Baza je ažurirana 14.02.2026. zaključno sa NN 136/25 EU 2024/2679
-1- Broj:Ppž-10167/2022
Republika Hrvatska |
|
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske |
Broj:Ppž-10167/2022 |
Zagreb |
|
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog M.G., zbog prekršaja iz članka 199. stavka 2. i 8. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.) odlučujući o prigovoru okrivljenika, protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Virovitica od 15. srpnja 2022. pod brojem: 211-07/22-3/13464, u sjednici vijeća održanoj 26. travnja 2023.
p r e s u d i o j e
I U povodu prigovora okr. M.G., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni, tako da se činjenično opisano postupanje okrivljenika u izreci tog naloga u točki 1. označava djelom prekršaja iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) i na temelju tog propisa okrivljeniku se utvrđuje novčana kazna u iznosu od 1.320,00 EUR (tisućutristodvadeset eura), djelo u točki 2. označava se prekršajem iz članka 47. stavka 2. i 3. citiranog Zakona i utvrđuje se kazna u iznosu od 30,00 EUR (trideset eura), a djelo u točki 3. označava se prekršajem iz članka 101. stavka 1. i 4. cit. Zakona i utvrđuje se kazna u iznosu od 60,00 EUR (šezdeset eura), pa se okrivljeniku na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 1.410,00 EUR[1] (tisućučetiristodeset eura) / 10.623,65 kn (desettisućašestodvadesettri kune i šezdesetpet lipa), koju kaznu je dužan platiti u roku od devedeset dana od primitka ove presude, pa ako u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena.
II U ostalom dijelu, odbija se prigovor okrivljenika M.G. kao neosnovan te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, prekršajni nalog potvrđuje.
III Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3. c. Prekršajnog zakona okrivljenik M.G. je dužan platiti troškove drugostupanjskog postupka u iznosu od 15,00 EUR (petnaest eura) / 113, 02 kn (stotrinaest kuna i dvije lipe), u roku petnaest dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranim prekršajnim nalogom okr. M.G. proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 199. stavka 2. i 8., članka 47. stavka 2. i 3. i članka 101. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je za svako pojedino djelo utvrđena novčana kazna u iznosu od 10.000,00 kuna, 300,00 kuna i 500,00 kuna, a potom izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 10.800,00 kuna.
1.1. Istim nalogom okrivljeniku je, na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca.
1.2. Okrivljenik je nadalje obvezan naknaditi i troškove prekršajnog postupka u iznosu od 580,00 kuna.
2. Protiv prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
2.1. Okrivljenik iskazuje kajanje zbog učinjenog te navodi da je svjestan nedopustivosti svog ponašanja inkriminirane prilike, međutim moli blaže kažnjavanje jer bi ga plaćanje tako odmjerene kazne stavilo u nepovoljnu materijalnu situaciju, a vozačka dozvola mu je svakodnevno potreba za posao i uzdržavanje obitelji.
2.2. Okrivljenik predlaže da se iz navedenih razloga njegov prigovor prihvati.
3. Prigovor je neosnovan.
4. Ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 238. stavka 11. i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18. i 114/22.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje: Sud) nalazi da prvostupanjsko prekršajno tijelo nije počinilo bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
4.1. Međutim, nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, 1. siječnja 2023. stupio je na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/22.) kojim činjenično opisana postupanja iz izreke pobijanog prekršajnog naloga zadržavaju pravni kontinuitet, s time da su novim Zakonom za predmetne prekršaje propisane blaže novčane kazne, u odnosu na raniji propis.
4.2. Sukladno odredbe članka 3. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.
4.3. Prema tome, budući da je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) propisan blaža minimalna kazna za djelo u točki 1. izreke pobijanog naloga te blaže fiksne kazne za djela u toč. 2. i 3. tog naloga, trebalo je primijeniti novi Zakon, jer je povoljniji za okrivljenika. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, preinačio pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i za svako pojedino djelo utvrdio kaznu u minimalno i fiksno propisanim iznosima propisanim novim zakonom, te potom izrekao ukupnu novčanu kaznu, jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni, kao u izreci ove odluke u točki I.
5. Razmatrajući pobijani prekršajni nalog u pogledu prigovora okrivljenika na odluku o kazni u smislu odredbe članka 36. Prekršajnog zakona ovaj Sud je, s obzirom na sve okolnosti koje se tiču djela i počinitelja, ocijenio da novčana kazna nije prestrogo odmjerena. To stoga jer je prvostupanjsko prekršajno tijelo kaznu za svako pojedino djelo utvrdilo u posebnim zakonom minimalno i fiksno propisanim iznosima, koju mjeru kazne je po službenoj dužnosti izrekao i ovaj Sud. Najnižu mjeru posebnim zakonom propisane kazne i ovaj Sud smatra primjerenom težini i opasnosti djela počinjenih u stjecaju te stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika, dok okrivljenik u svom prigovoru ne ističe i ne dokumentira nikakve naročito olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim preinačenje već izrečene najniže mjere propisane novčane kazne, primjenom instituta ublažavanja.
6. Treba istaknuti da će se novčana kazna, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne, u za to određenom roku.
7. Ispitujući odluku o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca u pogledu navoda prigovora ovaj Sud nalazi da je prvostupanjsko prekršajno tijelo, na temelju odredbe članka 58. Prekršajnog zakona, s obzirom na težinu i značaj djela, opravdano i zakonito izreklo navedenu zaštitnu mjeru. Težina prekršaja ogleda se u viskom stupnju koncentracije alkohola kod okrivljenika i okolnostima postupanja konkretne prilike čime je velikoj mjeri ugrožavao druge sudionike u prometu i njihovu imovinu. Naime, po sudsko medicinskoj teoriji i praksi osobe pod utjecajem alkohola od 2,07 g/kg nalaze u pijanom stanju u kojem su intelektualne funkcije jako sužene, izražena je dremljivost, osoba nije sposobna koncentrirati se i povremeno se gubi prisebnost, a shvaćanje opasnosti svedeno je na minimum. Stoga je i ovaj Sud mišljena da je potrebno otkloniti uvjete koji mu omogućavaju ponovno činjenje prekršaja.
Zaštitna mjera određena je u zakonom propisanom trajanju (od jednog mjeseca do dvije godine) razmjerno težini djela, osobinama ličnosti počinitelja i nedovoljnoj svijesti o opasnosti činjenja ovog prekršaja, odnosno naravi potrebe za ograničenjem prava u konkretnom slučaju u smislu članka 51. a Prekršajnog zakona. Paušalni i ne potkrijepljeni navodi okrivljenika kojim predlaže ukidanje zabrane upravljanja motornim vozilom nisu od utjecaja na osnovanost i trajanje zaštitne mjere.
8. Odluka o paušalnom iznosu troškova postupka po prigovoru temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena u okviru raspona od 100,00 do 5.000,00 kuna propisanog Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.) u minimalno propisanom iznosu, s obzirom na manju složenost i kraće trajanje postupka.
9. Zbog izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 26. travnja 2023.
Zapisničarka Predsjednica vijeća
Nada Horvatović, v. r. Renata Popović, v. r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi virovitičko-podravskoj, Policijskoj postaji Virovitica u 3 otpravka: za spis, okrivljenika.
[1] Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.