- 1 -

Broj: Ppž-5076/2021

 

                                         

 

 

Broj: Ppž-5076/2021

 

U I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

                       P R E S U D A

                                                                     

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. A. K., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19.), odlučujući o žalbi okr. A. K. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel od 12. travnja 2021., broj: 25. Pp J-148/2020, u sjednici vijeća održanoj 3. svibnja 2023.,

 

p r e s u d i o    j e

 

I.              Prihvaća se žalba okr. A. K., preinačuje se prvostupanjska presuda na način da se izriče:

 

            Na temelju članka 182. t 1. Prekršajnog zakona  („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 18/118. i 114/22.) okr. A. K. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)                                                 

 

OSLOBAĐA  SE  OD  OPTUŽBE

 

da bi :

 

14. ožujka 2020. u 20,30 sati u dvorišnom prostoru obiteljske kuće na adresi u G., S. x, nasilnički se ponašao u obitelji prema svom bratu M. K., na način da ga je verbalno vrijeđao pogrdnim riječima govoreći mu „jebaču iz Prečkog“, čime je kod M. K. prouzročio povredu dostojanstva i uznemirenost,

 

- čime bi počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

 

              II.               Na temelju čl. 140. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

 

 

                                                                      Obrazloženje

 

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel od 12. travnja 2021., broj: 25. Pp J-148/2020 proglašen je krivim okr. A. K. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna u iznosu 600,00 kuna, koju je dužan platiti u roku jedan mjesec po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.

 

1.1.               Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu paušalnog troška prekršajnog postupka u iznosu 300,00 kuna. 

 

2.              Protiv te presude okr. A. K. je po branitelju odvjetniku I. M. podnio žalbu zbog bitne povrede prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom, da se pobijana presuda ukine i okrivljenik oslobodi od optužbe.

 

3.              Žalba je osnovana.

 

4.              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, i po službenoj dužnosti te je utvrđeno da osnovano okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona.

 

5.              Naime, djelo za koje je okr. A. K. proglašen krivim, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj.

 

6.               Žalbom se, u bitnom ističe da riječi „jebaču iz Prečkog“ ako ih izvučemo iz konteksta-što je sud i učinio te ih je promatrao zasebno od tijeka događaja, ne predstavljaju same po sebi radnju koja bi se mogla smatrati verbalnim nasiljem. Štoviše, navedene riječi, kada su izgovorene između dva punoljetna muškarca mogu imati i pozitivne, tj. pohvalne konotacije. Navedene riječi uopće nisu bile podobne da kod ošt. M. K. izazovu uznemirenost i povredu dostojanstva – štoviše oštećenik te riječi nije niti registrirao i zapamtio. Stoga, nema prekršaja za koji se okrivljenik tereti te je oslobađajuća presuda jedina pravedna, pravična i na zakonu utemeljena odluka u ovoj prekršajnoj stvari.

 

7.              Optužbom se okr. A. K. stavlja na teret da se nasilnički ponašao u obitelji prema svom bratu M. K. na način da ga je verbalno vrijeđao pogrdnim riječima govoreći mu: „napuši se kurca, tko te jebe, jabaču iz Prečkog“, čime je kod M. K. prouzročio povredu dostojanstva i uznemirenost, dok ga je sud  proglasio krivim da je počinio psihičko nasilje prema bratu na način da je istom rekao: „jebaču iz Prečkog“, čime je kod M. K. prouzročio povredu dostojanstva i uznemirenost. Nisu osnovani navodi žalbe da je prvostupanjski sud na opisani način prekoračio optužni prijedlog i počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona. Naime, prvostupanjski sud može, ovisno o rezultatu dokaznog postupka, u izreku presude unijeti utvrđenja koja se mogu razlikovati u odnosu na tvrdnje iz optužbe, ali pod uvjetom da se time okrivljenik ne proglašava krivim za neki drugi prekršaj od onog koji mu je stavljen na teret ili da se ne proglašava krivim za nešto više od onoga što mu je optužbom stavljeno na teret. Prvostupanjski sud u ovoj situaciji, smanjenjem inkriminacije u ponašanju okr. A. K. i ispuštanjem dijela činjeničnog opisa optužbe „napuši se kurca, tko te jebe„ nije okrivljenika proglasio krivim za više od onoga što mu je optužbom bilo stavljeno na teret. Takva izmjena, po ocjeni ovog suda, ne predstavlja prekoračenje optužbe, budući sud okrivljenika nije proglasio krivim za neko drugo djelo u odnosu na djelo za koje je optužen, niti je sud u ponašanje okrivljenika, sam, bez intervencije ovlaštenog tužitelja, dodao veću količinu protupravnog ponašanja koji nije optužen. 

 

8.               Međutim, u pravu je okrivljenik da djelo za koje je proglašen krivim, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj.

 

8.1.              Osnovano okrivljenik ističe da izgovorene riječi nemaju težinu psihičkog nasilja odnosno nemaju potreban stupanj agresivnosti da bi kod žrtve nasilja uzrokovale posljedice ugroženosti ili povrijeđenosti, što je biće inkriminiranog prekršaja (niti sam oštećenik nije na ispitivanju u nesmetanom kazivanju potvrdio navedene riječi, nego tek na izričit upit suda). Naime, obzirom na notornu činjenicu da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom izgovorenom riječi, s obzirom na cijeli kontekst događaja, po ocjeni ovog suda, izgovorene riječi nisu takvog intenziteta i agresivnosti da je ostvaren oblik nasilja iz čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno da kod ošećenika nisu ostavile takve posljedice da bi se moglo raditi o prekršajnom djelu nasilničkog ponašanja u obitelji te da bi se oštećenika uopće moglo smatrati žrtvom nasilja u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

8.2.               Čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisani su pojmovni oblici nasilja u obitelji, te je u smislu t. 3. navedenog članka nasilje u obitelji „psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost“. U smislu navedene zakonske odredbe psihičko nasilje je netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah.

8.3.               Nasilje označava odnos između dviju strana u kome jedna strana uporabom ili samom prijetnjom uporabe sile utječe na drugu stranu. Nasilje je svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moći pomoću nanošenja psihičke i/ili fizičke boli. Iz ove opće definicije nasilja razvidno je da u konkretnom slučaju okrivljenik nije počinio nikakvo nasilje budući da samim izgovaranjem riječi „jebaču iz Prečkog“, izvađenih iz konteksta cijelog događaja kako ga opisuju okrivljenik i oštećenik, nije mogao prouzročiti povredu dostojanstva i uznemirenost, a kako to proizlazi iz izreke pobijane presude. Jednako tako, same riječi u obliku koje se navode u izreci pobijane presude, po ocjeni ovog suda, ne mogu se u odnosu na cijeli događaj smatrati psihičkim nasiljem opisanim u čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

9.              Kako dakle, okrivljenik svojim postupanjem nije počinio nasilje u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, djelo za koje se okrivljenik optužuje po propisu nije prekršaj, te je ovaj drugostupanjski sud prihvaćanjem žalbe okrivljenika preinačio pobijanu presudu i izrekao presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, dok je o troškovima prekršajnog postupka odlučeno sukladno odredbi čl. 140. Prekršajnog zakona.

                  

10.               Iz navedenih razloga, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

 

              Zagreb, 3. svibnja 2023.

 

 

Zapisničar:                                                                                                              Predsjednica vijeća:

                                                                                                            

Robert Završki, v. r.                                                                              Gordana Korotaj, v.r.

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Velikoj Gorici u 6 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja, oštećenika i tužitelja.