Baza je ažurirana 03.03.2026. zaključno sa NN 149/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              1             

Poslovni broj: M1 Ovr-395/2021-33

 

                

         Republika Hrvatska

    Općinski sud u Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17                                  

              32100 Vinkovci

         OIB 77561654785

                                                                                    Poslovni broj: M1 Ovr-395/2021-33

 

                

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

i

Z A K L J U Č A K

 

Općinski sud u Vinkovcima, po sucu Ivanu Katičiću kao sucu pojedincu, po prijedlogu sudskog savjetnika Borne Mišića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Republika Hrvatska, Ministarstvo, OIB: , Porezna uprava, Područni ured V., zastupani po Općinsko državno odvjetništvo u V., . V., OIB protiv ovršenika M. D., N., OIB: , zastupan po odvjetnici H. L. H. iz V., radi ovrhe na nekretnini, dana 28. travnja 2023.,

 

r i j e š i o  j e

 

              Odbija se prijedlog za odgodu ovrhe kao neosnovan.

 

z a k l j u č i o  j e

 

Upućuje se ovršenik M. D., N., OIB: na pokretanje parnice protiv ovrhovoditelja Republika Hrvatska, Ministarstvo, OIB: 18683136487, Porezna uprava, Područni ured V., zastupani po Općinsko državno odvjetništvo u V., V., OIB radi utvrđivanja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz čl. 50. st. 1. točka 9., 10., 11. Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje: OZ), u roku od 15 dana od dana primitka ovoga zaključka.

 

Obrazloženje

 

              1. Ovaj sud je dana 8. srpnja 2021. godine donio rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-395/2021 protiv kojeg je ovršenik dana 25. travnja 2023. godine podnio žalbu nakon proteka roka propisanu čl. 53. OZ-a, i to iz razloga propisanih čl. 50. st. 1. t. 9., 10. i 11. OZ-a. Uz žalbu nakon proteka roka, ovršenik implicitno podnosi i prijedlog za odgodu ovrhe.

              2. Ovrhovoditelj se na ročištu 28. travnja 2023. usprotivio navodima iz žalbe nakon proteka roka i prijedlogu ovršenika za odgodom ovrhe.

              3. Prijedlog za odgodu ovrhe ovršenika je neosnovan.

              4. Članak. 65. OZ  propisuje da sud, na prijedlog ovršenika, može odgoditi ovrhu ako ovršenik učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ako je ispunjen koji od uvjeta propisanih čl. 65. st. 1. t. 1.-11. OZ-a. Drugim riječima, za odgodu ovrhe moraju biti ispunjene dvije pretpostavke, pretpostavka propisana čl. 65. st. 1. t. 1. – 11. OZ-a, i pretpostavka vjerojatnosti nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti nasilja. Navedene pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno (tako i Županijski sud u Splitu u Ovr 770/2022-2 od 26. siječnja 2023., Županijski sud u Bjelovaru u Ovr-518/2022 od 9. ožujka 2023.).

              5. U konkretnom slučaju, ovršenik je protiv rješenja o ovrsi podnio žalbu nakon proteka roka, čime je ispunjena prva pretpostavka za odgodu ovrhe, i to ona propisana čl. 65. st. 1. t. 5. OZ-a.

              6. U odnosu na drugu pretpostavku za odgodu ovrhe – vjerojatnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti nasilja, ovaj sud ističe sljedeće. Kod ove pretpostavke se ne traži da se radi o apsolutno ireparabilnoj šteti tj. takvoj šteti koja se uopće ne bi mogla reparirati, već je dovoljno da je riječ o relativno ireparabilnoj šteti tj. šteti koja se sama po sebi, objektivno uzevši, može nadoknaditi, ali ne i od protivne strane. Ako bi se moglo pretpostaviti da bi se od protivnika u budućnosti bez teškoća mogla ostvariti naknada štete ili povrat onoga što bi on provedbom neke druge radnje mogao steći, opasnost relativno ireparabilne ili teško ireparabilne štete ne bi postojala. Pojam nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ima prvenstveno kvalitativno značenje, ali taj pojam nužno implicira i određenu kvantitativnu dimenziju tj. mora se raditi o šteti znatnijeg opsega. Pritom bi pojam znatnijeg opsega štete trebalo dovesti u vezu s konkretnim strankama, njihovim imovinskim stanjem itd. Ovršenik u prijedlogu navodi da je u vrijeme donošenja rješenja o ovrsi teško obolio te mu je utvrđena hiperglikemija, imao je parestezije te je obolio od Covid 19. Potom mu je zbog komplikacija amputirana noga i bio je na bolničkom liječenju. Pije svega, valja istaknuti da ovršenik u podnesku od 25. travnja 2023. godine niti ne navodi da bi mu nastupila nenadoknadiva šteta i u čemu se ta šteta ogleda, što je samo po sebi dovoljno za odbijanje prijedloga za odgodu ovrhe (tako i Županijski sud u Bjelovaru 2384/2014 od 21. studenog 2014.). Sudska praksa, koja pitanje odgode ovrhe tretira krajnje restriktivno, zauzela je stav da kad sud ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da li bi ovršenik provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu tada težište ispitivanja treba usmjeriti na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku eventualne protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja (tako i Županijski sud u Varaždinu u Ovr 141/2021-2 od 27.04.2021., Županijski sud u Bjelovaru u Ovr 701/21 od 9. studenog 2021. tako i Marinić protiv Hrvatske). U konkretnom slučaju ovršenik niti ne spominje imovinske prilike ovrhovoditelja niti dokazuje zbog čega svoju eventualnu tražbinu ne bi mogao ostvariti od ovrhovoditelja, a u konkretnom slučaju je u ulozi ovrhovoditelja država te stoga nema osnove za zaključak da ovršenik svoju eventualnu tražbinu ne bi mogao ostvariti od države. Osim toga, vjerojatnost nastupanja nenadoknadive štete ovršenik je morao prijedlogom učinit na jasan, određen način, navesti jasno okolnosti koje upućuju na taj razlog (nije dovoljno paušalno) i pri tome je mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete upravo otklonilo odgodom ovrhe (tako i Županijski sud u Puli u Ovr Ob 5/2023 od 22. veljače 2023.). U konkretnom slučaju ovršenik nije učinio vjerojatnim opasnost nenadoknadive štete posebno uzimajući u obzir da je zaključkom ovog suda upućen u parnicu radi utvrđivanja postojanja i visine tražbine ovrhovoditelja te će u slučaju uspjeha u parnici svoju tražbinu moći ostvariti od ovrhovoditelja budući da će raspolagati pravomoćnom sudskom odlukom.

              7. Slijedom navedenog, ovaj sud zaključuje da u konkretnom slučaju nije ispunjena druga pretpostavka za odgodu ovrhe, a budući da navedene pretpostavke za odgodu moraju biti ispunjene kumulativno, prijedlog za odgodu ovrhe je neosnovan.

              8. U odnosu na odluku iz izreke zaključka, čl. 53. OZ-a propisuje da ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. U konkretnom slučaju, ovršenik je podnio žalbu iz razloga propisanih čl. 9., 10. i 11. OZ-a, a opravdan razlog za nepodnošenje žalbe u zakonom propisanom roku ovršenik dokazuje dostavljenom medicinskom dokumentacijom. Članak 55. st. 1. OZ-a propisuje ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice sud će zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka. S obzirom da je žalbeni razlog ovršenika propisan člankom 50.st 1. t. 9., 10. i 11. OZ-a, odnosno žalbeni razlog zbog kojeg je sud temeljem članka 52. st. 3. OZ-a dužan donijeti zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od 15 dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, ukoliko ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od 8 dana, trebalo je postupiti kao u zaključku. S tim u vezi, ovaj sud osobito ukazuje da načelno nije ovlašten utvrđivati sporne činjenice (tako i Mihajlo Dika u „Građansko ovršno pravo“ – str. 52. – 54., str. 58., 126. – 127., str. 212., tako i Županijski sud u Varaždinu u 11394/98, Ovr 646/2018 od 28. rujna 2018.).

              9. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

 

U Vinkovcima, 28. travnja 2023.

 

 

                                                                                                  Sudac:

                                                                                                 Ivan Katičić  v.r.

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovoga rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana prijema ovjerenog prijepisa rješenja. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno u tri primjerka a o njoj odlučuje Županijski sud.

 

Dostaviti:

1. ODO Vinkovci, na broj. O-DO-494/21

2. Odvjetnica H. L. H., V.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu