Pristupanje sadržaju
- 1 - Poslovni broj: Usž-1753/22-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Arme Vagner Popović i Ane Berlengi Fellner, članova vijeća te više sudske savjetnice Glorjane Čičak, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice A. Ž. iz S., koju zastupa punomoćnik B. B1., odvjetnik u S., protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Z., radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-2670/21 od 8. veljače 2022., na sjednici vijeća održanoj 4. svibnja 2023.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-2670/21 od 8. veljače 2022.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda pod točkama I. i II. izreke poništeno je rješenje tuženika klasa: UP/II-361-05/20-26/374, urbroj: 531-07-01-03/09-21 od 21. svibnja 2021. i rješenje S.-d. županije Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Ispostava H., klasa: UP/I 361-02/12-06/0597, urbroj: 2181/1-11-06/09-20-0033 od 17. lipnja 2020. Točkom III. izreke odbijen je zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za zgradu izgrađenu na kat. čest. zem. 4311/1 k.o. H., a točkom IV izreke odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.
2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja prvostupanjskog upravnog tijela kojim je obustavljen postupak za izdavanje rješenja o izvedenom stanju zgrade izgrađene na kat. čest. zem. 4311/1 k.o. H. a koji je pokrenut po zahtjevu pravnog prednika tužiteljice pok. A. B2.
3. Tužiteljica je podnijela žalbu protiv točke III i IV izreke prvostupanjske presude nalazeći da prvostupanjski sud nije imao zakonskog uporišta za meritorno odlučivanje po zahtjevu već je bio dužan poništiti rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. Smatra da činjenično stanje nije pravilno utvrđeno jer je predmet ozakonjenja protupravno porušen od strane trećih osoba, dakle počinjenjem kaznenog djela na štetu tužiteljice. Smatra da je predmetni upravni postupak trebalo prekinuti do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka protiv počinitelja kaznenog djela što smatra prethodnim pitanjem za predmetnu stvar. Smatra da ima pravo ponovno izgraditi srušenu zgradu u gabaritima i stanju u kojem je bila izgrađena prije 21. lipnja 2011. Ukazuje na nepravilnosti u upravnom postupku vezano za obavljanje očevida. Predlaže da Sud uvaži žalbu uz naknadu troškova sastava iste.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dao odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ocjenjujući zakonitost točke III i IV prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud ne nalazi da je navedenim točkama presude prvostupanjskog suda povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.
6. Naime, pobijanom točkom III izreke prvostupanjski sud je odbio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za zgradu budući je u postupku neprijeporno utvrđeno, a što tužiteljica niti ne osporava, da je zgrada koja je predmetom ozakonjenja u potpunosti srušena, pa je prvostupanjski sud osnovano zaključio da nisu ispunjene pretpostavke u smislu članka 46. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21.), jer kako nezakonito izgrađena zgrada više u naravi ne postoji to ne može biti predmetom ozakonjenja zbog čega je zahtjev trebalo odbiti.
7. Osnovano prvostupanjski sud obrazlaže da je za predmetnu upravnu stvar mjerodavno postojanje nezakonito izgrađene zgrade u smislu članka 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj: 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.), kao mjerodavnog materijalnog propisa kojim se uređuje postupak ozakonjenja takvih građevina, dakle zakonska pretpostavka je postojanje nezakonito izvedene zgrade koja je u konkretnom slučaju srušena, pri čemu za predmetnu upravnu stvar nije pravno odlučno na koji način je porušena zgrada, slijedom čega je Sud osnovano kao nepotrebne odbio predložene dokaze na tu okolnost. Pri tome nema uporišta u zakonu tumačenje tužiteljice da izgradnjom zgrade istih gabarita na mjestu na kojem je bila srušena nezakonito izvedena zgrada može nastaviti s postupkom ozakonjenja po prijedlogu pravnog prednika, jer bi se u tom slučaju radilo o novoj zgradi a ne o zgradi koja je bila predmetom toga postupka i koja je srušena.
8. Također Sud ne nalazi bitne povrede pravila sudskog postupka na koju ukazuje tužiteljica. Naime odlučivanje u granicama tužbenog zahtjeva ne znači da stranka sudu može određivati procesne ovlasti u pogledu meritornog rješavanja spora niti stranka tužbenim zahtjevom može sudu odrediti do koje razine upravnog postupka će se upustiti u slučaju usvajanja tužbenog zahtjeva. Ovlasti upravnog suda u pogledu rješavanja tužbenog zahtjeva odredio je zakonodavac u odredbama članka 57. i 58. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21.), a u konkretnom slučaju prvostupanjski sud je na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, koje tužiteljica čini nespornim, osnovano zaključio da nema zakonskih uvjeta za udovoljenje zahtjevu za ozakonjenje nezakonito izvedene zgrade jer je ista srušena, pa imajući u vidu sve naprijed obrazloženo time što je zahtjev odbijen nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.
9. Obzirom na navedeno to je sukladno odredbi članka 79. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima osnovano prvostupanjski sud odbio zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.
10. Nastavno, kako tužiteljica nije uspjela sa žalbom to u smislu iste odredbe Zakona o upravnim sporovima nije osnovan niti njezin zahtjev za naknadu troškova sastava iste.
11. Trebalo je stoga temeljem odredbe članka 74. stavak 1. i članka 79. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu 4. svibnja 2023.
Predsjednica vijeća
Mirjana Čačić, v.r.