/2015. i 37/2022., dalje: Tarifa) u visini od 100 bodova te troškove vještačenja u iznosu od 291,99 EUR/ 2.200,00 kn; zatim troškovi sastava tužbe po tbr. 7/1 u visini od 100 bodova te zastupanja na ročištima 14. veljače 2023. i 20. ožujka 2023. po tbr. 9/1 u visini od po 100 bodova, a što prema vrijednosti boda od 15,00 kn iz tbr. 50.  iznosi 6.000,00 kuna, odnosno 796,34 EUR. Sukladno navedenom, tuženici je naloženo da tužitelju na ime naknade troškova plati ukupno 1.088,33 EUR/ 8.200,00 kuna.

              25. Na trošak je dosuđena i zakonska zatezna kamata od donošenja presude, temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a.

             

U Zlataru 4. svibnja 2023. godine

S u d a c:

Damir Čižmek

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

              Protiv ove je presude dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana.

 

 

DNA:

 

1. punomoćniku tužitelja I. B., odvjetniku iz Z.
2. zastupniku tuženice Općinskom državnom odvjetništvu u Z.