Baza je ažurirana 18.01.2026. zaključno sa NN 121/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 1109/2023-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 1109/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. J. iz Z., OIB ..., zastupane po punomoćniku Z. V., odvjetniku u Z., protiv tuženika Z. b. d.d., Z., OIB ..., zastupanog po punomoćniku M. R., odvjetniku u Z.,  radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, sudskog raskida ugovora o radu, naknade štete i isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž R-1021/2021-4 od 18. listopada 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-2589/2016-42 od 26. ožujka 2021., u sjednici održanoj 26. travnja 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

              Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se.

 

 

Obrazloženje

 

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž R-1021/2021-4 od 18. listopada 2022., kojom je obijena žalba tužiteljice i potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-2589/2016-42 od 26. ožujka 2021. pozivom na čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), navodeći pravno pitanje koje smatra važnim za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj sudske prakse, i tvrdeći da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na jednakost pred zakonom i pravo na pravično suđenje, koja su zajamčena čl. 14. st. 2. i čl. 29. st. 1. Ustava.

 

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

 

3. U prijedlogu tužiteljica ističe pitanje:

              "Je li radno mjesto ukinuto odlukom poslodavca zbog prestanka poslovne potrebe doista ukinuto ako se sadržaj poslova ukinutog radnog mjesta preraspodijelio na više drugih neovisnih radnih mjesta?".

 

4. U odnosu na predloženo pravno pitanje, ovaj sud ocjenjuje da tužiteljica, osim paušalnog pozivanja na to da stav drugostupanjskog suda odstupa od shvaćanja revizijskog suda, nije konkretno iznijela o kojem se to shvaćanju i praksi revizijskog suda radi niti je iznijela sadržajne razloge zbog kojih smatra da je odgovor na navedeno pitanje važno za odluku u sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj sudske prakse pa se ne radi o pravnom pitanju važnom za odluku u sporu i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu.

 

5. Nadalje, u svezi povrede temeljnih prava zajamčenih Ustavom, ocjena je ovog suda da tužiteljica iste nije učinila vjerojatnim. U konkretnom slučaju nižestupanjski sudovi, a posebice pobijana drugostupanjska odluka, jasno i detaljno naznačuju koje su činjenice odlučne u ovoj pravnoj stvari, koja je materijalnopravna odredba relevantna za rješavanje spora i na koji način je ista tumačena i primijenjena u ovoj stvari, uz jasan odgovor na ključne žalbene navode. Kod takvog stanja stvari, nije dostatno u prijedlogu za dopuštenje revizije formulirati razloge na način kao da je riječ o žalbi protiv prvostupanjske odluke, bez jasne naznake i detaljnijeg obrazloženja u čemu se to sastoji povreda kojeg temeljnog ljudskog prava, ovdje konkretno proizvoljnost (arbitrarnost) u odlučivanju nižestupanjskih sudova, uz posljedičnu nejednakost tužiteljice pred zakonom, u situaciji kada su nižestupanjski sudovi, kako je to naprijed navedeno, konkretno i iscrpno iznijeli relevantne činjenice, označili mjerodavnu materijalnu normu i obrazložili njezinu primjenu u rješavanju spora. Stoga, revizijski sud ocjenjuje da prijedlogom nije učinjeno vjerojatnim da bi u konkretnom slučaju zbog osobito teške povrede procesnih pravila ili pogrešne primjene materijalnog prava došlo do navodne povrede čl. 14. st. 2. i čl. 29. st. 1. Ustava na štetu tužiteljice.

 

6. Zbog navedenih razloga, postupajući u skladu s čl. 389.a st. 3. i 4. ZPP, revizijski je sud odlučio kao u izreci.

 

Zagreb, 26. travnja 2023.

 

 

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa, v.r.

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu