1

Poslovni broj: 32 P-143/2022-16

 

          

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

STALNA SLUŽBA U DUGOM SELU                                                                     

Dugo Selo, Ul. biskupa Augustina Kažotića 13

 

Poslovni broj: 32 P-143/2022-16

 

                                         

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

    P R E S U D A

 

 

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, po sucu toga suda Lovri Tomičić, u pravnoj stvari tužiteljice I. K., OIB..., iz S., koju zastupa punomoćnik M. Ć., odvjetnik iz Z., protiv 1.tuženice I. G.1, OIB..., iz . G., 2.tuženika I. G.2, OIB ..., iz I. G., 3.tuženice V. K., OIB..., iz G. I., 4.tuženika I. A., OIB..., iz I. G., , 5. tuženice A. J., OIB..., iz I. G., i 6.tuženika M. A., OIB..., iz P. B., svi zastupani po punomoćniku G. S., odvjetniku u Z., radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon glavne i javne rasprave zaključene 20. ožujka 2023. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, s danom objave 28. travnja 2023.

             

p r e s u d i o   j e

 

I.              Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

" Utvrđuje se da je tužiteljica isključivi vlasnik nekretnina:

- kat. čest..., k.o. D. Z,, upisane u zk. ul..., vinograd, u ulici ..., površine 1505 m2,

- kat. čest. ..., k.o. D. Z., upisane u zk. ul..., oranice u ..., površine 5987 m2

- kat. čest..., k.o. D. Z., upisane u zk. ul..., livade, u ulici ..., površine 5212 m2,

što su tuženici priznati i trpjeti da se tužiteljica upiše u zemljišnim knjigama kao isključivi vlasnik tih nekretnina na temelju ove presude."

 

II.               Nalaže se tužiteljici u roku od 15 (petnaest) dana naknaditi tuženicima troškove parničnog postupka u iznosu od 1.866,38 eur/ 14.062,24 kn1.

 

Obrazloženje

 

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 31. ožujka 2022. u bitnome navodi da tužbom traži utvrđenje prava vlasništva dosjelošću nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sveti Ivan Zelina, k.o. D. Z., i to: vinograda, u ulici ..., površine 1505 m2, kat. čest..., k.o. D. Z., upisane u zk. ul..., oranice u ..., površine 5987 m2, kat. čest..., k.o. D. Z., upisane u zk. ul... i livade, u ulici ..., površine 5212 m2, kat. čest..., k.o. D. Z., upisane u zk. ul..., (dalje u tužbi skupno: nekretnine). Navodi, da prema podatcima o identifikaciji katastarskih čestica D. g. u., ured Z., Odjel S. I. Z., nekretnine koje su predmet ove tužbe su: kat. čest. ... k.o. D. Z. identična je kčbr... k.o. H., kat. čest... k.o. D. Z. identična je kčbr... i ... k.o. H., a kat. čest..., k.o. D. Z., identična je kčbr... k.o. H. Ističe, da s obzirom na to da su se oznake nekretnina mijenjale tijekom vremena, opisana identifikacija je važna, jer omogućuje da se utvrdi istovjetnost nekretnina u dokumentima koji su priloženi tužbi. Navodi, da su prema zemljišnoknjižnom stanju, kao suvlasnici svih nekretnina, zajedno s tužiteljicom, upisani 1. tuženica, 2. tuženik i 3. tuženica te Lj. A. Pojašnjava da je spomenuta Lj. A. prednik 4. tuženika, 5. tuženice i 6. tuženika koji su njezini nasljednici. Naime, 4. tuženik, 5. tuženica i 6. tuženik nasljednici su pok. Lj. A. na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba Ivanić Grad, poslovni br. O-199/2017 od 5. ožujka 2017. godine. Ističe, kako su svi tuženici u zemljišnim knjigama upisani kao suvlasnici svih nekretnina s manjinskim suvlasničkim dijelovima, dok je tužiteljica upisana kao suvlasnik svih nekretnina s većinskim suvlasničkim dijelom. Navodi, kako je protivno onome što je navedeno u zemljišnim knjigama, stvarni i isključivi vlasnik svih nekretnina tužiteljica, što znači da su upisi tuženika kao suvlasnika nekretnina neistiniti. Tužiteljica je navela kako je naslijedila sve nekretnine od svoje majke A. G., a koja je pak nekretnine naslijedila od svojeg supruga, M. G. Njih dvoje, a nakon toga i tužiteljica desetljećima su obrađivali, uživali i koristili nekretnine kao njihovi isključivi vlasnici i posjednici. Pri tome ih tuženici, a niti njihovi prednici nisu ni na kakav način ometali, tj. nisu se tome protivili. Ističe, da je u samostalan i isključiv posjed nekretnina stupio još tužiteljičin otac, koji je sa svojom braćom M. i J. odmah iza Drugog svjetskog rata podijelio zajedničku imovinu u D. Z., tako da su nekretnine pripale tužiteljičinom ocu u isključivo vlasništvo i posjed. Tužiteljičin otac je nekretnine uživao sve do svoje smrti ... godine, na način da je zajedno s tužiteljicom i njezinom majkom obrađivao nekretnine u skladu s njihovom naravi. Tako je kat. čest... koristio kao vinograd sve do 70-ih godina prošlog stoljeća kada je stari vinograd iskrčio i podigao novi na betonskim stupovima i žici te ga takvog obrađivao sve do svoje smrti, a nakon čega su ga nastavile obrađivati i održavati zajednički tužiteljica i njezina majka, a nakon smrti majke samo tužiteljica. Navodi, da su na kat. čest..., oranica u B., tužiteljica i njezini preci sadili su kukuruz i krumpir, a nakon smrti tužiteljičinog oca, posjed i korištenje spomenute oranice nastavili su majka i tužiteljica. Pored toga što su same koristile spomenutu oranicu na opisani način tužiteljičina majka je dogovorila s gospođom I. B., susjedom, da ona, odnosno njezina obitelj obrađuju spomenutu oranicu u B., a nakon smrti svoje majke to joj je dopustila i tužiteljica, i to bez ikakve naknade kako bi osigurala da oranica ne bi zarasla i propala. Navodi, da je kat. čest..., livadu, u ulici ..., tužiteljičin otac koristio kao sjenokošu za svoje potrebe. Ističe, da su tužiteljica i njezina majka nastavile koristiti tu livadu u istu svrhu, a nakon smrti svoje majke tužiteljica je također dala u najam bez naknade i ovu livadu, a sve kako ne bi zarasla i propala. Dakle, tužiteljica je zajedno sa svojim precima imala i ima samostalan, zakonit, istinit, i pošten posjed nekretnina kroz razdoblje dulje od sedamdeset godina. Ističe, kako je tužiteljica tek nedavno utvrdila da su kao suvlasnici nekretnina pogrešno upisani tuženici. Kako bi u zemljišnim knjigama naslovnog suda na najjednostavniji način otklonila pogrešne upise prava vlasništva tuženika, ne želeći ih tužiti, tužiteljica im se obratila dopisom tražeći od njih da priznaju njezino isključivo pravo vlasništva nekretnina u cijelosti te da nađu zajednički optimalan način rješavanja pogrešnih upisa u zemljišnim knjigama. Međutim, tuženici su tužiteljičin zahtjev odbili, tako da je tužiteljica primorana podnijeti ovu tužbu sudu i tražiti da joj tuženici priznaju pravo vlasništva na nekretninama na temelju dosjelosti.

 

2. Tuženici u odgovoru na tužbu osporavaju i protive se svim navodima tužbe i tužbenom zahtjevu u cijelosti kao neosnovanim. Navode, kako tužiteljica tvrdi da bi navodno stekla pravo vlasništva na tri predmetne nekretnine temeljem dosjelosti, jer da bi ona i njezini roditelji kao njezini prednici bili kvalificirani posjednici istih pošto su ih nesmetano koristili i obrađivali dugi niz godina, te da bi upisi tuženika kao suvlasnika na predmetnim nekretninama navodno bili neistiniti i pogrešni, a koje upise tuženika kao suvlasnika na predmetnim nekretninama je tužiteljica navodno utvrdila tek nedavno. Ističe, da su takvi navodi tužiteljice apsolutno netočni, neosnovani i u suprotnosti s postojećim činjeničnim stanjem utemeljenim ujedno i na cjelokupnom povijesnom zemljišnoknjižnom stanju i izvršenim promjenama istog po određenim ispravama, a tužiteljica ne samo da nije kvalificirani posjednik predmetnih nekretnina, nego nije niti minimalno pošteni posjednik, obzirom su za cjelokupno vlasničkopravno stanje i suvlasništvo na predmetnim nekretninama ona i njezini roditelji kao njezini prednici svakako znali ili morali znati još od pedesetih godina prošlog stoljeća, pa do danas. Da bi se ukazalo na te činjenice, kao i na činjenicu da kod tužiteljice ne postoji niti minimalno poštenost posjeda, kao krajnje osnovan i minimalan uvjet za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, potrebno je kronološki objasniti cjelokupno stanje predmetnih nekretnina. Predmet tužbe i tužbenog zahtjeva su, dakle, nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Sesvetama, zk. odjela Sveti Ivan Zelina i to: zk.č.br... površine 1505 m² upisana u zk.ul... k.o. D. Z. – ista je prije bila identična (kako to potvrđuje i tužiteljica u tužbi), opisana i upisana kao zk.č.br... površine 445 čhv ili 1601 m² k.o. H., koja je prvotno bila upisana u zk.ul... k.o. H., odnosno kasnije u zk.ul... k.o. H., zk.č.br. površine 5987 m² upisana u zk.ul... k.o. D. Z. – ista je prije bila identična (kako to potvrđuje i tužiteljica u tužbi), opisana i upisana kao dvije čestice i to kao zk.č.br... površine 1391 čhv ili 5003 m² k.o. H. i zk.č.br... površine 500 čhv ili 1798 m² k.o. H., koje su prvotno bile upisane u zk.ul... k.o. H., odnosno kasnije u zk.ul... k.o. H. i zk.č.br... površine 5212 m² upisana u zk.ul... k.o. D. Z. – ista je prije bila identična (kako to potvrđuje i tužiteljica u tužbi), opisana i upisana kao zk.č.br... površine 1434 čhv ili 5158 m² k.o. H., koja je prvotno bila upisana u zk.ul... k.o. H., odnosno kasnije u zk.ul... k.o. H., pri čemu se napominje da su oba stara zk. uloška (zk.ul... i zk.ul... k.o. H.) utrnuta i to prvenstveno ovaj potonji zk.ul... k.o. H. koji je utrnut nakon preoblikovanja zemljišne knjige, nove izmjere, oformljivanja nove k.o. D. Z. i davanja novih oznaka, opisa i površina tim starim česticama na način da su sada upisane ove predmetne prethodno navedene tri čestice u k.o. D. Z. Vezano za vlasničkopravno stanje na prvotno postojećim česticama koje su bile upisane u k.o. H., a koje odgovaraju predmetnim novoformiranim česticama upisanim u k.o. D. Z., potrebno je navesti da su u prvotnom zk.ul... k.o. H. tako bile upisane prvotne četiri čestice i to: zk.č.br... površine 445 čhv ili 1601 m² k.o. H.,  zk.č.br... površine 1391 čhv ili 5003 m²  k.o. H.,  zk.č.br... površine 500 čhv ili 1798 m² k.o. H. i  zk.č.br... površine 1434 čhv ili 5158 m²  k.o. H., a vlasničkopravno stanje istih se stjecalo i mijenjalo kako slijedi: Prvo su kao suvlasnici u prvotnom zk.ul... k.o. H. na tim česticama bili upisani prednici stranaka i to M. G., B. u ½ dijela i S. G., B. Z. ½ dijela, koji su pravo vlasništva istih stekli temeljem pravomoćne i izvršne Odluke kotarske komisije za agrarnu reformu i komasaciju u Z. od ... broj ..., koji upis je izvršen ... 1958. godine pod brojem Z-..., a iz kojeg zk. uloška su svih tih četiri čestice kasnije otpisane u zk.ul.... k.o. H. Prethodno navedeni prvotni suvlasnik M. G. bio je otac tužiteljice, dok je njegov otac bio prethodno navedeni prvotni suvlasnik S. G., koji je bio ujedno i djed tužiteljice. Navodi, kako je tužiteljica ½ dijela tih četiri nekretnine stekla iza smrti svojih roditelja M. G. i A. G. i to po pravnom slijedu temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Svetom Ivanu Zelini, poslovni broj O-30/1997 od 24. veljače 1997. godine iza smrti oca M. G. i temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu, poslovni broj O-1252/01 od 23. travnja 2001. godine iza smrti majke A. G., a temeljem kojih rješenja se je onda ona i upisala kao suvlasnik na ½ dijela tih nekretnina, Ističe, da kako je S. G. (djed tužiteljice) bio upisan kao vlasnik u preostalih ½ dijela tih nekretnina, a koje očito nisu raspoređene na nasljednike u ostavinskom postupku iza njegove smrti koji se vodio pod brojem O-38/63 i koji je obustavljen, jer iz rješenja o obustavi postupka proizlazi da nije utvrđeno koja imovina čini ostavinsku imovinu, upravo je tužiteljica ponovo pokrenula ostavinski postupak iza smrti svog djeda S. G. obzirom je isti nesporno bio suvlasnik predmetnih nekretnina u ½ dijela i kao takav je bio i upisan na istima u zemljišnim knjigama, te je vezano za to Općinski sud u Ivanić gradu donio Rješenje o nasljeđivanju, poslovni broj O-288/07 od 11. veljače 2008. godine temeljem kojeg su njegovim nasljednicima u odnosu na tih ½ suvlasničkog dijela predmetnih nekretnina proglašeni tužiteljica u 12/18 dijela, te 1.tužena u 1/18 dijela, 2.tuženi u 1/18 dijela, 3.tužena u 2/18 dijela i Lj. A. u 2/18 dijela, koja je kasnije umrla i čiji su nasljednici 4., 5. i 6.tuženi i koji su upisani na tom njezinom naslijeđenom dijelu kako to nesporno utvrđuje i tužiteljica u tužbi, a pri čemu svemu se napominje da se nakon toga tužiteljica niti u tom ostavinskom postupku, poslovni broj O-288/07 niti kasnije na bilo koji način nije usprotivila stanju utvrđenom u tom ostavinskom postupku, te u pravomoćnom Rješenju o nasljeđivanju, poslovni broj O-288/07 od 11. veljače 2008. godine i provedbi istog u zemljišnim knjigama. Ističe, da su kasnije sve te čestice otpisane u zk.ul... k.o. H., a kako je vršen postupak otvaranja nove zemljišne knjige k.o. D. Z., taj zk. uložak je utrnut pod brojem Z-... te su te četiri čestice dobile nove oznake, opise i površine na način da su od strane Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalne službe u Sv. Ivanu Zelini, zk. odjela Sv. Ivan Zelina formirane tri nove čestice i to: temeljem Zapisnika broj Z-... od 17.09.2015. godine formirana je zk.č.br... površine 1505 m² upisana u zk.ul... k.o. D. Z. i to od zk.č.br... površine 445 čhv ili 1601 m² k.o. H., temeljem Zapisnika broj Z-... od 28.04.2015. godine formirana je zk.č.br... površine 5987 m² upisana u zk.ul... k.o. D. Z. i to od dvije čestice, odnosno od zk.č.br... površine 1391 čhv ili 5003 m² k.o. H. i zk.č.br... površine 500 čhv ili 1798 m² k.o. H. – ovdje se napominje da je na tom ročištu bila nazočna tužiteljica koja je i potpisala zapisnik te se istome nikako i nikada nije protivila, već je pristala na takvo stvarno stanje, temeljem Zapisnika broj Z-... od 24.05.2016. godine formirana je zk.č.br... površine 5212 m² upisana u zk.ul... k.o. D. Z. i to od zk.č.br. ... površine 1434 čhv ili 5158 m² k.o. H., a pri čemu svemu se napominje da se nakon toga tužiteljica niti na koji način nije usprotivila stanju utvrđenom u tim zapisnicima i provedenom temeljem istih u zemljišnim knjigama. Tuženici zaključno navode kako je iz svega prethodno navedenog razvidno i nedvojbeno da su i M. G., kao otac i prednik tužiteljice, i A. G., kao njegova supruga i majka, i prednica tužiteljice, te i sama tužiteljica, zasigurno znali ili morali znati da je kao suvlasnik predmetnih nekretnina u ½ dijela prvotno još od početka bio upisan S. G. koji je u tom dijelu i bio faktični suvlasnik predmetnih nekretnina, te da su nakon njegove smrti kao nasljednici uz tužiteljicu upisani i tuženici kojima nedvojbeno pripada pravo suvlasništva predmetnih nekretnina kako je to i upisano u zemljišnim knjigama, što znači da niti je došlo do bilo kakve pogreške u upisu u zemljišne knjige, niti takvo stanje tužiteljici i njezinim prednicima nije bilo niti je moglo ostati nepoznato, niti su tužiteljica i njezini prednici imali pravo samostalno posjedovati i obrađivati predmetne nekretnine u cijelosti već su to činili samovoljno i bez dopuštenja ostalih suvlasnika tako što su svjesno uzurpirali posjed cjelokupnih predmetnih nekretnina znajući da im isti ne pripada u cijelosti, niti su tužiteljica i njezini prednici bili niti jesu minimalno pošteni posjednici, a kamoli kvalificirani posjednici, što znači da nisu zadovoljeni niti minimalni zakonski uvjeti potrebni za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Slijedom svega navedenog, predlažu odbiti predmetnu tužbu i tužbeni zahtjev.

 

              3. Tužiteljica je uz podnesak od 8. travnja 2022. dostavila u spis Rješenje o nasljeđivanju iz pokojne Lj. A., javnog bilježnika M. M. iz I. G., poslovni broj O-199/17 od 15. ožujka 2017. koje je postalo pravomoćno istog dana, a iz kojeg je razvidno da su nasljednici iza pokojne Lj. A. 4., 5. i 6. tuženi pa je zato tužiteljica predmetnom tužbom između ostaloga tužila 4., 5. i 6. tužene, iako je u zemljišnoj knjizi još uvijek, kao suvlasnica na predmetnim nekretninama upisana pokojna Lj. A.

 

4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u Identifikaciju čestica od 28. ožujka 2022. (str. 6 i 7 spisa), Izvadak iz BZP-stanje na dan 29. ožujak 2022. (str. 8-10 spisa), Rješenje o nasljeđivanju od 24. veljače 1997. (str. 11 i 12 spisa i str. 62 i 63), Rješenje o nasljeđivanju od 23. travnja 2001. (str. 13 i 14 spisa i str. 64 i 65), Rješenje u. S. I. Z. od 6. svibnja 1997. (str. 15 i 16 spisa), Dopisi-pozivi na dogovor (str. 17-20 spisa), Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika M. M. iz I. G. od 15. ožujka 2017. (str. 26 i 27 spisa), Prijedlog za donošenje rješenja o naknadno pronađenoj imovini od 8. travnja 2022. podnesenog Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Stalna služba Ivanić Grad (str. 28-32 spisa), Izvadak iz BZP-stanje na dan 24. travnja 2022. (str. 46-51 spisa), Popisni list (str. 52-54 spisa), Arhivski izvadak iz zemljišne knjige od 26. travnja 2022. (str. 55 spisa), Izvadci iz zemljišne knjige-povijesni prikazi (str. 56-61 spisa), Rješenje o nasljeđivanju, poslovni broj III-O-288/07-8 od 11. veljače 2008. (str. 66 i 67 spisa), Zapisnici ZK odjela Sveti Ivan Zelina sastavljeni povodom preoblikovanja zemljišne knjige (str. 68-73 spisa), preslika Zbirke isprava Z-... (str. 80-99 spisa), izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice I. K. (str. 103-105 spisa), izveden je dokaz saslušanjem 1.tuženice I. G.1 (str. 106 i 107 spisa), izveden je dokaz saslušanjem 2.tuženika I. G.2 (str. 107 i 108 spisa), izveden je dokaz saslušanjem 4.tuženika I. A. (str. 108 i 109 spisa), izveden je dokaz saslušanjem 5.tuženice A. J. (str. 109 i 110 spisa), izveden je dokaz saslušanjem 6.tuženika M. A. (str. 110 i 111 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka Z. G. (str. 116-118 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje I. B. (str. 118 i 119 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka Z. B. (str. 119 i 120 spisa), presliku pisma I. A. upućenog tužiteljici (str. 122 spisa), Izjavu I. A. na kojoj je ovjeren njegov potpis po javnoj bilježnici Ž. K. iz I. G., broj Ov-1703/2023 od 7. ožujka 2023. (str. 125-127 i str.138-140 spisa), izveden je dokaz dopunskim saslušanjem tužiteljice I. K. (str. 133 i 134 spisa), izveden je dokaz dopunskim saslušanjem 1. tuženice I. G.1 (str. 134 i 135 spisa), izveden je dokaz dopunskim saslušanjem 5.tuženice A. J. (str. 135 spisa) i izveden je dokaz dopunskim saslušanjem 6.tuženika M. A. (str. 136 spisa).

 

5. Nije izveden dokaz saslušanjem 3.tuženice V. K., budući da se ista nalazi u Nj., a ovaj sud ocijenio je da s obzirom na to da su saslušani ostali tuženici nije bilo niti potrebe za saslušanjem iste.

 

6. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje u tekstu: ZPP), ovaj sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari u cijelosti neosnovan.

 

7. Predmet spora je tužiteljičin zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na tri predmetne nekretnine i to kat. čest..., k.o. D. Z., upisane u zk. ul..., vinograd, u ulici ..., površine 1505 m2,  kat. čest..., k.o. D. Z., upisane u zk. ul..., oranice u ..., površine 5987 m2 i kat. čest..., k.o. D. Z., upisane u zk. ul..., livade, u ulici ..., površine 5212 m2, sve temeljem dosjelosti.

 

8. Između stranaka nije sporna identifikacija samih nekretnina, odnosno nije sporno da su predmetne nekretnine prema stanju u katastru sve upisane u k.o. H., niti je sporan povijesni tijek promjena identifikacijskih oznaka predmetnih nekretnina, tako da isto ovdje nije potrebno obrazlagati.

 

9. Sporno i odlučno pitanje u ovoj pravnoj stvari je da li su tužiteljica i njeni pravni prednici i to njena pokojna majka A. G. i njen pokojni otac M. G., bili u samostalnom, zakonitom, istinitom i poštenom ili u najmanju ruku samo poštenom posjedu predmetnih nekretnina u dovoljno dugom razdoblju da bi se moglo utvrditi da je tužiteljica temeljem dosjelosti stekla pravo vlasništva na predmetnim nekretninama.

 

10. Nije sporno da je tužiteljica na sve tri nekretnine upisana kao suvlasnica sa većinskim suvlasničkim omjerima. Naime, iz izvadaka iz zemljišne knjige razvidno je da je na nekretnini upisanoj u zk.ul..., k.o. D. Z., kčbr..., tužiteljica upisana kao suvlasnica u omjeru od 30/36 dijela, nadalje je iz izvatka iz zemljišne knjige razvidno da je tužiteljica na nekretnini upisanoj u zk.ul..., k.o. D. Z., kčbr..., upisana u omjeru od 30/36 dijela, dok je iz izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu upisanu u zk.ul..., k.o. D. Z., kčbr..., razvidno da je tužiteljica upisana kao suvlasnica sa 30/36 dijela.

 

11. Nadalje, nije sporno da su na svim predmetnim nekretninama, kao ostali suvlasnici sa manjinskim suvlasničkim dijelovima upisani 1.tuženica, 2.tuženik, 3.tuženica i pravna prednica 4.-6.tuženih.

 

12. Između stranaka nije sporno niti da je tužiteljica svoje suvlasničke dijelove na predmetnim nekretninama stekla nasljeđivanjem iza svoje pokojne majke A. G., a  koja je pak svoje suvlasničke dijelove stekla iza svog pokojnog supruga, odnosno oca tužiteljica M. G., dok su tužiteljica, 1., 2. i 3. tuženi, kao i pravna prednica 4.-6. tuženih suvlasničke dijelove na predmetnim nekretninama stekli i temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog S. G. donesenog po Općinskom sudu u Ivanić Gradu dana 11. veljače 2008., a koje je postalo pravomoćno 7. ožujka 2008.

 

13. Uvidom u to rješenje razvidno je da je pokojni S. G. preminuo još ... i da su tužiteljica, 3. tuženica i pravna prednica 4.-6.tuženih unuci pokojnog S. G., dok su 1. i 2. tuženi praunuci pokojnog S. G.

 

14. Nadalje, je iz obrazloženja tog rješenja o nasljeđivanju razvidno kako je iza pokojnog S. G. pred Općinskim sudom u Ivanić Gradu pokrenut ostavinski postupak pod poslovnim brojem O-38/63, koji je obustavljen, jer nije utvrđeno koja imovina čini ostavinsku imovinu pokojnika.

 

15. Nadalje, je iz obrazloženja tog rješenja razvidno kako je unuka ostavitelja I. K., ovdje tužiteljica, ponovno pokrenula ostavinski postupak iza svog pokojnog djeda S. G., kao suvlasnika, predmetnih nekretnina u ½ dijela.

 

16. Nadalje, nije sporno da su ranije na predmetnim nekretninama, kao suvlasnici istih svaki u ½ dijela bili upisani pokojni M. G., otac tužiteljice i pokojni S. G., djed tužiteljice.

 

17. Dakle, tužiteljica je naslijedila odgovarajuće suvlasničke dijelove na predmetnim nekretninama, odnosno stekla većinske suvlasničke dijelove na predmetnim nekretninama iz razloga što je ista stekla polovinu prava suvlasništva predmetnih nekretnina iza svog pokojnog oca M. G., a kasnije je naslijedila i odgovarajuće suvlasničke dijelove i iza svog pokojnog djeda S. G., dok su 1.-3. tuženici i pravna prednica 4.-6. tuženih, a sada 4.-6.tuženi stekli svoje suvlasničke dijelove isključivo nasljeđivanjem iza ranije upisanog pokojnog S. G. pa zato isti imaju manje suvlasničke dijelove od tužiteljice.

 

18. Radi utvrđivanja odlučne okolnosti da li su tužiteljica i njeni pravni prednici bili u zakonitom, istinitom i poštenom ili u najmanju ruku poštenom posjedu predmetnih nekretnina, u ovoj pravnoj stvari najprije je na ročištu za glavnu raspravu 2. prosinca 2022. izveden dokaz saslušanjem stranaka.

 

19. Tužiteljica I. K. u bitnome je izjavila kako je stekla pravo suvlasništva na predmetnim nekretninama nasljeđivanjem iza svojih roditelja i da se sjeća još iz djetinjstva kako su oni obrađivali predmetne nekretnine. Ona je pomagala roditeljima oko obrezivanja vinograda, nošenja šiblja, berbe grožđa, a kada su kosili vinograd uvijek su ona i majka iznosile travu za stoku iz vinograda. Navela je da njoj nije bilo poznato da ima drugih upisanih suvlasnika na predmetnim nekretninama, budući da se nitko nikada nije pojavljivao, niti je polagao bilo kakva prava na predmetnim nekretninama. Navela je da su njezin otac i djed 1., 2., 5. i 6. tuženih braća, a on je otac 3.tužene i otac prednice 4., 5. i 6.tuženice i otac prednika 1. i 2. tuženika. Navela je da je M. G., ujedno i stric tužiteljice i da on nikada nije spominjao da ima prava na predmetnoj zemlji. Da su na predmetnoj zemlji upisani i drugi suvlasnici saznala je kada je dobila poziv od suda u I. G. za ostavinsku raspravu iza njenog pokojnog djeda S. Navela je da kada je bila na ostavinskoj raspravi da je 3.tuženica V. K. na nju vikala tako da se sva tresla i da se ništa nisu mogli dogovoriti. Kazala joj je da oni imaju pravo na to, a ona se nije htjela svađati. Pojasnila je da vinograd njen otac obrađivao do smrti ..., a kasnije više nije obrađivan. U odnosu na druga dva zemljišta pojasnila je da se oranica nalazi kod dvorca D. D. i zove se B. i njeni roditelji su tamo sijali krumpir i kukuruz dok su mogli. Kasnije ju je još obrađivala jedno vrijeme njena majka, a sada istu obrađuje I. B. Treću nekretninu koristio je jedno vrijeme jedan čovjek bez naknade, a tu zemlju su ranije jedno vrijeme koristili njeni roditelji. Istaknula je da je 3.tužena V. K. često dolazila kod nje dok su bile djeca i da su se igrale. Istaknula je kako su se njen otac i pokojni brat M. posjećivali, ali između njih nije došlo do dogovora oko podjele te zemlje, već je svatko dobio svoj dio iza pokojnog S. G.

Na poseban upit punomoćnika tuženika na koji način je vršila posjed na tri predmetne nekretnine nakon 2000., tužiteljica je navela da je s majkom dogovorila da se iste obrađuju bez naknade. Na daljnji posebni upit, a nakon što joj je pročitana druga rečenica iz obrazloženja rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Ivanić Gradu od 11. veljače 2008., poslovni broj O-288/07 (str. 66 i 67 spisa) i to iza pok. S. G., tužiteljica je odgovorila da je ona samo dobila poziv da mora doći na ostavinsku raspravu, a da ništa nije osobno pokrenula te da se još čudila kakav je to poziv dobila, odnosno o kojem se to ostavinskom postupku uopće radi. Nadalje je navela da u sklopu tog ostavinskog postupka nije osporavala prava drugih nasljednika, niti je pokrenula parnični postupak te se nije niti žalila protiv rješenja o nasljeđivanju. Nadalje je učinila nespornim da su glede predmetnim nekretnina vođeni i zk ispravni postupci u kojima je bila prisutna, odnosno prisustvovala je izmjeri. Istaknula je da je u tim postupcima osporavala suvlasništvo drugih suvlasnika, ali da nije podnijela nikakvu žalbu. Zaključno je navela da nema nikakvih saznanja o tome da je njen pok. djed S. G. sa svojim djecom rasporedio predmetne nekretnine, odnosno vlasništvo predmetnih nekretnina.

 

20. Na istom ročištu 1.tuženica I. G.1 u bitnome je izjavila kako su oni po predanju njenog djeda M., odnosno strica tužiteljice znali da  postoji zemlja u D. Z. Od svog djeda zna da je njen pradjed S. bio u polovici suvlasnik sa ocem tužiteljice, odnosno sa svojim sinom. Živjela je zajedno sa svojim djedom M. u kući u I. G. i zna da je njezin djed dohranio svojeg oca, odnosno S. i da je bila riječ o tome da je polovica zemlje pripala jednom sinu, a druga polovica je trebala pripasti njenom djedu M. Pojasnila je da s obzirom na to da nakon smrti njenog pradjeda S. G., koji je sahranjen u I. G. nije vođena ostavinska rasprava, da je i dalje na predmetnim nekretninama kao suvlasnik u ½ dijela ostao upisan njen pradjed S. G., a na drugoj polovini njegov sin, odnosno otac tužiteljice. Nadalje, je navela da su 2008. dobili poziv od suda za ostavinsku raspravu koju je pokrenula tužiteljica. Istaknula je da je njen otac, a sin M. tada već umro, a zvao se J. G., odnosno da su nasljednici po njenom djedu M. bili njen otac J. G. koji je imao dvije sestre Lj., pravnu prednicu 4.-6.tuženih i V., ovdje 3.tuženu. Ona, I.1 i njen brat I. G.2 pozvani su na tu ostavinsku raspravu. Sud je donio predmetno rješenje o nasljeđivanju i oni nisu imali ništa protiv toga, a po tome im je svima trebala pripasti polovica od S., a tužiteljica je dobila polovicu i još je imala polovicu od svog oca, a položila je pravo i na njihove dijelove, odnosno sada smatra da treba dobiti vlasništvo predmetnih nekretnina u cijelosti. Istaknula je da su bili pozvani na novu izmjeru na kojoj su bili prisutni ona, njen brat I.2, odnosno 2.tuženik, 3.tuženik i tužiteljica. Istaknula je da je zemljište okolčeno, da su se utvrdile međe i da su se razišli u miru i da nije bilo nikakve svađe, jer da nema niti potrebe za svađom.

Na poseban upit pun. tužiteljice da li je ikada prije bila na predmetnim zemljištima, 1.tuženica je navela da je bila prije izmjere i da su bili u posjeti pa su išli vidjeti gdje se ta zemlja nalazi, a tada je još bio živ djed M., a on je umro ... Istaknula je da njezin djed M. nikada nije rekao da mu se ta zemlja preda u posjed. Istaknula je da je dogovor bio da polovica iza S. G. pripada njenom djedu M., odnosno da je to bio dogovor između oca i sinova. Istaknula je da ona niti njen otac nikada nisu tražili da im se preda u posjed polovica predmetnih nekretnina. Na poseban upit pun. tuženika da li se tužiteljica u ostavinskom postupku iza S. G. protivila podjeli prava vlasništva na predmetnim nekretninama, 1.tuženica je navela da nije.

 

21. Na istom ročištu 2.tuženik I. G.2 pridružio se u cijelosti iskazu 1.tuženice I. G.1, jer su zajedno živjeli pa imaju ista saznanja.

 

22. Na istom ročištu 4.tuženik I. A. u bitnome je izjavio kako je on suprug pok. Lj. A. i da su ... imali svadbu, a da je djed S. u ... sati na dan svadbe doživio srčani udar i sahranili su ga. Istaknuo je da mu je M. jedan put govorio da su on i njegova supruga išli biciklom na predmetnu zemlju. M. i M. bili su u dobrim odnosima i kada su jednom bili gore, onda je pokojni M. govorio što je posijao na kojoj zemlji i rekao da je nekome prepustio komad zemlje, ali ne može reći koji, a onda ga je upozorio da je on vlasnik zemlje, a da ju taj obrađuje i bolje da se obrađuje, nego da raste korov. Naveo je da su više puta bili na predmetnim česticama i da su bili u dobrim odnosima sa M. i njegovom pokojnom suprugom. Istaknuo je da se iza S. od ... nije vodila ostavinska rasprava, već se vodila tek kada ju je pokrenula tužiteljica, a njegov tast M. je to čekao i djed M. mu je rekao da odemo u katastar kako bi u Ugovor o dohranjivanju ubacili te čestice, međutim, kasnije je on obolio i to se nije napravilo, a uvijek se smatrao vlasnikom predmetne zemlje. Navodno je M. ranije i odlazio na tu zemlju i nešto je tamo obrađivao, ali on osobno nije bio prisutan. Naveo je da je bio na svim predmetnim zemljištima i da je najbolji komad zemlje onaj kod crkve i da je više puta sa pokojnim M. išao gore i obilazio je tu zemlju, a on se smatrao vlasnikom svog dijela.

 

23. Na istom ročištu 5.tuženica A. J. u bitnome je iskazala kako je ona kći 4.tuženog I. A. i da se pridružuje iskazima 1. i 2. tuženih, jer su oni bili djeca i  ima ista saznanja kao i oni, samo što ona nije bila prisutna na izmjerama, jer je umjesto njene majke Lj., punomoć imala 3.tužena V. K. Nema saznanja o tome tko je obrađivao predmetnu zemlju. Nadalje, je navela kako su pokojni M. i M. bili u dobrim odnosima. Zna da je M. odlazio u D. Z. obrađivati zemlju, ali joj nije točno poznato što je tamo radio.

 

24. Na istom ročištu saslušan je i 6.tuženik M. A. koji je u bitnome izjavio da je on također vozio djeda M. kod brata M. u posjetu i da su bili dobri. Naveo je da mu je djed uvijek pokazivao gdje su bile te zemlje, ali da ih nisu obrađivali, već mu je to djed čisto informativno pokazao. To je bilo negdje 90-tih godina prije nego što je M. umro. Nema saznanja da bi M. obrađivao te zemlje, a u određenim prigodama M. mu je spominjao da ima te zemlje. Nema saznanja o tome tko je obrađivao predmetne zemlje. Nije nikada čuo da bi se pokojni M. i M. sporili oko predmetnih nekretnina. Naveo je kako je pokojni M. smatrao da je postao vlasnik cijelog dijela predmetnih nekretnina pokojnog S. G., budući da ga je dohranjivao, a to bi bila polovica predmetne oranice, vinograda i livade.

 

25. Na ročištu za glavnu raspravu 9. veljače 2023. izveden je dokaz saslušanjem svjedoka Z. G., I. B. i Z. B.

 

26. Svjedok Z. G. u bitnome je izjavio kako je on bio susjed tužiteljice, dok je ona živjela u D. Z., a kasnije je ona odselila, jer se udala. Istaknuo je da su otac i majka tužiteljice živjeli u D. Z. i da su oni bili kuća do kuće, a on i dalje tamo živi. Opisao je da se predmetni vinograd nalazi 100-tinu metara od njegove kuće. On je preko puta predmetne oranice, također imao oranicu koju je naslijedio od svoje sestre. Čitavo vrijeme ju je obrađivao tako da je upoznat i sa predmetnom oranicom koja je bila preko puta. U odnosu na predmetnu livadu naveo je da je preko nje prolazio da bi došao do svoje livade, odnosno imao je prolaz i do danas ima prolaz. Istaknuo je da od kada zna za sebe da su se otac i majka tužiteljice ponašali kao vlasnici sve predmetne zemlje, odnosno kao jedini vlasnici, jer su oni istu u cijelosti obrađivali. Istaknuo je da su još za svog života otac i majka tužiteljice drugoj osobi iz sela dali da obrađuje oranicu. Nadalje, je naveo da su mu ljudi pričali da gospodin M. ima brata koji živi u I. G., ali on nikada nije imao informaciju o tome da bi isti imao bilo kakav udio u  predmetnim nekretninama. Uvijek je smatrao kako su jedini vlasnici predmetnih nekretnina otac i majka tužiteljice, odnosno kasnije tužiteljica, budući da su oni istu i u cijelosti obrađivali. On do pokretanja predmetnog postupka nije imao saznanja o tome da je još netko upisan kao suvlasnik na tim česticama. Naveo je kako on nikoga od tih osoba iz I. G. nije vidio, niti je vidio da bi te osobe dolazile na predmetnu zemlju. Istaknuo je da ne poznaje nikoga od tuženih. Neki puta znao je vidjeti tužiteljicu da dolazi na predmetnu zemlju, ali kasnije ona istu nije obrađivala. Istaknuo je da je predmetni vinograd dala Z. G. da ga obrađuje i on i njegova majka su jedno vrijeme obrađivali taj vinograd, a onda su zaključili da je to ne isplativo. Nikada nije čuo da bi netko osporavao roditeljima tužiteljice ili tužiteljici pravo vlasništvo na predmetnim nekretninama. Zna da je M. obrađivao prije predmetnu oranicu prije nekih 30-ak godina, misli da je M. koristio svake godine oranicu u to vrijeme, za livadu točno ne zna, ali misli da su možda istu dali M., a vinograd dok su roditelji tužiteljice bili živi nitko drugi nije obrađivao, a kasnije ga je tužiteljica dala Z. G., a to je bilo negdje prije 10-ak godina.

Na poseban upit punomoćnika tuženih od kuda zna o kojim se točno nekretninama radi u predmetnom postupku, svjedok je odgovorio da mu je sin tužiteljice rekao o kojim se točno česticama radi, ali da i on zna svu tu zemlju, jer su istu posjedovali tužiteljica i njeni roditelji.

 

27. Na istom ročištu izveden je dokaz i saslušanjem svjedokinje I. B. koja je u bitnome izjavila kako je ona nositeljica obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, a da njezin svekar pretežito obrađuje oranicu koju im je na korištenje dala tužiteljica. Ona je prije ... godina došla živjeti u D. Z., a obitelj njezinog supruga je već tada obrađivala tu zemlju i do danas ju nisu prestali obrađivati. Nadalje, je pojasnila da je to usmeni dogovor sa tužiteljicom, odnosno da nije sklopljen nikakav ugovor, a isto je napravljeno da bi se ta zemlja obrađivala i za to ne plaćaju naknadu tužiteljici. O predmetnom vinogradu i livadi nema saznanja, jer tu zemlju ne obrađuju, već obrađuju isključivo oranicu. Zna da je prije njih oranicu obrađivalo poljoprivredno gospodarstvo M. Nitko ih nikada nije ništa pitao u vezi sa time što oni obrađuju tu zemlju.

 

28. Na istom ročištu izveden je i dokaz saslušanjem svjedoka Z. B. koji je u bitnome izjavio kako u su njegov otac i majka tužiteljice braća pa zna gdje se nalazi njihova zemlja. Zna da se između ostalog radi o zemljištu iza crkve i da je to livada. Istu su koristili roditelji tužiteljice, odnosno njegova teta i to skoro do svoje smrti, a za kasnije nema saznanja, samo zna da je livada pokošena. Istaknuo je da postoji jedna zemlja koju obrađuje svjedokinja I. B. i da se ona nalazi kod kurije D., a tu zemlju su ranije također obrađivali roditelji tužiteljice, ali nema saznanja da li je kasnije još netko obrađivao tu zemlju. Zna i za vinograd koji se nalazi gore u selu i poznato mu je da je taj vinograd jedno vrijeme održavao jedan susjed Z. G. Nema saznanja o tome tko je upisan kao suvlasnik na predmetnim nekretninama. Koliko mu je poznato nitko nije polagao prava na predmetnoj zemlji.

 

29. U odnosu na iskaze saslušanih svjedoka, ovaj sud ocjenjuje kao vjerodostojne u cijelosti iskaze I. B. i Z. B., a u odnosu na iskaz Z. G., ovaj sud isti ocjenjuje također vjerodostojnim, međutim, s obzirom na to da je svjedok izričito izjavio da mu je to o kojim se točno nekretninama, odnosno zemljištima radi u predmetnom slučaju poznato prvenstveno iz razloga što mu je to rekao sin tužiteljice, taj iskaz u cjelini nema, po pravnom shvaćanju ovog suda, veliku dokazu snagu, jer je problematično da li svjedok Z. G. uopće točno zna o kojoj se zemlji radi ili saznanja o tome isključivo crpi iz prethodnih razgovora sa sinom tužiteljice, kao nesporno zainteresiranom osobom za ishod ovog spora. Vezano uz to ovdje je potrebno istaknuti da je sin tužiteljice Z. K. bio prisutan i kao javnost na svim održanim ročištima u ovoj pravnoj stvari, što je razvidno iz raspravnih zapisnika, a što najbolje govori u prilog utvrđenju da je isti itekako zainteresiran za ishod ovog spora.

 

30. Iz provedenih dokaza i to iskaza stranaka, kao i iskaza saslušanih svjedoka, za ovaj sud je razvidno da su se tužiteljica i njeni pravni prednici, odnosno njen otac i majka koristili predmetnim zemljištima u cijelosti. Međutim, to ne znači da su isti bili pošteni posjednici, a upravo poštenje posjednika je sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne Novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZV) minimalna zakonom propisana pretpostavka da bi netko uopće mogao steći vlasništvo temeljem instituta dosjelosti.

 

31. U odnosu na to odlučno pitanje u ovoj pravnoj stvari da li su tužiteljica i njeni pravni prednici bili pošteni posjednici predmetnih nekretnina, ovaj sud ocjenjuje kako isti nisu bili pošteni posjednici, a u prilog tome, najbolje govori činjenica da je sama tužiteljica pokrenula ostavinski postupak iza svog pokojnog djeda S. G., budući da je ista po ocjeni ovog suda znala da je na predmetnoj zemlji u ½ dijela u zemljišnim knjigama ostao upisan njen pokojni djed S. G. koji je preminuo još ..., a iza kojeg je raniji ostavinski postupak obustavljen, jer nije utvrđeno da ima ostavinsku imovinu.

 

32. Navodi tužiteljice o tome da ona nije pokrenula postupak naknadno pronađene imovine iza svog pokojnog djeda S. G. su izravnoj suprotnosti sa obrazloženjem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Ivanić Gradu, poslovni broj O-288/07 od 11. veljače 2008., a koje je postalo pravomoćno 7. ožujka 2008. Naime, u drugom odlomku obrazloženja tog rješenja izrijekom je utvrđeno "naknadno je međutim unuka ostavitelja I. K. ponovno pokrenula isti postupak, budući je utvrđeno da je ostavitelj S. G. suvlasnik u ½ dijela nekretnina pobliže navedenih u izreci ovog rješenja".

 

33. Posljedično, potpuno su nevjerodostojni i životno nelogični navodi da je tužiteljica saznala za to da se vodi postupak naknadno pronađene imovine iza njenog pokojnog djeda S. G. tek kada je dobila poziv za ostavinsku raspravu od Općinskog suda u I. G., budući da je upravo ona pokrenula taj postupak.

 

34. Nadalje, je ova tužba u suprotnosti sa samim postupanjem tužiteljice u prethodno navedenom ostavinskom postupku. Naime, ista u tom postupku ničime nije osporavala pravo suvlasništva 1.-3. tuženih i Lj. A., kao pravne prednice 4.-6. tuženih na predmetnim nekretninama, budući da je ista tijekom ovog postupka izrijekom izjavila da se nije žalila na prethodno citirano ostavinsko rješenje, niti je tijekom postupka išta osporila pa sud u tom postupku nije imao nikakve zakonom propisane razloge da eventualno tužiteljicu uputi na pokretanje odgovarajućeg parničnog postupka.

 

35. Prethodno citirano ostavinsko rješenje doneseno je još 2008. godine, a tužiteljica je predmetni postupak pokrenula 31. ožujka 2022., a najkasnije tijekom provođenja prethodno citiranog ostavinskog postupka saznala je da na predmetnoj zemlji postoje i drugi suvlasnici, međutim, po ocjeni ovog suda ista je to znala i mnogo ranije.

 

36. Naime, ovaj sud ocjenjuje životno logičnim iskaze tuženih u dijelu u kojem su navodili kako je pokojni M. G., kao sin pokojnog S. G. za svog života pričao da postoji predmetna zemlja i da je povremeno i odlazio na predmetnu zemlju u D. Z., iako je isti živio u I. G.

 

37. Nadalje, sama tužiteljica je tijekom postupka izjavila da između njezinog oca pokojnog M. G. i njegovog brata pokojnog M. G. nije postojao nikakav dogovor o raspodjeli predmetne zemlje, što u pravnom smislu znači da istu treba dijeliti sukladno Zakonu o nasljeđivanju.

 

38. S obzirom na to da je pokojni otac tužiteljice M. G. bio upisan na predmetnoj zemlji zajedno sa svojim ocem, a ujedno i djedom tužiteljice, njemu je svakako kao ocu tužiteljice moralo biti poznato da nije on jedini vlasnik predmetnih zemljišta i to vinograda, oranice i livade, a moralo mu je biti i poznato da iza S. G.   postoje i drugi nasljednici, a ne samo on. Isto to moralo je biti poznato i samoj tužiteljici, budući da je potpuno životno nelogično da ista ne bi znala za to da iza njenog djeda postoje i drugi nasljednici.

 

39. Na ročištu za glavnu raspravu 9. veljače 2023. punomoćnik tužiteljice naveo je da je nakon prethodnog ročišta 4.tuženik I. A. dostavio tužiteljici pismo u kojem dovodi u pitanje svoj iskaz sa prošlog ročišta. To pismo punomoćnik tužiteljice predao je u spis.

 

40. Potom je punomoćnik tuženih podneskom od 14. ožujka 2023. dostavio u spis ovjerenu javnobilježničku izjavu 4.tuženog I. A. kojim je pojasnio da predmetnim pismom ni na koji način nije doveo u pitanje svoj raniji iskaz, a isto, kao vjerodostojno ocjenjuje ovaj sud. Naime, 4.tuženik I. A. osoba je starije životne dobi, isti ima ... godine i u svom pismu kojeg je poslao tužiteljici on spominje ostavinsku raspravu, međutim, on pri tome ne misli na ostavinsku raspravu iza pokojnog S. G., već u svojoj ovjerenoj izjavi  pojašnjava da je mislio na ostavinsku raspravu iza svoje pokojne supruge Lj. A., a ta ostavinska rasprava nije relevantna za ovaj postupak.

 

41. Radi dodatnog razjašnjenja na ročištu za glavnu raspravu 20. ožujka 2023. ponovno su saslušani tužiteljica, 1., 5. i 6. tuženi, dok ostali tuženi nisu pristupili. Sve stranke koje su pristupile ostale su kod svojih ranijih iskaza te iz istih nisu utvrđene bilo kakve nove relevantne okolnosti.

 

42. Naime, od početka postupka odlučno je bilo pitanje da li su tužiteljica i njeni pravni prednici bili u samostalnom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina. Naime, isti svakako nije bio zakonit niti istinit, budući da je oduvijek na predmetnim zemljištima pored tužiteljice i njenih pravnih prednika bilo i drugih uknjiženih suvlasnika, a temeljem provedenog postupka za ovaj sud nepobitno proizlazi da isti nije bio niti pošten, budući da je ocu tužiteljice potom majci tužiteljice pa onda i tužiteljici moralo biti poznato da je na predmetnoj zemlji kao suvlasnik u ½ dijela upisan i pokojni djed tužiteljice S. G., a što je svojim postupcima potvrdila i sama tužiteljica, jer je ista pokrenula postupak naknadno pronađene imovine iza svog pokojnog djeda S. G. i u tom postupku bez ikakvog osporavanja prihvatila je da se na predmetnim nekretninama kao suvlasnike uknjiži 1.-3. tuženike i pravnu prednicu 4.-6. tuženih Lj. A.

 

43. Činjenica da su tužiteljica i njeni pokojni roditelji predmetna zemljišta davali drugim osobama na korištenje radi obrađivanja, ni na koji način ne dokazuje da bi oni bili pošteni posjednici cijelih zemljišta, već su oni jednostavno protivno vlasničkom stanju na predmetnim nekretninama u zemljišnoj knjizi raspolagali predmetnim zemljištima kao da su oni isključivi vlasnici tih zemljišta.

 

44. Za ovaj sud, isto dokazuje i činjenica da nisu sklapani nikakvi pisani ugovori o tome da se predmetna zemljišta daju na korištenje drugim osobama, a što proizlazi iz iskaza saslušane svjedokinje I. B. koja je izrijekom navela da je obitelj njenog supruga obrađivala predmetnu oranicu isključivo temeljem usmenog dogovora sa tužiteljicom odnosno njenim pravnim prednicima. Upravo to dokazuje da su tužiteljica i njeni pravni prednici znali da nisu isključivi zemljišnoknjižni vlasnici predmetnih nekretnina pa da niti ne mogu valjanim ugovorom raspolagati zemljištima u cjelini, već su se isti ponašali kao isključivi vlasnici i usmenim dogovorima su cijela predmetna zemljišta davali drugim osobama na korištenje.

 

45. Tužiteljica je u samoj tužbi navela da se prije pokretanja ovog postupka obratila tuženicima dopisom tražeći od njih da priznaju njeno isključivo pravo vlasništvo na predmetnim nekretninama kada je utvrdila da su kao suvlasnici  pogrešno upisani tuženici. Takav navod o tome da su tuženici pogrešno upisani kao suvlasnici u izravnoj je kontradikciji sa samim ranijim postupanjem tužiteljice koja je pokrenula postupak naknadno pronađene imovine iza svog pokojnog djeda S. G. i potom bez bilo kakvog osporavanja prihvatila da se temeljem tog postupka kao suvlasnici na predmetnim nekretninama uknjiže 1.-3. tuženi i pravna prednica 4.-6. tuženih pokojna Lj. A.

 

46. Dakle, tužiteljica je još ... godine bez ikakvog osporavanja prihvatila da se temeljem ostavinskog postupka kao suvlasnike na predmetnim nekretninama uknjiže 1.-3. tuženi i pravna prednica 4.-6. tuženih, da bi prilikom pokretanja ovog postupka 2022. godine tvrdila da su isti pogrešno upisani, a isti su zakonito upisani temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog S. G.

 

47. Slijedom navedenoga, ovaj sud ocjenjuje da u predmetnom slučaju nije ispunjena temeljna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva temeljem instituta dosjelosti, budući da je nepobitno utvrđeno da tužiteljica i njeni pravni prednici nisu bili pošteni posjednici predmetnih nekretnina u cijelosti, budući da su od početka morali znati da je kao suvlasnik u polovini dijela predmetnih nekretnina bio upisan pokojni djed tužiteljice S. G., a kasnije su, kao suvlasnici uknjiženi 1.-3. tuženi i pravna prednica 4.-6. tuženih pokojna Lj. A. i to temeljem provedenog postupka naknadno pronađene imovine iza pokojnog S. G., kojeg je pokrenula sama tužiteljica.

 

48. Pored toga, tužiteljica je tijekom postupka učinila nespornim i okolnost da je u odnosu na predmetne nekretnine vođen i zemljišnoknjižni ispravni postupak u kojem ista također nije podnosila nikakve žalbe glede upisanih suvlasnika na predmetnim nekretninama.

 

49. Slijedom svega navedenoga, ovaj sud, s obzirom na činjenicu da tužiteljici nedostaje temeljna zakonom propisana pretpostavka za stjecanja prava vlasništva dosjelošću, a to je pošten posjed, ocjenjuje predmetni tužbeni zahtjev kao neosnovan (točka I. izreke presude).

 

50. S obzirom na to da je u cijelosti odbijen kao neosnovan predmetni tužbeni zahtjev, tuženici sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 155. ZPP-a, imaju pravo na naknadu troška sastava odgovora na tužbu od 28. travnja 2022. u iznosu od 199,08 eur prema Tbr. 8. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, dalje: OT), zastupanja na pripremnom ročištu 4. listopada 2022. u iznosu od 199,08 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a), zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 2. prosinca 2022. u iznosu od 199,08 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a), zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 9. veljače 2023. u iznosu od 199,08 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a) i zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 20. ožujka 2023. u iznosu od 199,08 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a). Dakle, tuženici imaju pravo na naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 995,40 eur, a pored toga imaju pravo i na dodatnih 50% nagrade sukladno Tbr. 36. t. 1. OT-a, s obzirom da isti punomoćnik zastupa šest tuženika pa kada se to zbroji tuženici imaju pravo na naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 1.493,10 eur. Kada se tome doda PDV po stopi od 25%, tuženici imaju pravo na naknadu sveukupnih troškova parničnog postupka u iznosu od 1.866,38 eur/ 14.062,24 kn (točka II. izreke presude).

 

51. Ovaj sud nije smatrao potrebnim u izreci presude odlučivati o tužiteljičinom zahtjevu za naknadu troškova parničnog postupka budući da je isti bespredmetan, jer su tuženici u cijelosti uspjeli u ovom postupku.

 

52. Sukladno odredbi čl. 48. Zakona o uvođenju eura, kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne Novine", broj 57/22) u vezi s čl. 43. istog Zakona, u izreci presude dvojno je iskazan iznos dosuđenih troškova parničnog postupka, odnosno taj iznos iskazan je u eurima i u kunama uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 7,53450.

 

U Dugom Selu 28. travnja 2023.

 

 

Sudac

Lovro Tomičić, v. r.

 

 

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Županijskom sudu u roku 15 dana od dana ročišta za objavu presude (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva istovjetna primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

 

 

DNA:

-          tužiteljici po odvjetniku M. Ć. uz nalog za sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 53,09 eur/400,00 kn1

-          tuženicima po odvjetniku G. S.

             

_______________________________________

1Fiksni tečaj konverzije 7,53450