Poslovni broj: 10 UsI-1073/21-16

REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, te Nataši
Rogošić, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja I. M., …, OIB: …, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje, Direkcija, Margaretska 3, Zagreb, OIB: 02958272670, zastupanog po
opunomoćeniku Davoru Živkoviću (generalna punomoć pohranjena u Uredu
predsjednice suda), uz sudjelovanje zainteresirane osobe L. Š. d.o.o. Š.,
…, zastupan po opunomoćenici L. Ć. C.,
zaposlenici, radi priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova
profesionalne bolesti, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 21. travnja 2023.
u nazočnosti tužitelja, opunomoćenika tuženika i opunomoćenice zainteresirane
osobe, 2. svibnja 2023.

p r e s u d i o j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Klasa: UP/II-502-03/20-
01/817, Urbroj: 338-01-06-05-21-03 od 30. prosinca 2020. i rješenja Hrvatskog zavoda
za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Split, Područne službe Šibenik, Klasa:
UP/I-502-03/20-03/02, Urbroj: 338-15-02-20-9 od 21. rujna 2020.

Obrazloženje

1. U pravodobnoj tužbi tužitelj pobija zakonitost rješenja tuženika Klasa: UP/II-
502-03/20-01/817, Urbroj: 338-01-06-05-21-03 od 30. prosinca 2020. (dalje:
drugostupanjsko rješenje) i rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
Regionalni ured S., Područne službe Š., Klasa: UP/I-502-03/20-03/02, Urbroj:
338-15-02-20-9 od 21. rujna 2020. (dalje: prvostupanjsko rješenje).

2. Drugostupanjskim rješenjem je odbijena žalba tužitelja i potvrđeno
prvostupanjsko rješenje, a kojim se tužitelju bolesti dijagnoze šifre prema MKB-10
kvalifikaciji: … ne priznaju kao profesionlana bolest te mu
se u svezi navedenih dijagnoza ne priznaju prava iz obveznog zdravstvenog
osiguranja za slučaj profesionalne bolesti.

3. Tužitelj u tužbi kojom pobija zakonitost osporenih rješenja, nakon iznošenja
u bitnom obrazloženja osporenog rješenja i citiranja odredbe članka 68. stavka 1.
Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i članka 2. Zakona o listi profesionalnih
bolesti navodi da je polazeći od citiranih odredbi jasno razvidno da je u slučaju tužitelja
došlo do profesionalnog oboljenja šifre dijagnoze bolesti: … Ističe da je radio kao „zavarač-bravar“. Zbog prirode posla, položaja tijela
odnosno nošenja teških tereta, kod tužitelja da su nastale profesionalne bolesti, a što
je vidljivo iz medicinske dokumentacije koja prileži spisu. Navodi da se ne slaže s
obrazloženje tuženika iz jednostavnog razloga jer da nije radio kao zavarivač bravar,
da nije radi posla morao imati neprirodni položaj tijela i da nije morao dizati i nositi
teške terete, zasigurno ne bi došlo do oboljenja. Na tu okolnost tužitelj predlaže
vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku odnosno na okolnost da su oboljenja
tužitelja nastala kao posljedica rada na poslovima radnog mjesta zavarivača-bravara.
neprirodnog položaja tijela i dizanja i nošenja teških tereta. Prema podacima koje je za
vještačenje predočio poslodavac, proizlazi da je tužitelj jednom dnevno dignuo 25
kilograma i ništa više. To naravno nije točno, aparat za zavarivanje ima 25 kilograma i
tužitelj ga je dnevno premjestio najmanje deset puta, što bi značilo da je tužitelj dnevno
prenosio najmanje 250 kilograma. Nadalje, kabel za zavarivanje ima najmanje 1,5 do
2 kilograma i tužitelj ga prilikom varenja svo vrijeme drži u ruci. Elementi koje je
zavarivao su bili teški i do sto kilograma i tužitelj ih je dizao i prenosi s još jednim
radnikom. Ako se radilo o elementima do pedeset kilograma, tužitelj ih je sam dizao i
prenosio, a takvih elemenata je dnevno bilo između desetak i dvadesetak. Razvidno
je da je tužitelj dnevno dizao i prenosio izmedu tisuću i petstotina i dvije tisuća
kilograma. Postavlja se jednostavno pitanje: da li se od takvih tereta ne može oboljeti
odnosno profesionalno oboljeti. Slijedom navedenog tužitelj predalaže donošenje
presude kojom se poništava osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje.
4. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnom navodi da tužbeni zahtjev nije osnovan,
da je osporeno rješenje doneseno u skladu s činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno
provedenom upravnom postupku. Rješenja Zavoda da se temelje na pribavljenim
ocjenama nadležnih tijela vještačenja (stručno medicinsko mišljenje nadležnog
liječnika specijalista medicine rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Služba za
medicinu rada od … i nalaz mišljenje i ocjena liječničkog povjerenstva
Direkcije Zavoda od …) kojima je ocijenjeno da se tužitelju bolesti dijagnoze
(šifra prema MKB-10 klasifikaciji …) ne priznaju kao
profesionalna bolest, te mu se po istim dijagnozama ne priznaju prava iz obveznog
zdravstvenog osiguranja za slučaj profesionalne bolesti. Potom tuženik citira odredbu
članka 66., 67., 68. i 69. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, ("Narodne
novine" broj 80/13.. 137/13. 98/19) te odredbu članka 23. stavka 3., 39. i 49. stavka 2.
Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog
osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti ("Narodne novine". broj
75/14-39/20.), te navodi da je u konkretnom slučaju a iz spisu priložene dokumentacije
proizlazi slijedeće činjenično stanje. Iz priložene dokumentacije vidljivo je da je
osiguranik I. M. (OIB: …) dana ... podnio zahtjev
radi priznavanja profesionalne bolesti odnosno osobno ispunio Prijavu o profesionalnoj
bolesti (Tiskanica PB) radi utvrđivanja i priznavanja bolesti po dg šifre prema MKB-10
… kao bolesti profesionalne etiologije, a koja prijava je
kod prvostupanjskog tijela dana … pod brojem UP/I-502-03/20-0302
(redni broj slučaja: …) uz priloženu Izjavu od istog datuma uz napomenu
da su se iz postupka poslodavac tužitelja L. Š. d.o.o. u Š., …, izabrana doktorica zdravstvene zaštite Lj. Z. dr med
kao i M. V., dr. med specijalista medicine rada koja je dala svoje mišljenje o
istom iz razloga sto je u svojoj izjavi tužitelj naveo da u sporu s poslodavcem te je
osobino ispunio Prijavu o profesionalnoj bolesti. Uz zahtjev je tužitelj priložio
medicinsku dokumentaciju iz koje je vidljiv tijek njegovog lječenja po navedenim
diagnozama bolesti kao i presliku tiskanice Prijave o profesionalnoj bolesti iz 2018. iz

3 Poslovni broj: 10 UsI-1073/21-16

koje je vidljivo da su mu bolesti po dg šifre prema MKB-10 klasifikaciji …
priznate kao profesionalne bolesti dana … pod evidencijskim brojem PB
... Tijekom provođenja dokaznog postupka, prvostupanjsko je tijelo
pribavilo stručno-medicinsko mišljenje nadležnog liječnika specijaliste medicine rada
iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Služba za medicinzu rada u Z. koji u
svom stručno-medicinskom mišljenju KLASA 502-03/20-08/119, URBROJ 381-09-90-
20-4 od … ocjenjuje dan se šifra dg. prema MKD-10: … ne priznaju kao profesionalne bolesti. Prvostupanjsko tijelo nastavno je
temeljem mišljenja doktora specijaliste medione rada Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo, Služba za medicinu rada u Z. od … donijelo pobijano
rješenje kojim se tužitelju bolesti dijagnoze šifre po MKB-10 klasifikaciji … ne priznaju kao profesionalne bolesti te mu se ujedno ne priznaju niti
prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju profesionalne bolesti. Sukladno
odredbi članka 19. stavak 2. Pravilnika o ovlastima, obvezama i načinu rada liječničkih
povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (Narodne novine broj
8/15, 17/15, 41/15, 104/17 i 34/18) drugostupanjsko tijelo je zatražilo stručno-
medionsko vještačenje liječničkog povjerenstva Direkcje Zavoda. Liječničko
povjerenstvo Direkcije Zavoda u postupku stručno-medicinskog vještačenja u skladu s
redbom članka 49. stavak 2. Pravilnika, odnosno u skladu sa stručno-medicinskim
mišljenjem nadežnog doktora specijaliste medicine rada iz Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo, Služba za medicinu rada od ..., nakon uvida u priloženu
medicinsku dokumentaciju svojim Nalazom, mišljenjem i ocjenom KLASA UP/I-502-
03/20-01/817, URBROJ: 338-01-10-04-20-02 od ... utvrđuje da se
prema 2IN obrascu koji je dostupan od ranije, a koji je tada ispunio poslodavac
imenovani osiguranik vrši obradu, rezanje te zavarivanje metalnih konstrukcija, a iz
aktualno priložene medicisnke dokumentacije vidljivo je da imenovani osiguranik ima
višegodišnje tegobe od strane vratne i lumboskaralne kralježnice, a bolesti kralježnice
su multifaktorijalne bolesti i prema svojoj prirodi poglavito degenerativne naravi.
Liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda utvrđuje da se za bolesti po dg. … ne može priznati profesionalna etiologia, jer se radi o bolestima
vezane uz rad odnosno bolestima za koje se ne može utvrditi da su direkina posljedica
djelovanja radnih uvjeta i da nemaju drugog uzročnog čimbenika. Bolest po dg. (šifra
MKB-10 klasifikacje …) ne može se priznati kao profesionalna bolest jer u
priloženoj medicinskoj dokumentace nije objektivizirana. Slijedom iznijete ocjene
liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda i utvrđenog činjeničnog stanja iz kojeg
proizlazi da se u predmetnom slučaju kojima je ocijenjeno da se tužitelju bolesti
dijagnoze … ne priznaju kao profesionala bolest, te mu
se po istim dijagnozama ne priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za
slučaj profesionalne bolesti. Stoga da je pobijano rješenje zakonito, te predlaže
donošenje presude kojom se odbija tužbeni zahtjev.

5. Sud je u smislu odredbe članka 19. stavka 3. (Narodne novine, broj 20/10,
143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21; dalje ZUS) rješenjem od ... po
službenoj dužnosti pozvao i poslodavca tužitelja L. Š. d.o.o. Š., da, kao
zainteresirana osoba, sudjeluje u ovom sporu i dostavi odgovor na tužbu.

6. U odgovoru na tužbu zainteresirana osoba u bitnom navodi da se protivi tužbi
i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Navodi da izjava koju je tužitelj dostavio uz predmetni
zahtjev tuženiku je neistinita u odnosu na izuzeće poslodavca jer tužitelj nikada nije s
poslodavcem kontaktirao vezano za podnošenje Zahtjeva. Isto tako da je neistina da
je M. V., dr. med, od poslodavca ugovoreni specijalista medicine rada, nije dala
svoje mišljenje u predmetnom slučaju iz razloga to je tužitelj u sporu s poslodavcem.

4 Poslovni broj: 10 UsI-1073/21-16

Isto kao ni poslodavcu, tužitelj se nije obratio niti nadležnoj liječnici medicine rada, na
što se dr. M. V. i pismeno očitovala tuženiku podneskom Ispravak krivog navoda
u Rješenju od ... Isto tako navodi tužitelja kojima u tužbi opisuje opseg i
način obavljanja poslova zavarivača- bravara kod poslodavca, prema kojima je dok je
radio na tim poslovima dnevno dizao i prenosio citat- „Između tisuću i petstotina i dvije
tisuće kilograma", nerealni su i neistiniti (ne diže niti stroj u prosjeku tolike količine
tereta dnevno). Prijenosni aparat kojim je tužitelj zavarivalo nije težak 25 kg, već 8-9
kg, dok se svi ostall aparati i plinske boce kojima se tužitelj služio pri radu na
operativnoj obali nalaze na kolima te se prevoze viličarima. Elementi koji su se
zavarivali različitih su težina, a teže elemente koji su se povremeno zavarivali, radnici
nisu dizali ručno nego viličarem ili hidrauličnom dizalicom. Dakle, tužitelj apsolutno nije
imao obvezu dizati teške terete, posebno ne u količinama kako navodi u tužbi, jer mu
je poslodavac za to osigurao navedena pomoćna sredstva rada. Tužitelj je obavljao
uobičajene poslove kao i svi ostali radnici koji su radili na istim poslovima. Zanimljivo
je da niti jedan radnik koji je radio na poslovima zavarivača i bravar zavarivač, osim
tužitelja, nije pokrenuo postupak priznavanja profesionalne bolesti, niti je bilo komu
priznato pravo po osnovu profesionalnog oboljenja, a L. Š. egzistira od ...,
te je prije Domovinskog rata zapošljavala i do 500 radnika i prekrcavala preko

1.000.000 t tereta. Tužitelj je u radnom odnosu u L. Š. od ..., kada
je raspoređen na poslove zavarivača, na kojim poslovima je radio do ...
Zbog smanjenog obima posla na radnom mjestu zavarivača, tužitelju je 2008. ponuđen
novi ugovor o radu za poslove bravar – zavarivač. Stoga, upravo suprotno navodima
tužitelja o obimu poslova koje je obavljao te svakodnevnom dizanju i nošenju teških
tereta, poslodavac je istomu zbog nedostatka posla na radnom mjestu zavarivač uz
poslove zavarivača ponudio obavljanje i poslova bravara, koje je radnik i prihvatio. Da
je tomu tako, te da je obim poslova iz godine u godinu sve više opadao potvrđuje
činjenica da već dvije godine u L. Š. nije popunjeno radno mjesto zavarivača
Od ... tužitelj više ne radi na poslovima bravar zavarivač, već je
Aneksom UOR raspoređen na poslove skladištar/vozač u nabavnoj službi, a od … radi na poslovima portira. Aneks UOR, od ... i UOR od … Kao bitna činjenica u ovoj upravnoj stvari, koja nije evidentirana tijekom
dosadašnjeg postupanja su ozljeđivanja i bolesti tužitelja koje egzistiraju prije
zapošljavanja istog u L. Š. Na navedenu okolnost daje se kronološki prikaz
događaja: - za vrijeme Domovinskog rata u dobi od 12 godina prilikom granatiranja
tužitelj je ranjen u glavu (geler); -1995. u prometnoj nezgodi, kao vozač motocikla
tužitelj je zadobio potres mozga, prijelom desne palčene kosti na tipičnom mjestu i
prijelom središnjeg dijela njeve tibije, uslijed čega su zaostali ukočenost i bolovi desnog
radiokarpalnog zgloba, učestale difuzne glavobolje, utrnjenost vanjske strane lijevog
gležnja; - …. pri radu je zbog naglog trzaja osjetio bol u desnoj ruci, te je
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u postupku po prijavi ozljede na radu donio
rješenje Klasa: UP/1-502-03/17-02/55, urbroj: 338-15-13-17-2 od ...
kojim tužitelju nije priznata šifra bolesti … kao ozljeda na radu. Liječničko
povjerenstvo Područne službe Š. je nakon provedenog stručnog medicinskog
vještačenja, donijelo nalaz, mišljenje i ocjenu u kojem između ostaloga navodi da d.
… (sindrom subakromialnog sraza) ne može priznati kao ozljeda na radu jer se radi
o egzacerbaciji od ranije postojećeg oštećenja ramena (i ručnog zaloba) koje je
evidentirano u zdravstvenom kartonu prije događaja od … Nadalje,
zainteresirana osoba navodi da su profesionalne bolesti bolesti izazvane duljim
neposrednim utjecajima procesa i uvjeta rada na određenim poslovima i u potpunosti
su uzrokovane štetnim utjecajem radnog mjesta u nemaju drugog uzročnog čimbenika.

5 Poslovni broj: 10 UsI-1073/21-16

Dakle, da bi se bolest proglasila profesionalnom te da bi je medicinski i pravno tretirali
kao takvu, uz činjenice navedene od tuženika, nužno je nesporno dokazati uzročno –
posljedičnu vezu izmedu izloženosti postojećoj profesionaloj štetnosti na radnom
mjestu i bolesti. U odnosu na tegobe koje tužitelj trpi poslodavac smatra da iste nisu
nastale kao rezultat poslova koje je obavljao kao bravar-zavarivač, već da te tegobe
potječu od prethodnog ozljeđivanja u prometnoj nesreći koja se dogodila 1995. kao i
ozljeđivanja koje se dogodilo u tužiteljevoj mladosti (ranjavanje od gelera), pa je bolest
kod tužitelja nastala djelovanjem treće osobe. Slijedom navedenog predlaže da sud
odbije tužitelja sa tužbenim zahtjevom.

7. U sporu su održane rasprave ..., a čime je,
kao i dostavom podneska, strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o
upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i
110/21; dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim
pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

8. U dokaznom postupku sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu
u spisu upravnog spora i pregledan je cjelokupan spis upravnog tijela koji je dostavljen
uz odgovor na tužbu, te je izveden dokaz sudsko-medicinskim vještačenjem po
stalnom sudskom vještaku mr. sc. M. V.-B., spec. medicine rada.
9. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem novog vještačenja po
liječniku specijalistu neurologu, kao suvišno i nepotrebno, držeći da se pravilna i
zakonita odluka može donijeti na temelju podataka spisa predmeta ocjenom dokaza
sadržanih u istom.

9.1. Iz navedenih razloga sud je smatrao suvišnim i nepotrebnim i izvođenje
dokaza saslušanjem stranaka, a tim više što su odlučne, a među strankama sporne
činjenice, medicinske naravi, za koje je potrebno sturčno znanje, pa se isti ne mogu
niti utvrditi izvođenjem navedenog dokaza.

9.2. Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

10. Na temelju provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom
ovog spora, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, u skladu s
odredbom članka 55. stavka 3. ZUS-a, sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
11. Predmet ovog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti
osporenog drugostupanjskog i prvostupanjskog rješenja.

12. Među strankama je sporno utvrđeno činjenično stanje, a time i primjena
materijalnog prava, odnosno sporno je mogu li se tužitelju bolesti po dijagnozama šifri
prema … priznati kao profesionalna bolest.
13. Prema odredbi članka 68. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
(Narodne novine, broj 80/13, 137/13 i 98/19; dalje: Zakon) profesionalne bolesti prema
ovom zakonu su bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta
rada na određenim poslovima. Stavkom 2. istoimene odredbe Lista profesionalnih
bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjeti po kojima se smatraju
profesionalnim bolestima utvrđuju se posebnim zakonom.

14. Prema odredbi članka 69. osiguranicima iz članka 7. stavka 1. točke 10.
ovoga Zakona, te osiguranicima iz članka 7. stavka 1. točaka 13.,16.,17. i 19. ovoga
Zakona prava iz obvezno zdravstvenog osiguranja osiguravaju se i u slučaju
profesionalne bolesti ako su bili izloženi fibrogenim prašinama ili karcinogenima kao
radnici kod pravnih ili fizičkih osoba s registriranom djelatnošću u Republici Hrvatskoj.
14.1. Osiguranicima iz stavka 1. ovoga članka u okviru prava iz obveznoga
zdravstvenog osiguranja osiguravaju se zdravstveni pregledi i nakon prestanka rada u
slučaju izloženosti fibrogenim prašinama ili karcinogenima.

6 Poslovni broj: 10 UsI-1073/21-16

15. Sukladno odredbi članka 23. stavak 3. Pravilnika o pravima, uvjetima i
načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na
radu i profesionalne bolesti (Narodne novine", broj 75/14, 154/14, 79/15. 139/15
105/16.40/17,66/17, 109/17, 119/18, 41/19 22/20 39/20; u daljnjem tekstu: Pravilnik),
prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu, odnosno
profesionalne bolesti po priznatoj ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti
osnovom ovjerene tiskanice prijave odnosno osnovom rješenja kojim je osiguranoj
osobi priznata ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest, osigurana osoba
ostvaruje od dana nastanka te ozljede, odnosno od datuma utvrđivanja profesionalne
bolesti iz dijela Prijave o profesionalnoj bolesti kojeg popunjava Hrvatski zavod za
javno zdravstvo.

16. Sukladno odredbi članka 39. Pravilnika u postupku utvrđivanja i priznavanja
ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest, nadležni regionalni
ured Zavoda odnosno nadležna područna služba Zavoda postupat će u skladu s
propisima o zaštiti na radu, drugim propisima, te odredbama Zakona i Pravilnika.
17. Prema odredbi članka 49. stavka 2. Pravilnika u postupku utvrđivanja
činjenica radi priznavanja profesionalne bolesti obvezno se pribavlja mišljenje
nadležnog doktora specijaliste medicine rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
18. Iz podataka spisa predmeta upravnog tijela je razvidno kako slijedi:

- da je tužitelj dana 12. svibnja 2020. podnio zahtjev radi priznavanja
profesionalne bolesti odnosno ispunio Prijavu o profesionalnoj bolesti (Tiskanica PB)
radi utvrđivanja i priunavanja bolesti po dg. šifre prema MKB klasifikaciji … kao bolesti profesionalne etiologije, a koja prijava je kod
prvostupanjskog tijela zaprimljena dana … pod brojem UP/I-502-03/20-
0302 (redni broj slučaja: …) uz priloženu Izjavu od istog datuma uz
napomenu da su se iz postupka izuzeli poslodavac tužitelja L. Š. d.o.o. u
Š., …, ovdje zainteresirana osoba, izabrana doktorica
zdravstvene zaštite Lj. Z. dr med., kao i M. V., dr. med specijalista
medicine rada koja nije dala svoje mišljenje o istom iz razloga što je u svojoj izjavi
tužitelj naveo da je u sporu s poslodavcem te je osobino ispunio Prijavu o
profesionalnoj bolesti.

- da je uz predmetni zahtjev tužitelj priložio medicinsku dokumentaciju iz koje je
vidljiv tijek njegovog lječenja po navedenim dijagnozama bolesti kao i presliku tiskanice
Prijave o profesionalnoj bolesti iz ... iz koje je vidljivo da su mu bolesti po dg. šifre
prema MKB-10 klasifikaciji … priznate kao profesionalne bolesti dana … pod evidencijskim brojem PB …;

- da je prvostupanjsko tijelo zatražilo stručno-medicinsko mišljenje Službe za
medicinu rada, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Z., koji u svom stručno-
medicinskom mišljenju KLASA 502-03/20-08/119, URBROJ 381-09-90-20-4 od … ocjenjuje da se šifra dg. prema … ne priznaju kao profesionalne bolesti, te je temeljen navedenog doneseno
prvostupanjskog rješenje kojim se tužitelju bolesti dijagnoze šifre po … ne priznaju kao profesionalne bolesti te mu
se ujedno ne priznaju niti prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju
profesionalne bolesti, a na koje rješenje je tužitelj izjavio žalbu;

- u postupku u povodu žalbe tužitelja protiv prvostupanjskog rješenja tuženik je
zatražio stručno-medicinsko vještačenje Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda,
koje u svojem nalazu, mišljenju i ocjeni KLASA UP/I-502-03/20-01/817, URBROJ: 338-
01-10-04-20-02 od … utvrđuje da se prema 2IN obrascu koji je
dostupan od ranije, a koji je tada ispunio poslodavac imenovani osiguranik vrši obradu,

7 Poslovni broj: 10 UsI-1073/21-16

rezanje te zavarivanje metalnih konstrukcija, a iz aktualno priložene medicinske
dokumentacije vidljivo je da imenovani osiguranik ima višegodišnje tegobe od strane
vratne i lumboskaralne kralježnice, a bolesti kralježnice su multifaktorijalne bolesti i
prema svojoj prirodi poglavito degenerativne naravi. Liječničko povjerenstvo Direkcije
Zavoda utvrđuje da se za bolesti po dg. … ne može
priznati profesionalna etiologia, jer se radi o bolestima vezane uz rad odnosno
bolestima za koje se ne može utvrditi da su direkina posljedica djelovanja radnih uvjeta
i da nemaju drugog uzročnog čimbenika. Bolest po dg. (šifra MKB-10 klasifikacje …) ne može se priznati kao profesionalna bolest jer u priloženoj medicinskoj
dokumentaciji nije objektivizirana.

19. Slijedom navedenih utvrđenja i citiranih odredbi zakona, tuženik je odbio
žalbu tužitelja smatrajući da je odluka prvostupanjskog tijela donesena na temelju
pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava,
slijedom čega da nije bilo pravnog osnova za usvajanje žalbe.

20. S obzirom da prema članku 33. ZUS-a sud slobodno ocjenjuje dokaze i
utvrđuje činjenice te uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene
odluke kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio, sud je prihvatio dokazni
prijedlog tužitelja za provođenjem medicinskog vještačenja po stalnom sudskom
vještaku medicine rada. To stoga što je provođenje vještačenja u upravnom sporu po
neovisnom i nepristranom sudskom vještaku potrebno zbog ostvarivanja procesnih
načela ravnopravnosti stranaka i jednakosti oružja kao sastavnih elemenata prava na
pravično suđenje, kako ta načela u svojoj praksi definiraju Ustavni sud Republike
Hrvatske u primjeni članka 29. Ustava Republike Hrvatske i Europski sud za ljudska
prava u primjeni članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, npr.
presuda u predmetu Placi protiv Italije br. 48754/11 od 21. siječnja 2014. Naime, kada
tužitelj u upravnom sporu osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u
upravnom postupku, u konkretnom slučaju pravilnost utvrđenja mogu li se tužitelju dg.
… priznati kao profesionalna bolest, a o kojem ovisi
mogućnost ostvarenja traženog prava, jedino dokazno sredstvo kojim tužitelj može
učinkovito dokazati svoje navode jest provođenje vještačenja od strane neovisnog
sudskog vještaka. Stoga bi bez omogućavanja izvođenja dokaza vještačenjem, sudska
kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti
zajamčena člankom 19. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske ostala samo na razini
proklamiranog prava bez stvarne mogućnosti njegovog ostvarenja u praksi, imajući u
vidu da je za utvrđivanje medicinski odlučnih činjenica potrebno stručno znanje kojim
sud ne raspolaže.

21. Stalna sudska vještakinja za medicinu rada mr. sc. M. V.-B. je
u svom nalazu i mišljenju od ..., a koji je uredno dostavljen strankama u
ovom sporu, i koji je dan nakon analize spisu priležeće medicinske i druge
dokumentacije, te svih isprava priloženih spisu predmeta, mišljenja da se tužitelju
dijagnoze i šifre po MKB-10 klasifikaciji: -… ne mogu priznati
profesionalnim bolestima sukladno Zakonu o listi profesionalnih bolesti, uz
obrazloženje da je iz priložene medicinske dokumentacije u spisu tuženog tijela
nesporno da je tužitelju dana 24.9.2018. priznato profesionalno oboljenje utvrđenih
dijagnoza i šifri prema MKB-10 klasifikaciji: …, su bolesti kralježnice zbog kojih tužitelj ima
višegodišnje subjektivne tegobe i za koje traži da mu se priznaju kao profesionalne.

8 Poslovni broj: 10 UsI-1073/21-16

Navedene bolesti da imaju multifaktorijalnu etiologiju i prije svega su degenerativne
naravi. Karakteristika profesionalnih bolesti je da iste nastaju kao izravna posljedica
uvjeta na radu i nemaju drugog uzročnog čimbenika. Obzirom na prirodu posla koju je
tužitelj obavljao radeći u L. Š. od …, dakle 15 godina, navedene
bolesti mogu se smatrati bolestima u svezi s radom, jer radni uvjeti na mjestu bravara-
zavarivača samo mogu ubrzati razvoj bolesti kralježnice, ali ne utječu na njen
nastanak. Također, mogu i pogoršati stanje već postojeće bolesti kralježnice. Međutim
degenerativne bolesti kralježnice, kao bolesti u svezi s radom, nisu navedene u Listi
profesionalnih bolesti pa se kao takve ne mogu priznati profesionalnima. Nadalje,
tužitelj da je također zatražio da mu se dijagnoza šifre prema MKB-10: … također prizna kao profesionalna bolest. Prema priloženoj
medicinskoj dokumentaciji u spisu tuženog tijela, ne nalaze se promjene mišića
supraspinatusa u smislu kalcificirajućeg tendinitisa, a što potvrđuje RTG snimka
desnog ramena od … u kojem nalazu se navodi da se ne vidi kalcificirajuća
tendinopatija, te da postoji kongruentan odnos zglobnih tijela uz glatke zglobne plohe
i održan zglobni prostor. Izvršeni nalaz ultrazvuka desnog ramena od … -
pokazuje stanje po rupturi desnog subskapularisa, uz postojanje manjeg kalcifikata u
m SSc, ali nema znakova kalcificirajućeg tendinitisa, zbog čega se navedeno stanje
ne može priznati profesionalnom bolesti. Nadležni vještaci HZZO-a za priznavanje
profesionalnih bolesti, prije donošenja svog nalaza i mišljenja, postupili su ispravno
kada su prije davanja istog, zatražili mišljenje Službe za medicinu rada Hrvatskog
zavoda za javno zdravstvo, koja je prema pozitivnim zakonskim propisima nadležna
za pitanje verifikacije profesionalnih bolesti, sukladno Zakonu o listi profesionalnih
bolesti, i koje je ocjenilo da se navedene bolesti kod tužitelja ne mogu priznati
profesionalnim bolestima. I na koncu, sudska vještakinja je naglasila da za davanje
ovog nalaza i mišljenja nije bilo potrebe da izvrši klinički pregled tužitelja jer isti nije od
značaja obzirom na činjenicu da u spisu postoji dostatna medicinska dokumentacija
za donošenje ovog Nalaza i mišljenja.

22. Tužitelj se podneskom od ... očitovao u odnosu na gore
citirani nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za medicinu rada, navodeći da se sa
istim ne može složiti iz razloga jer da se npr. oboljenje … – bolest lumbalnog i
drugog interverebralnog diska nije i da ne može biti profesionalno oboljenje. Prema
podacima koje je izdala Služba za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
za … i za …, razvidno je da su oboljenja pod šifrom … priznata kao
profesionalno oboljenje. Nadalje, Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju
definiraju se profesionalne bolesti kao bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem
procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima. Zakon o listi profesionalnih bolesti
definira profesionalnu bolest kao onu bolest za koju se dokaže da je posljedica
djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je
poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u vezi s procesom rada i/ili
radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na
razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja. Tužitelj da je radio na
poslovima bravara - zavarivača od … do … Iz procjene rizika za radno mjesto
bravar - zavarivač je razvidno da je tužitelj radio na radnom mjestu s posebnim
uvjetima rada, da je morao dizati teške terete, da je radio u vlažnim i hladnim
prostorima. To sve da je pridonijelo profesionalnom oboljenju u konkretnom slučaju
slabinskog dijela kralježnice. Tužitelj da je nezadovoljan vještačenjem sudskog
vještaka M. V. – B., njezinom pristranošću u vještačenju i ignoriranju
oboljenja tužitelja, te stoga tužitelj i nadalje ustraje pri zahtjevu da se vještačenje
provede po drugom sudskom vještaku i predlaže vještačenje po liječniku specijalisti

9 Poslovni broj: 10 UsI-1073/21-16

neurologu na okolnost da su oboljenja tužitelja nastala kao posljedica rada na
poslovima radnog mjesta zavarivača – bravara, neprirodnog položaja tijela, rada u
hladnim i vlažnim atmosferskim uvjetima i dizanja i nošenja teških tereta.

23. Tuženik u odnosu na zaprimljeni nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje
mr. sc. M. V.-B. od …, spec. medicine rada, nije imao
prigovora niti primjedbi.

24. S obzirom na podatke spisa predmeta, a imajući u vidu naprijed citirane
zakonske odredbe, po ocijeni ovog suda, pravilno i zakonito je osporeno
drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje, dok tužbeni prigovori nisu osnovani niti od
utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

25. Naime, ovaj sud u cijelosti prihvaća pisani Nalaz i mišljenje stalne sudske
vještakinje za medicinu rada mr. sc. M. V.-B., dr. med. od …, iz razloga jer je isti izrađen i obrazložen sukladno pravilima struke i mjerodavnim
propisima, te u suglasju sa medicinskom i ostalom dokumentacijom koja prileži spisu
tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu, kao i spisu ovog spora, te je ista dala
uvjerljive i logički opravdane razloge za dano mišljenje da se tužitelju dijagnoze i šifre
po MKB-10 klasifikaciji: -… ne mogu se priznati profesionalnim bolestima
sukladno Zakonu o listi profesionalnih bolesti. Štoviše, nalaz i mišljenje stalne sudske
vještakinje za medicine rada mr. sc. M. V.-B. je u bitnom u suglasju s
nalazom i mišljenjem Vijeća viših vještaka danog u drugostupanjskom postupku, te
nalazom i mišljenjem vijeća vještaka u prvostupanjskom postupku, te je ujedno sudska
vještakinja dala jasne i obrazložene razloge za davanje takve ocjene da se dg. šifre po
MKB-10 klasifikaciji: … ne mogu priznati profesionalnim bolestima sukladno
Zakonu o listi profesionalnih bolesti.

26. Stoga, kako su u konkretnom slučaju gore navedeni, a dijelom i citirani
Nalazi i mišljenja ovlaštenih vještaka, koji su pribavljeni u upravnom postupku, a na
temelju kojih su doneseni prvostupanjsko i drugostupanjsko rješenje, u skladu i s
provedenim sudsko medicinskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji u
predmetnom upravnom sporu, a koji dokaz je Sud izveo na prijedlog tužitelja, te kako
su nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku te nalaz i mišljenje u
drugostupanjskom postupku donijeti na temelju medicinske i druge dokumentacije u
spisu tuženog tijela, vještva su obrazložena te je nedvojbeno utvrđeno da se dg. šifre
po MKB-10 klasifikaciji: … ne mogu priznati profesionalnim bolestima.
Vještačenja su suglasna, provedena su sukladno zakonskim odredbama, te ih ovaj sud
u cijelosti kao stručna prihvaća te smatra da su služila kao valjana osnova za
donošenje rješenja u upravnom postupku.

27. Pri tome, glede prijedloga tužitelja za izvođenjem dokaza novim
vještačenjem po vještaku neurologu u ovom sporu, za navesti je da je isti ovaj sud
cijenio suvišnim i nepotrebnim kraj provedenog dokaza medicinskim vještačenje po
vještaku specijalistu medicine rada, jer je verifikacija profesionalnih bolesti sukladno
Pravilnicima o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (Narodne novine broj
39/94, 43/03, 100/11, 54/12, 49/13 i 139/14) u isključivoj nadležnosti specijalista
medicine rada, a po kojem specijalistu je i provedeno vještačenje u ovom sporu, i koji
je na temelju podataka spisa predmeta imao dovoljno elemenata za davanje ocjene

10 Poslovni broj: 10 UsI-1073/21-16

mogu li se tužitelju bolesti po dijagnozama šifri prema MKB: … priznati kao profesionalna bolest, te je upravo stalna sudska vještakinja za
medicinu rada mr. sc. M. V.-B. i dala svoj nalaz i mišljenje na temelju
raspoložive medicinske dokumentacije, cijeneći istu dostatnom za davanje ocjene, pri
tome dajući jasno, valjano i argumentirano obrazloženja za takvu ocjenu.
28. Također, ovaj sud je samatrao suvšinim i nepotrebnim provođenje dokaza
saslušanjem stranaka u ovom sporu, obzirom da su među strankama sporne, a
odlučne činjenice, medicinske naravi, to se iste ne mogu utvrditi temeljem predloženog
dokaza.

29. Naposljetku, glede prigovora tužitelja da se oboljenje … – bolest
lumbalnog i drugog interverebralnog diska prema podacima koja je izdala Služba za
medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za ... i ... priznaje kao
profesionalno oboljenje, za ukazati je tužitelju na odredbu članka 2. stavka 1. Zakona
o listi profesionalnoj bolesti (Narodne novine broj 162/98, 107/2007) da se
profesionalnom bolešću smatra bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja
štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da
može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim
okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za
koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja. Stavkom 2. istog članka propisano je
da profesionalne bolesti iz stavka 1. ovoga članka dokazuju se pomoću u medicini rada
prihvaćenih programa obrade (algoritama), a dijagnostički postupak obuhvaća: 1)
radnu anamnezu i dokazivanje povezanosti bolesti i izloženosti pri radu; 2) kliničku
sliku s pojavom oštećenja funkcije i/ili morfologije organa ili organskih sustava za koje
je poznato da je određena radna štetnost može uzrokovati; 3) pozitivne nalaze
dijagnostičkih metoda koje mogu objektivizirati to oštećenje. Također odredbom članka

3. istog Zakona propisana je lista profesionalnih bolesti te se profesionalnim bolestima
smatraju bolesti utvrđene u navedenoj listi, a na koju pravilno ukazuje i stalna sudska
vještakinja u svojem nalazu i mišljenje od …

30. U izloženim okolnostima, a uzimajući u obzir navedene zakonske odredbe,
osporeno prvostupanjsko i drugostupanjsko rješenje su zakoniti. Navodi tužitelja nisu
s uspjehom osporili zakonitost ni pravilnost osporenih rješenja niti su isti od utjecaja
na drugačije rješenje predmetne upravne stvari, radi čega, po ocjeni ovog suda, nije
povrijeđen zakon na štetu tužitelja. Nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne
odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine,
br. 47/09, 110/21), a na koje ovaj sud, temeljem članka 31. stavka 2. ZUS-a, pazi po
službenoj dužnosti.

31. Stoga, valjalo je na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a odbiti
tužbeni zahtjev kao neosnovan, a kako je i odlučeno u izreci presude.

U Splitu 2. svibnja 2023.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

11 Poslovni broj: 10 UsI-1073/21-16

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba
se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u
sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. (čl. 66. u svezi čl. 70.
ZUS-a).

DNA:

- Tužitelju,

- tuženiku, uz povrat spisa upravnog tijela po pravomoćnosti

- zainteresiranoj osobi
- u spis.

RJ./

I. Tužitelj oslobođen plaćanja sudskih pristojbi na temelju odredbe članka 11.
Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18).
II. Spis u kalendar 40 dana.