REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 12 Pr-5442/18-31

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Karmen Sekso Čolak, kao
sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja D.M. iz Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku M.K., odvjetniku iz Z., protiv tužene Republike Hrvatske, ministarstvo, OIB: …, zastupane po OGDO, radi isplate razlike plaće, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 03. ožujka 2023.g. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zakonske zastupnice tuženika, dana 28. travnja 2023.g.

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, ministarstvo, OIB: …, da tužitelju D.M. iz Z., OIB: …, na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 1.799,35 EUR/113.557,20 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 56,73 EUR/kn od 16.05.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 113,46 EUR/854,84 kn od 16.06.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 24,66 EUR/185,83 kn od 16.08.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 27,01 EUR/203,53 kn od 16.09.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,79 EUR/194,28 kn od 16.10.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 108,30 EUR/815,98 kn od 16.11.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 27,01 EUR/203,53 kn od 16.12.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 24,66 EUR/185,83 kn od 16.01.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

1 fiksni tečaj konverzije 7,53450

2 Poslovni broj: 12 Pr-5442/18-31

- 119,94 EUR/903,68 kn od 16.02.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 27,01 EUR/203,53 kn od 16.03.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 24,66 EUR/ 185,83 kn od 16.04.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 27,13 EUR/204,42 kn od 16.05.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 56,98 EUR/429,28 kn od 16.06.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 98,41 EUR/741,48 kn od 16.07.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 27,13 EUR/204,42 kn od 16.08.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 133,77 EUR/1.007,87 kn od 16.09.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,90 EUR/195,13 kn od 16.10.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 27,13 EUR/204,42 kn od 16.11.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,90 EUR/195,13 kn od 16.12.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pa do isplate,

po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske
narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem
polugodištu, za pet postotnih poena do 31.07.2015.g., a od 01.08.2015.g. do 31.
prosinca 2022.g. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna
poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako
polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila
na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog
kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu
od 2.451,22 EUR/ 18.468,75 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se
određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska
središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je
obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena,
tekućoj od 28. travnja 2023.g., u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika, djelatnik Područnog
carinskog ured Zagreb, na radnom mjestu carinika, te da je u razdoblju od 27. lipnja

2013.g. do 28. lipnja 2018.g. prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno
ostvarivao prekovremeni rad, koji mu je plaće, u redovnom radu od ponedjeljka do
petka, duže od 8 sati , u smjenama i turnusima ( u smjenama dužim od 8 sati koliko
je trebao raditi u smjeni) i (u turnusu duže od 12 sati koliko je trebao raditi u turnusu)
jer prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u

3 Poslovni broj: 12 Pr-5442/18-31

smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki
sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radih sati,, u radu na drugi način. U
navedenim oblicima rada, tužitelj je redio tijekom mjeseca, u drugoj smjeni, noću,
subotom, nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno s
odredbama Zakona o blagdanima i neradanim danim u RH, koji su u tjednu padali od
ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne
službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike
i namještenike, te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja na je određeno
da:prekovremenim radom kada je rad službenika i namještenika organiziran u
radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 dati
dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad
službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 treće-2 dana slobodan)
ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat
rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremen rad kojeg je tužitelj
ostvarivao na drugačiji način jer ostvariva sate rada koji su bili duži od dnevnog
radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno da mjesečni
fond radih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog
radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana ( u
koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

Tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane ,
Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto
su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim
rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih
sati.

Prema konačno specificiranom tužbenom zahtjevu, tužitelj predlaže naložiti
tuženiku, na ime razlike plaće isplatiti mu ukupan bruto iznos u visini od 1.799,35
EUR/13.557,20 kn sa zakonskim zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak uz naknadu troška parničnog
postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa
do isplate.

2. U odgovoru na tužbu, tužena navodi kako je tužitelj u razdoblju od
lipnja 2013.g. do lipnja 2018.g. ostvario 197,5 prekovremenih sati rada, a koji nisu
isplaćeni sukladno Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i
drugim propisima. Nadalje, djelomično osporava tužbeni zahtjev za isplatu naknade
na ime neplaćenog prekovremenog rada. Ističe kako tužitelj od tužene nije zatražio
nikakve podatke, niti mu je tužena odbila dati podatke, pa slijedom navedenog nisu
ispunjeni uvjeti iz čl. 186 b Zakona o parničnom postupku, a iz kojeg razloga predlaže
odbaciti tužbu. Ističe kako je mjesečni fond sati osnova za izračun vrijednosti sati
rada, a isti se dobiva na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do
petka (uključujući blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od
ponedjeljka do petka), pomnoži sa 8 sati. Mjesečni fond sati različit je po mjesecima i
točno utvrđen za svaki mjesec ovisno o broju radih dana u mjesecu i radnih dana na
koje se ne radi, sukladno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u
Republici Hrvatskoj. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i
namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih
dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih
Zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 te se isti služi isključivo za utvrđivanje
broja prekovremenih sati rada za službenike koji rade u turnusu (12-24-12-48) i u
smjenama (2 prve-dva druge-dva treće-dva dana slobodno), osporava tužbeni
zahtjev, te predlaže isti odbiti, uz naknadu parničnog troška.

4 Poslovni broj: 12 Pr-5442/18-31

3. Sud je u tijeku dokaznog postupka proveo sve predložene dokaze, pa je
tako izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora od 28. lipnja 2018.g. 2018., tabelu
prekovremenih sati (list 12-17 spisa), Ugovor o radu od 01. rujna 2017.g. (list 18
spisa), Dodatak I. Ugovora o radu ( list 19 spisa), Ugovor o radu od 27.veljače

2014.g. (list 20 spisa), Ugovor o radu od 08. srpnja 2013.g. (list 21 spisa),
obračunske liste plaće tužitelja (list 22-113, 125-143 spisa), Evidenciju radnog
vremena (list 114-124, 144, 156-161, 202-259 spisa), Izvod iz zapisnika sa 6.
sjednice Zajedničke komisije (list 151-155 spisa), Odluku o vođenju registra
zaposlenih u državnim i javnim službama (list 162-163 spisa), Odluku o uspostavi i
održavanju centraliziranog obračuna plaća (list 164-166 spisa), Izvodi iz zapisnika
sjednice Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a (list 170-186
spisa), sudska praksa (list 187-193, 362-368 spisa), Uvjerenje o zdravstvenoj
sposobnosti tužitelja (list 262, 264 spisa), Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti
tužitelja za upravljanje vozilima (list 263 spisa), Ugovor o radu od 08. srpnja 2013.g.
(list 267-268 spisa),Ugovor o radu od 01. rujna 2017.g. (list 271 spisa), putni radni
listovi (list 272-341 spisa), proveo je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom
sudskom vještaku Z.R. iz R.v. d.o.o. (list 376-384 spisa).
Tijekom postupka stranke su povukle dokazne prijedloge za saslušanjem
svjedoka kao i tužitelja.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih
dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom, sud je utvrdio da je
tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti.

5. Uvidom u Zahtjev za mirno rješenje spora od 28.lipnja 2018.g. tužitelj
od tuženika potražuje razliku plaće za neplaćeni, a ostvareni prekovremeni rad koji je
ostvario radeći u smjenskom radu duže od redovne smjene ili turnusa ili na blagdan
ili druge neradne dane koji su padali od ponedjeljka do petka u razdoblju od 27. lipnja

2013.g. pa do dana podnošenja zahtjeva, odnosno 28. lipnja 2018.g., u paušalnom
iznosu od 50.000,00 kn bruto sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.
6. Člankom 186 a Zakona o parničnom postupku propisano je da osoba
koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se je prije
podnošenja tužbe obratiti sa Zahtjevom za mirno rješenje spora državnom
odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudom pred kojim
namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je
posebnim propisima određeni rok za podnošenje tužbe.

Tužitelj tužbom i konačno specificiranim tužbenim zahtjevom, potražuje
naknadu plaće s osnove prekovremenog rada koji je ostvario radeći u smjenskom
radu duže od redovne smjene ili turnusa ili na blagdan ili drugi neradni dan utvrđen
Zakonom ili na Uskrs koji su padali od ponedjeljka do petka za razdoblje od travnja

2015.g. do studenog 2016.g. u bruto iznosu od 1.799,35 Eur/13.557/20 kn.
Iz Zahtjeva za mirno rješenje spora od 28. lipnja 2018.g. proizlazi da se tužitelj
prije podnošenja tužbe obratio tuženoj zbog mirnog rješenja spora radi predmetne
isplate, slijedom čega je ispunjena procesna pretpostavka iz čl. 186 a st. 1 ZPP-a, te
je neosnovan navod tužene kojom predlaže odbaciti tužbu u ovoj pravnoj stvari.
7. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u
turnusima u ciklusima 12-24-12-48, sporna je osnovanost potraživanja kao i visina
iste.

8. Na tužitelja kao državnog službenika primjenjuje se prije svega Zakon o
državnim službenicima i namještenicima, koji plaću i druga materijalna prava
državnih službenika uređuje u čl. 10 koji propisuje da državni službenici za svoj rad

5 Poslovni broj: 12 Pr-5442/18-31

imaju pravo na plaću, kao i da se Kolektivnim ugovorom mogu urediti i druga
materijalna prava državnih službenika, te je obveza plaćanja prekovremenog rada
propisana Zakonom o radu kao i KU.

9. Odredom čl. 44 KU-a propisana su određena uvećanja osnovne plaće
službenika i namještenika za svaki sat rada, i to za rad noću 40%, za prekovremeni
rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom, neradnim
danom utvrđenim Zakonom i na Uskrs 150%, za rad u drugoj smjeni ukoliko
službenik i namještenik radi naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu, u
prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%, za
rad u turnusu 5% (st. 1) st. 2 propisuje da se dodaci iz citiranog st. 1 međusobno ne
isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Nadalje, st. 6
propisano je da je rad u smjenama (smjenski rad) svakodnevni dnevni rad službenika
i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i
namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (prva
smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćno (treća smjena) dijelu dana, rad u
prvoj smjeni je od 6-14 sati, u drugoj smjeni od 14-22 sata i u trećoj smjeni od 22-6
sati. Nadalje, citiranom odredbom čl. KU-a, st. 8 propisano je da je rad u turnusu rad
službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji
službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedan ili mjeseca u smjenama
od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad
službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka,
smatra se svaki sat rada duži od 8 sati rada dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili
nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u
smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa
te svaki sad rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

U slučaju da je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način,
prekovremeni rad i svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada
duži od 40 sati tjedno. St. 12 propisano je da je redovni mjesečni fond radnih sati,
sati koji službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na
način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati.

10. Temeljem citiranog čl. KU-a, st. 8, 10 i 12, tužitelju kao službeniku koji
radi u smjenama ili turnusima, prekovremeni rad se računa uvećanjem svakog sata
rada na mjesečni fond radnih sati za 50%, st. 1 al. 2, u slučajevima rada blagdanom,
neradnim danom utvrđenim Zakonom i na Uskrs pripada mu uvećanje za 150% st. 1
al. 5.

St. 2 propisano je da se dodaci iz st. 1 međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni.

Tuženik je bio u obvezi tužitelju obračunati i isplatiti prekovremene sate
sukladno navedenim odredbama KU-a, i to svaki rad duži od 8 sati i redovnog
mjesečnog fonda radnih sati smatra se prekovremenim radom. U slučaju da je radnik
radio na dane blagdana ili neradne dane određene Zakonom, pripada mu uvećanje
za takav rad.

11. Prema čl. 87 st. 2 Zakona o carinskoj službi tjedno radno vrijeme
carinskog službenika u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati.
Prema čl. 89 st. 4 ZCS-a radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika
prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja
naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima
12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu,
sukladno čl. 89 st. 6 ZCS-a, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od

6 Poslovni broj: 12 Pr-5442/18-31

redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

12. Sukladno čl. 44. st. 10 Kolektivnog ugovora za državne službenike i
namještenike prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika
organiziran u smjenama (2 prve-2 druge-2 treće-2 dana slobodna) ili u turnusu,
smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od
redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje
službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se
broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati. Na isti način definiran je
prekovremeni rad u turnusi i čl. 38 st. 10 i 12 KU za državne službenike i
namještenike.

13. Među strankama nije sporno da je tužitelj u spornom razdoblju obavljao
rad u turnusima kako je to određeno u čl. 89 st. 6 ZCS-a.

14. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva, u ovom predmetu proveden
je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Z.R. iz R. v. d.o.o. iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi kako neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada, u mjesecima kada je tužitelj radio subotom, nedjeljom, blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom za utuženo razdoblje, iznosi ukupno 13.557,27 kn.

15. Tužitelj nije prigovorio na nalaz i mišljenje financijskog vještaka, te je
sukladno istom konačno specificirao svoj tužbeni zahtjev, dok je tužena prvobitno
istakla prigovore na nalaz i mišljenje financijskog vještaka, u konačnici iste prigovore
je povukla, te iskazala kako nema primjedbe na nalaz i mišljenje financijskog
vještaka, te kako nije sporna visina konačno specificiranog tužbenog zahtjeva
tužitelja, kao i utuženi tijek zakonskih zateznih kamata.

16. Slijedom navedenog, sud je dosudio tužitelju zatraženo potraživanje u
ukupnom bruto iznosu od 1.799,35 EUR/13.557,20 kn sa pripadajućim zakonskim
zateznim kamatama tekućim kao u izreci presude, a koja visina, kao i tijek zakonskih
zateznih kamata, među strankama nije sporan.

17. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. ZOO i ZID ZOO-a.
18. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 i
čl. 155 Zakona o parničnom postupku. Tužitelju je priznat trošak za zastupanje po
punomoćniku u skladu sa doprinjetim i zatraženim troškovnikom, i to za sastav
Zahtjev za mirno rješenje spora 100, sastav tužbe 100 bodova, sastav podneska od

29.11.2018.g. 25 bodova, pristup na ročište 31.01.2019.g. 100 bodova, pristupa na
ročište 05.02.2019.g. 100 bodova, sastav podneska od 18.03.2019.g. 25 bodova,
pristup na ročište 08.04.2019.g. 100 bodova, sastav podneska od 19.03.2020.g. 100
bodova, sastav podneska od 27.02.2023.g. (usklađenje sa važećom valutom) 25
bodova, pristup na ročište 03.03.2023.g. 100 bodova i pristupa na ročište za objavu
presude 50 bodova, (temeljem Tbr. 7 toč. 1, Tbr. 8 toč. 1, Tbr. 9 toč. 1 i toč. 3 Tarife
), što ukupno iznosi 825 bodova, a što uz vrijednost 1 boda po 15,00 kn prema
važećoj Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika, uvećano za
25% PDV-a iznosi 15.468,75 kn, te mu je priznat trošak financijskog vještačenja u
iznosu od 3.000,00, pa mu je tako priznat ukupan trošak u iznosu od 2.451,22 EUR/

18.468,75 kn.

Na tako određen iznos parničnog troška tužitelju su dosuđene zatražene
zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate, temeljem čl. 29. st. 2.
Zakona o obveznim odnosima i čl. 151. st. 3 ZPP-a.

7 Poslovni broj: 12 Pr-5442/18-31

19. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, dana 28. travnja 2023.g.

Sudac:

Karmen Sekso Čolak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog.

Dna:

- pun. tužitelja

- tuženiku po OGDO