REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1361/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse
predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice,
mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i
Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB
52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, protiv tuženika
Grad Mali Lošinj, Mali Lošinj, Riva lošinjskih kapetana 7, OIB 72167903884, kojeg
zastupa punomoćnica Karmen Pende Kovačević, odvjetnica u Odvjetničkom društvu
Kovačević, Koren i partneri d.o.o. Rijeka, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva,
postupajući po prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog
trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1237/22-3 od 20. rujna 2022.
kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci, poslovni broj P-517/2019-59
od 9. veljače 2022., na sjednici održanoj 26. travnja 2023.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tuženik je u prijedlogu za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske
predložio dopustiti reviziju protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike
Hrvatske poslovni broj Pž-1237/22-3 od 20. rujna 2022. kojom je potvrđena presuda
Trgovačkog suda u Rijeci, poslovni broj P-517/2019-59 od 9. veljače 2022. ističući
četiri pravna pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje
jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku
(„Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07,
84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP)
revizijski sud je ocijenio da prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.
4. Prema odredbi čl. 385a st. 1. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će
reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su
nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za
osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za
razvoj prava u sudskoj praksi, osobito
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda
Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena ili
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike
Hrvatske nije jedinstvena ili
- ako je o tom pitanju Vrhovni sud Republike Hrvatske već zauzeo shvaćanje i
presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito
uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog
postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili
međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske,
Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku
praksu.
5. Prema odredbi čl. 387. st. 2. ZPP u prijedlogu stranka mora određeno naznačiti
pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te jasno
naznačiti razloge zbog kojih stranka smatra da joj Vrhovni sud Republike Hrvatske
treba dopustiti reviziju u smislu čl. 385.a st. 1. ili 2. ZPP uz određeno pozivanje na
relevantne propise i dijelove sudskih odluka. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije
podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti
sudske odluke na koje se poziva ili ih određeno naznačiti (čl. 387. st. 3. ZPP).
6. U prijedlogu za dopuštenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja tuženik ističe
slijedeća pitanja:
“1. Kako Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (NN 50/20) koji
između ostalog uređuje i imovinskopravne odnose i vlasničkopravni status turističkog
zemljišta na kojem su izgrađeni kampovi, hoteli, turistička naselja i ostale građevine
gospodarske namjene koje im čine funkcionalnu cjelinu i koji je odlučivanje o toj
pravnoj stvari izuzeo iz sudske nadležnosti te je prenio u nadležnost Ministarstva
graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, utječe na sudske postupke u
tijeku?
2. Da li je činjenica što je sadašnje društvo Jadranka-kampovi zatražilo i dobilo
koncesiju na turističkom zemljištu u kampu Čikat, te činjenica što je isti obveznik
plaćanja komunalne naknade za kamp može biti dokaz da je bivše društveno
poduzeće Jadranka bilo izvaknjižni nositelj prava korištenja upravljanja i raspolaganja
spornim nekretninama koje čine auto kamp Čikat?
3. Da li činjenica što su stranke sklopile izvansudsku nagodbu kojom su
regulirale svoje odnose glede određenih nekretnina iz postupka, koja nagodba je još
uvijek na snazi i koja je sklopljena prije donošenja Zakona o turističkom i ostalom
građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije može
retroaktivno biti smatrana nevažećom?
4. Vrijedi li predmijeva vlasništva Hrvatskog fonda za privatizaciju ako nije provedena obnova postupka sukladno članku 47. Zakona o privatizaciji?“.
7. Međutim, tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije nije naveo valjane razloge
zbog kojih smatra da su postavljena pitanja važna za jedinstvenu primjenu prava i
ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, u
smislu citirane odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP. Naime nije navedeno niti je predlagatelj
dostavio sudske odluke iz kojih bi proizlazilo da bi o tim pitanjima viši sudovi imali
različitu praksu, već se tuženik sadržajno poziva na pogrešnu primjenu materijalnog i
postupovnog prava, a što nije predmet odlučivanja u povodu prijedloga za
dopuštenje revizije.
8. Stoga, pitanja iz prijedloga nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i
ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer s
obzirom na to kako su formulirana i situaciju u ovome predmetu, Vrhovni sud
Republike Hrvatske u odnosu na osporenu odluku nema razloga ujednačavati
primjenu prava i preispitivati sudsku praksu.
9. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za
postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje
revizije protiv drugostupanjske presude, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389a st. 2.
ZPP, riješiti kao u izreci.
Zagreb, 26. travnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
Kontrolni broj: 0c45b-2430c-51b32
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=ĐURO SESSA, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
