- 1 -              Revd-1581/2023-2

Broj: Revd-1581/2023-2

R E P U B L I K E  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. Š. iz Š. b., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnica S. R. K., odvjetnica u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo ..., OIB ..., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u V. G., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-373/2020-3 od 18. siječnja 2023., kojom je djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-117/17-36 od 31. siječnja 2020., u sjednici vijeća održanoj 3. svibnja 2023.,

r i j e š i o   j e:

              Tuženici se dopušta revizija protiv toč. I. izreke presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-373/2020-3 od 18. siječnja 2023. zbog pravnih pitanja koje glase:

              "1. Može li se rad tužitelja u aktivnom dežurstvu vrednovati kao prekovremeni rad u situaciji kada je sukladno propisima koji se primjenjuju kao lex specialis, i to Odlukom o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika (Narodne novine broj: 118/09 i 118/12) i Pravilnikom o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (Narodne novine, broj: 118/09) propisano da se dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena ne smatra prekovremenim radom, a dijeli se na aktivno dežurstvo i dežurstvo unutarnje službe te da pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske koji zbog potrebe službe provode 24 sata na radnom mjestu u tijeku 24 sata mogu raditi najviše 12 sati, a preostalo vrijeme im se računa kao aktivno dežurstvo i isplaćuje im se pripadajući dodatak?

              2. Da li je osnovano potraživanje tužitelja, kao djelatne vojne osobe, na ime naknade za neiskorištene slobodne dane uključujući i subote i nedjelje koji su mu bilježeni kao slobodni dani nakon dežurstva odnosno nakon rada na izdvojenom objektu obzirom da se u konkretnom slučaju radi o posebnoj organizaciji rada u turnusima, sukladno odredbi članka III. stavak 1. i 2. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (Narodne novine, broj: 118/09 i 118/12 ), a koja organizacija rada podrazumijeva sedam dana rada na izdvojenom objektu i izoliranoj lokaciji i sedam dana odmora?

              3. Da li je tuženica bila u obvezi u evidencijama radnog vremena evidentirati i korištenje dnevnog odmora (stanke) iako niti jednim pozitivnim propisom u Republici Hrvatskoj isto nije propisano, a tijekom postupka je nedvojbeno utvrđeno da je tužitelj za vrijeme obavljanja rada koristio dnevnu stanku te na kome je teret dokazivanja da radnik nije iskoristio stanku za dnevni odmor?".

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv toč. I. izreke presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-373/2020-3 od 18. siječnja 2023. kojom je djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-117/2017-36 od 31. siječnja 2020.

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da su pravna pitanja naznačena u izreci ovog rješenja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer o tim pitanjima nema prakse revizijskog suda, a praksa viših sudova nije jedinstvena (tako i u Revd-447/2023-2 od 28. ožujka 2023. i Revd-4142/2022-2 od 25. listopada 2022).

4. Treće pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer u odlukama na koje se tuženica poziva nije zauzeto pravno shvaćanje u pogledu postavljenog pitanja. Shodno odredbi čl. 389.b st. 3. ZPP-a, u odnosu na to pitanje uzima se da je prijedlog povučen.

5. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a odlučiti kao u izreci.

Zagreb, 3. svibnja 2023.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek, v.r.