Pristupanje sadržaju
Republika Hrvatska Poslovni broj: 6 P-374/2019-35
Trgovački sud u Splitu
Split, Sukoišanska 6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Splitu, po sucu Nevenki Marunica, u pravnoj stvari tužiteljice
REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno
odvjetništvo u Splitu, protiv tuženice OPĆINA DUGOPOLJE, OIB 57240842564,
Dugopolje, Trg Franje Tuđmana 1, koju zastupa Vinko Samardžić, odvjetnik u Splitu,
Ruđera Boškovića 21, radi utvrđenja prava vlasništva (v.p.s. 501.00,00 kn /
66.494,13 EUR), 4. svibnja 2023.
p r e s u d i o je
I. Utvrđuje se da je tužiteljica Republika Hrvatska, OIB 52634238587, vlasnik za
cijelo nekretnina označenih kao čest. zem. 5861/13, 5861/96, 5861/121, 5861/124,
5861/126, 5861/127, 5861/128, 5861/139, 5861/140, 5861/141, 5861/142, 5861/143,
5861/155, 5861/165, 5861/168, 5861/170, 5861/171, 5861/172, 5861/173, 5861/174,
5861/180, 5861/183, 5861/196, 5861/198, 5861/199, 5861/200, 5861/202, 5861/223,
5861/224, 5861/230, 5861/235, 5861/251, 5861/261, 5861/270, 5861/271, 5861/275,
5861/276, 5861/301, 5861/302, 5861/314, 5861/319, 5861/323, 5861/324, 5861/336,
5861/362, 5861/365, 5861/366, 5861/374, 5861/383, 5861/392, 5861/393, 5861/395,
5861/402, 5861/408, 5861/415, 5861/417, 5861/422, 5861/427, 5861/431, 5861/432,
5861/435, 5861/444, 5861/447, 5861/460, 5861/461, 5861/462, 5861/463, 5861/464,
5861/465, 5861/467, 5861/470, 5861/477, 5861/479, 5861/480, 5861/482, 5861/484,
5861/489, 5861/490, 5861/491, 5861/495, 5861/496, 5861/497, 5861/498, 5861/507,
5861/508, 5861/509, 5861/510, 5861/512, 5861/515, 5861/516, 5861/517, 5861/518,
5861/519, 5861/521, 5861/523, 5861/530, 5861/543, 5861/544, 5861/545, 5861/546,
5861/550, 5861/551, 5861/554, 5861/555, 5861/556 i 5861/557, sve upisane u Z.U.
1949 k.o. Dugopolje, te je temeljem ove presude Republika Hrvatska ovlaštena
zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva navedenih nekretnina na svoje ime za
cijelo, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženice Općine Dugopolje.
II. Nalaže se tuženici da u roku od 8 dana naknadi tužiteljici trošak parničnog
postupka u iznosu od 39.075,00 kn / 5.186,14 EUR sa zakonskom zateznom
kamatom od 4. svibnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako
polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila
na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog
kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.
______________________________ Fiksni tečaj konverzije 7,53450
2 Poslovni broj: 6 P-374/2019-35
III. Odbija se zahtjev tužiteljice za više traženi parnični trošak u iznosu od
15.030,00 kn / 1.994,82 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje
teku od presuđenja do isplate.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je u tužbi od 19. srpnja 2019. navela da iz povijesnog
zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je tuženica upisana kao vlasnik nekretnina
označenih u točki I. izreke ove presude i to izvršenim upisom od 29. kolovoza 1997.
za 1411019/1412819 dijela, a od 4. svibnja 1999. za 1800/1412819 dijela predmetnih
nekretnina na temelju Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi i Ugovora o diobi
nekretnina, a prije tih upisa predmetne nekretnine bile su upisane kao općenarodna
imovina s organom upravljanja Narodni odbor Dugopolje.
2. Nadalje, predmetna nekretnina koja je upisana kao čest. zem. 5861/13 k.o.
Dugopolje s površinom od 1446793 m2, na dan stupanja na snagu Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o šumama (Narodne novine broj 41/90) od 16.
listopada 1990., nalazila se u šumsko-gospodarskoj osnovi i kao takva je temeljem
zakona postala vlasništvo Republike Hrvatske. Tužiteljica se pozvala na odredbu
članka 16. tog Zakona kojom odredbom je propisano da su šume i šumska zemljišta
na teritoriju Republike Hrvatske, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom
vlasništvu, u državnom vlasništvu Republike Hrvatske, stoga je tužiteljica istakla da
šume i šumsko zemljište koje se na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o šumama, 16. listopada 1990., nalazilo u društvenom vlasništvu,
neovisno o tome je li se nalazilo unutar ili izvan granica građevinskog područja,
sukladno odredbi članka 4. i članka 16. tog Zakona, danom stupanja na snagu
postalo je vlasništvo Republike Hrvatske. Nekretnine koje je tužiteljica označila u
tužbi nastale su parcelacijom osnovne čest. zem. 5861/13 k.o. Dugopolje, koja se na
dan 16. listopada 1990. nalazila u šumsko-gospodarskoj osnovi, odnosno u
vlasništvu Republike Hrvatske, pa tuženik nije mogao steći pravo vlasništva tih
nekretnina prema Zakonu o lokalnoj samoupravi i upravi (Narodne novine broj 90/92,
94/93 i 117/97) iz razloga što je pretvorba društvenog vlasništva na šumama i
šumskom zemljištu izvršena 16. listopada 1990. i tog dana šume i šumsko zemljište
koje je do tada bilo u društvenom vlasništvu postale su vlasništvo Republike
Hrvatske tako da Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi nije mogao mijenjati vlasnički
status tih nekretnina, niti je tim Zakonom određeno da bi šume i šumsko zemljište
unutar granica građevinskog područja postale vlasništvo jedinica lokalne
samouprave i uprave na čijem se području nalaze.
3. Tužiteljica je uz tužbu dostavila dokaz da je prije podnošenja tužbe postupila
sukladno članku 186.a stavak 8. ZPP-a te da se obratila tuženiku sa zahtjevom za
mirno rješenje spora, u kojem postupku stranke nisu uspjele, stoga je tužiteljica
predložila donijeti presudu sadržaja kao u točki I. izreke ove presude uz naknadu
troškova parničnog postupka.
4. U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi u cijelosti predlažući istu odbiti
uz osudu tužitelju naknaditi troškove parničnog postupka tuženiku navodeći kako se
u tužbi tužiteljica poziva na Uvjerenje Hrvatskih šuma Ur.br.: ST-05-18-873/02 od 2.
ožujka 2018. iz kojeg je razvidno da je nekretnina označena kao čest. zem. 5861/13
k.o. Dugopolje obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim
3 Poslovni broj: 6 P-374/2019-35
zemljištima splitsko-omiško-trogirskog užeg područja na dan 16. listopada 1990.
kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama. Iz
povijesnog zemljišno-knjižnog izvatka zk. ul. 1949 k.o. Dugopolje, temeljna
nekretnina označena kao čest. zem. 5861/13 k.o. Dugopolje bila je upisana kao
općenarodna imovina pod upravom Mjesnog narodnog odbora Dugopolje.
Predmetna nekretnina, kao i novonastale čest. zem. na dan 24. srpnja 1991. (dan
stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu) nalazile su se unutar
građevinskog područja Općine, a tuženik se vlasnikom predmetne nekretnine u
zemljišnoj knjizi označene kao čest. zem. 5861/13 zk. ul. 1949 k.o. Dugopolje,
uknjižio pravomoćnom odlukom suda – temeljem pravomoćnog rješenja Općinskog
suda u Splitu, Odjel za zemljišne knjige br. Z-6618/97 od 2. rujna 1997. Navedeno
rješenje Općinskog suda u Splitu dostavljeno je i tužiteljici na koje se tužiteljica nije
žalila te je sud pravomoćno odlučio o vlasništvu i uknjižbi predmetnih nekretnina na
temelju prijedloga Općine Dugopolje iz 1997. Tužiteljica nije zatražila brisanje upisa
prava vlasništva tuženice u zakonom propisanim rokovima iz članka 129. Zakona o
zemljišnim knjigama, odnosno tužiteljica od dana zaprimanja rješenja o uknjižbi
mogla je u daljnjem roku od 60 dana od isteka roka za žalbu podnijeti brisovnu tužbu
što tužiteljica nije učinila te su joj istekli rokovi iz stavka 2. članka 129. Zakona o
zemljišnim knjigama, pa kako tuženica nije nesavjesni i nepošteni stjecatelj,
predmetna tužba radi utvrđenja prava vlasništva je neosnovana.
5. Tijekom postupka stranke su ustrajale u navodima iznesenim u tužbi i
odgovoru na tužbu, a sud je izveo dokaze čitanjem isprava priloženih spisu i to:
Uvjerenje Hrvatskih šuma Ur.br.: ST-05-18-873/02 od 2. ožujka 2018. (stranica 3
spisa), Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima splitsko-omiško-
trogirskog užeg područja za razdoblje 1981.-1990., Split, 1981. (stranice 4-8 spisa),
Izvadak iz zemljišne knjige, Povijesni prikaz sa stanjem na dan 23. ožujka 2018. za
nekretninu čest. zem. 5861/13, upisanu u z.u. 1949 k.o. Dugopolje, koja se cijepala
(stranice 9-25 spisa), Izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu 5861/13 (stranice 25-
108 spisa), zahtjev za mirno rješenje spora od 29. ožujka 2019. uz očitovanje
tuženice od 26. lipnja 2019. (stranice 109-114 spisa), Uvjerenje Upravnog odjela za
prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije Klasa: 350/07/12-02/171, Urubr.
2181/1-11-06/07-12-3 od 24. rujna 2012. (stranica 121 spisa), rješenje Općinskog
suda u Splitu, Odjel za zemljišne knjige Z-6618/97 od 2. rujna 1997. uz dostavnicu za
Državno pravobraniteljstvo - Split od 23. rujna 1997. (stranice 122-123 spisa), dopis
Državnog pravobraniteljstva Republike Hrvatske broj: R-1823/97 od 9. veljače 1998.
(stranica 124 spisa), dopis Državnog odvjetništva Republike Hrvatske broj: M-DO-
550/05 od 3. lipnja 2005. upućen društvu Hrvatske Autoceste d.d., Zagreb (stranice
125-126 spisa), preslika spisa Općinskog suda u Splitu broj: Z-6618/97 (stranice 144-
166 spisa), preslika dijela spisa Općinskog suda u Splitu poslovni broj: P-3286/09 te
presliku dijela spisa Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj: 16 P-2007/2018
(prilog uz zapisnik od 19. siječnja 2022. stranica 183-184 spisa).
6. Sud je izveo dokaz uviđajem i vještačenjem po sudskom vještaku za geodeziju
Geodetskom zavodu d.d., kojem je naloženo da uz pomoć tehnologije radi
identifikacije svih nekretnina izvrši pregled istih te da za svaku čest. zem. označi što
u naravi predstavlja, sukladno nalogu suda iz rješenja od 31. svibnja 2022. i popisu
čest. zem. te grafičkom prikazu predmetnih čest. zem. uz nalaz i mišljenje vještaka
geodetske struke od 8. prosinca 2022. (stranice 200-223 spisa) na koji pisani nalaz i
mišljenje stranke nisu imale prigovore.
4 Poslovni broj: 6 P-374/2019-35
7. Tužiteljica je tijekom postupka dostavila najnoviju sudsku praksu, presude
Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj: 73 Pž-5158/2022-2 od 1.
veljače 2023. (stranice 234-239 spisa) i poslovni broj: 32 Pž-1169/2021-3 od 23.
kolovoza 2022. (stranice 240-243 spisa) u odnosu na koje odluke je tuženik naveo
kako je u tim presudama zauzet stav da se radi o šumskom zemljištu koje je u
zemljišnoj knjizi i katastru upisano po kulturi kao šuma, a u ovoj pravnoj stvari je
predmetna nekretnina, osnovna čest. zem. 5861/13 k.o. Dugopolje po kulturi ostalo
zemljište.
8. Nije sporno između strankama o tome da je tuženica u zemljišnoj knjizi
upisana vlasnikom temeljne nekretnine označene kao čest. zem. 5861/13 ZK ul.
1949 k.o. Dugopolje, koja nekretnina se dalje dijelila na nekretnine, sve sukladno
povijesnom izvatku iz zemljišne knjige k.o. Dugopolje, ZK uložak 1949 (stranice 9-25
spisa).
Sporno je između stranaka te je u ovom postupku trebalo utvrditi je li tužiteljica na
temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (Narodne novine broj
41/90, dalje: ZIDZŠ/90) stekla vlasništvo predmetne nekretnine.
9. Prema odredbi članka 6. ZIDZŠ/90 koji je stupio na snagu 16. listopada 1990.,
a primjenjuje se od 1. siječnja 1991., osim odredaba članka 5., članka 48., članka 49.
i članka 50. tog Zakona koje se primjenjuju od dana stupanja na snagu tog Zakona,
propisano je da su šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske, osim
šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, jesu u državnom vlasništvu
Republike Hrvatske. Dakle, nakon stupanja na snagu ZIDZŠ/90, odnosno od njegove
primjene 1. siječnja 1991., sve šume i šumska zemljišta koja su bila društveno
vlasništvo, po sili zakona (ex lege) postala su vlasništvo Republike Hrvatske, tim
izmjenama izvršena je pretvorba vlasništva na šumama i šumskom zemljištu na
teritoriju Republike Hrvatske, osim šuma i šumskog zemljišta u privatnom vlasništvu.
Raniji Zakon o šumama (Narodne novine broj: 54/83, 32/87 i 47/89), prije stupanja na
snagu ZIDZŠ/90, propisivao je da sve šume i šumska zemljišta vode se upisom u
šumskogospodarskoj osnovi, a kriteriji za utvrđenje šuma i šumskog zemljišta bila je
činjenica da se kao takvo vodilo kao upisano u šumskogospodarskoj osnovi kod
nadležne Uprave šuma. Stoga je najprije trebalo utvrditi je li se određena nekretnina
vodila kao upisana u šumskogospodarskom području na dan 16. listopada 1990.
10. Na dan stupanja na snagu ZIDZŠ/90, predmetna nekretnina označena kao
čest. zem. 5861/13, površine 1446793 m2, bila je obuhvaćena Programom
gospodarenja šumama i šumskim zemljištima splitsko-omiško-trogirskog užeg
područja za razdoblje od 1981. do 1990., a što proizlazi iz Uvjerenja Hrvatskih šuma
d.o.o., Ur.br.: St-05-18-873/02 od 2. ožujka 2018. (stranica 3-8 spisa).
11. Odredbom članka 3. ZIDZŠ/90 propisano je da se radi osiguranja jedinstvenog
i trajnog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima na teritoriju Republike
Hrvatske ustanovljuje šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske (dalje:
šumskogospodarsko područje), a da su šume i šumska zemljišta obuhvaćena
šumskogospodarskim područjem navedena u Popisu šuma i šumskih zemljišta
šumskogospodarskog područja koji se objavljuje uz ZIDZŠ/90 i njegov je sastavni
dio. Člankom 51. ZIDZŠ/90 je propisano da će Poduzeće za šume donijeti
šumskogospodarsku osnovu područja za teritorij Republike Hrvatske u roku dvije
godine od dana početka primjene tog Zakona, a da će se do donošenja
šumskogospodarske osnove područja šumama i šumskim zemljištima u državnom
5 Poslovni broj: 6 P-374/2019-35
vlasništvu gospodariti na temelju postojećih šumskogospodarskih osnova područja i
programa za gospodarenje šumama šumskokrških područja.
12. S obzirom na to da je iz Uvjerenja Hrvatskih šuma d.o.o. Ur.br.: St-05-18-
873/02 od 2. ožujka 2018. vidljivo da je nekretnina koja je predmet ovog spora na
dan 16. listopada 1990. bila obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i
šumskim zemljištima splitsko-omiško-trogirskog užeg područja za razdoblje od 1981.
do 1990., to je utvrđeno da je predmetno zemljište na dan 16. listopada 1990. bilo
upisano u šumskogospodarskoj osnovi kod nadležne uprave šuma, pa da je stoga
postalo na temelju samog zakona vlasništvo Republike Hrvatske od 1. siječnja 1991.,
pri tome nije odlučno je li se to zemljište nalazilo u zoni građevinskog zemljišta ili
izvan njega. Isto tako, nije odlučno što je kultura predmetne temeljne nekretnine u
zemljišnoj knjizi navedena kao neplodno i kamenjar, odnosno pašnjak, ostala
zemljišta, sve iz razloga što je predmetna nekretnina obuhvaćena programom
gospodarenja šumama i šumskim zemljištima na dan 16. listopada 1990. te je
uključena u šumskogospodarski plan, kada je izvršena pretvorba društvenog
vlasništva na šumama i šumskim zemljištem od kojeg dana su šume i šumsko
zemljište koje su do tada bile u društvenom vlasništvu postale vlasništvo Republike
Hrvatske.
Radi navedenog, Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi (Narodne novine broj 90/92,
94/93, 117/97, 128/99, dalje: ZLSU) koji je donesen 1992. nije mogao mijenjati
vlasnički status predmetne nekretnine budući je tužiteljica prethodno na temelju
ZIDZŠ/90, stekla vlasništvo predmetne nekretnine. Isto tako, status predmetne
nekretnine kao vlasništvo Republike Hrvatske, nije mogao izmijeniti niti Zakon o
poljoprivrednom zemljištu koji je stupio na dan 24. srpnja 1991. iako se predmetna
nekretnina označena kao čest. zem. 5861/13 k.o. Dugopolje, nalazila unutar
građevinskog zemljišta.
13. U odnosu na prigovore tuženika kako je Općinski sud u Splitu rješenjem
poslovni broj Z-6618/97 od 2. rujna 1997. uknjižio predmetne nekretnine u korist
tuženice, na koje rješenje tužiteljica nije imala nikakvih primjedbi, odnosno trebala je
tužiteljica pravodobno podnijeti brisovnu tužbu radi osporavanja valjanosti upisa
prava vlasništva u zemljišnoj knjizi u korist tuženice, što tužiteljica nije učinila u
zakonom propisnim rokovima iz članka 129. Zakona o zemljišnim knjigama, pa da je
radi navedenog tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti neosnovan.
14. Ističe se, u odnosu na navedeni prigovor tuženika, kako je predmet ovog
postupka utvrđenje prava vlasništva, radi se o vlasničkoj tužbi, koja nije vezana
rokovima brisovne tužbe nakon donošenja rješenja o uknjižbi tuženice u zemljišnoj
knjizi iz članka 129. Zakona o zemljišnim knjigama tako da taj prigovor tuženice nije
utemeljen.
15. U odnosu na prigovore tuženice da tužiteljica nije mogla steći vlasništvo
predmetne temeljne nekretnine s obzirom na činjenicu što utužene nekretnine u
naravi predstavljaju, a predstavljaju prometnice (kategorizirane i nekategorizirane),
javne površine, obiteljske kuće, privatne posjede, komplekse raznih gospodarskih
subjekata i drugo što je sve utvrđeno uviđajem na licu mjesta te u nalazu i mišljenju
sudskog vještaka geodetske struke Geodetskog zavoda d.d., po stalnom sudskom
vještaku Anti Bošnjak, ing. geod., koji je dostavljen sudu 9. prosinca 2022., razvidno
je kako se na terenu, s obzirom na predmetne nekretnine (dijeljenjem temeljne
nekretnine čest. zem. 5861/13 k.o. Dugopolje) radi se o nekretninama koje su
6 Poslovni broj: 6 P-374/2019-35
navedene kao: pašnjak, naselje, uređena površina (makadam), županijske ceste,
parking, razne zgrade te zelene površine, privatne kuće, trafostanica itd. navodi se
kako je strankama poznato da je tuženik raspolagao temeljnom nekretninom kroz
vrijeme od otprilike 25 godina, od 1997. do podnošenja tužbe i da su se na izvornoj
nekretnini događale promjene. Međutim, kako je i naprijed navedeno, te promjene
nisu utjecale na činjenicu da je izvorna nekretnina sukladno odredbama ZIDZŠ/90
pretvorbom društvenog vlasništva postala vlasništvo Republike Hrvatske 1. siječnja
1991. Isto tako, predmetna nekretnina ima površinu veću od 10 ari i unesena je u
Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima splitsko-omiško-trogirskog
užeg područja za razdoblje 1981.-1990.
16. Ističe se kako je sud pribavio i pregledao spis Općinskog suda u Splitu, Odjela
za zemljišne knjige broj Z-6618/97 i njemu priležeće rješenje od 2. rujna 1997. te je
utvrđeno da je tim rješenjem određen otpis čest. zem. 5861/13 površine 1412819 m2
iz ZU 124 i prijenos u novi ZU 1949 iste Općine te je određena uknjižba prava
vlasništva navedene nekretnine na ime Bosančić Dalibor za 1800/1412819 dijela i
Općina Dugopolje za 1411019/1412819 dijela, uz istodobnu uknjižbu brisanja sa
imena općenarodne imovine i organa upravljanja Mjesnog narodnog odbora
Dugopolje, a također je pribavio i pregledao spis Općinskog suda u Splitu poslovni
broj P-3286/09 i Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-2007/18, čijim pregledom je
utvrdio kako u predmetu Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3286/09 je vođen
parnični postupak po tužbi tuženice kao tužiteljice protiv tuženika Hrvatske Autoceste
d.o.o., Zagreb, radi stjecanja bez osnove (neisplaćene zakupnine), u kojem postupku
tuženica kao tužiteljica nije uspjela. Sud je također pregledao i spis sada Trgovačkog
suda u Zagrebu, poslovni broj P-2007/18, po tužbi tuženice kao tužiteljice protiv
Hrvatske Autoceste d.o.o. radi isplate u kojem postupku je tuženica kao tužiteljica
tvrdila da joj nije isplaćena naknada za oduzete nekretnine kao uvjet zastupanje u
posjed korisnika izvlaštenja Hrvatske Autoceste d.o.o. koji postupak je u prekidu do
rješenja ovog postupka između stranaka.
Prema stajalištu suda, iako je sud pregledao predmetne spise, isti parnični postupci nisu u korelaciji sa ovim postupkom i nemaju utjecaja na predmetni postupak.
17. Slijedom naprijed navedenog, po ocjeni ovog suda, ispunjene su pretpostavke
za stjecanje prava vlasništva Republike Hrvatske primjenom već navedene odredbe
članka 6. ZIDZŠ/90, koja odredba se primjenjuje temeljem odredbe iz članka 388.
stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96,
68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,
143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZV) radi čega je prihvaćen tužbeni zahtjev te je
odlučeno kao u točki I. izreke ove presude.
18. Odluka o trošku postupka utemeljena je na odredbama članka 154. stavak 1.
Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,
117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22,
dalje ZPP-a), članka 155. ZPP-a te članka 163. ZPP-a, uz primjenu Tarife o
nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12,
103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, dalje OT) sve sukladno zahtjevu tužiteljice i
označenoj vrijednosti predmeta spora od 501.000,00 kn / 66.494,13 EUR.
19. Tužiteljici koju zastupa državno odvjetništvo, u trošak parničnog postupka
uračunat je trošak sastava tužbe od 19.7.2019. – 501 bod ili iznos od 7.515,00 kn
(Tbr. 7/1 OT), za zastupanje na ročištima na kojima se raspravljalo i izvodili su se
7 Poslovni broj: 6 P-374/2019-35
dokazi i to od 7.4.2021., od 9.9.2022. (uviđaj) i od 1.3.2023., za svako ročište po 501
bod – ukupno 1.503 bodova ili iznos od 22.545,00 kn (Tbr. 9/1 OT), za zastupanje na
ročištima na kojima se procesno raspravljalo i to od 13.10.2021. i od 19.1.2022. –
ukupno 501 bod ili iznos od 7.515,00 kn (Tbr. 9/2 OT) te za pristup ročištima koja su
odgođena i to od 26.10.2020. i od 18.1.2021. – ukupno 100 bodova ili iznos od
1.500,00 kn (Tbr. 9/5 OT) ili ukupno parnični trošak u iznosu od 39.075,00 kn /
5186,14 EUR, na koji iznos je tuženica dužna platiti tužiteljici zatezne kamate od
dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje, za
svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka
primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije
prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude.
20. Sud tužiteljici u troškove parničnog postupka nije uračunao i odmjerio više
zatraženi parnični trošak u iznosu od 7.515,00 kn za ročišta od 13.10.2021. i od
19.1.2022. jer se na tim ročištima procesno raspravljalo pa tužiteljici pripada naknada
troška prema Tbr. 9/2 OT, koliko je i odmjereno tužiteljici.
Nadalje, sud nije tužiteljici odmjerio trošak sastava podneska od 7.7.2021. jer taj
podnesak tužiteljica nije predala sudu u ovom spisu. Slijedom navedenog, više
traženi trošak postupka u iznosu od 15.030,00 kn / 1.994,82 EUR sa pripadajućim
zateznim kamatama valjalo je odbiti tužiteljici i riješiti kao u točki III. izreke ove
presude.
21. S obzirom na obvezu dvojnog iskazivanja propisanu odredbama članka 43. i
članka 48. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
(Narodne novine broj 57/22 i 88/22), ovaj sud je, primjenom fiksnog tečaja konverzije
1 EUR = 7,53450 kn i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz
Zakona, iznos izražen u kunama obračunao i u iznos u eurima.
U Splitu 4. svibnja 2023.
S U D A C
NEVENKA MARUNICA
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, putem ovog suda u roku od 8 dana od dana objave presude.
DNA:
- tužiteljici po ŽDO u Splitu
- tuženici po punomoćniku
- u spis
Kontrolni broj: 05479-a9c8b-352ff
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=NEVENKA MARUNICA, L=SPLIT, O=TRGOVAČKI SUD U SPLITU, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.