Poslovni broj: II Kž-176/2023-5

Poslovni broj: II Kž-176/2023-5

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Sanje Katušić - Jergović i Marije Balenović, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nevene Popović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog V. O., zbog kaznenih djela iz članka 154. stavka 1. točaka 1. i 2. u svezi članka 153. stavka 1. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku, broj Kov-5/2023-7 od 5. travnja 2023., o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 25. travnja 2023.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba okrivljenog V. O. kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Osijeku, broj Kov-5/2023-7 od 5. travnja 2023., nakon podignute optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KO-DO-7/2023. od 4. travnja 2023., protiv okrivljenog V. O. zbog dva kaznena djela protiv spolne slobode, teškog kaznenog djela protiv spolne slobode opisanog u članku 154. stavku 1. točkama 1. i 2. u svezi članka 153. stavka 1. KZ/11., a kažnjivog po članku 154. stavku 1. KZ/11. i teškog kaznenog djela protiv spolne slobode opisanog u članku 154. stavak 2. u svezi stavka 1. točaka 1. i 2. i članku 153. stavku 2. u svezi stavka 1. KZ/11., a kažnjivog po članku 154. stavak 2. KZ/11. sve u svezi članka 51. KZ/11., na temelju članka 127. stavak 4. u svezi članka 131. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.- Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje: ZKP/08.) produljen je istražni zatvor protiv okrivljenog V. O. po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. U istražni zatvor okrivljeniku je uračunato vrijeme lišenja slobode od 11. siječnja 2023. pa nadalje.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni V. O. po branitelju odvjetniku S. M., ne navodeći zakonske osnove pobijanja, s prijedlogom da se istražni zatvor određen protiv okrivljenika ukine i zamijeni nekom od mjera opreza propisanih odredbom članka 98. stavak 2. ZKP/08.

3. Spis je u skladu sa člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalba nije osnovana.

5. Po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, kao drugostupanjskog suda, pravilno je i potpuno prvostupanjski sud utvrdio postojanje razloga za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog V. O. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Za svoju odluku sud je dao jasne, određene i dostatne razloge u odnosu na okrivljenika i inkriminirana kaznena djela, kako u odnosu na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke, tako i u odnosu na postojanje posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora, a jednako tako i razloge zbog kojih nalazi da je jedino mjera istražnog zatvora podobna ostvariti svrhu zbog koje je istražni zatvor protiv okrivljenika i do sada primjenjivan i neprikladnosti zamjene blažim mjerama. Te razloge u cijelosti prihvaća i drugostupanjski sud.

6. Osnovana sumnja da je okrivljeni V. O. počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret, proizlazi iz podignute optužnice i dokaza na kojima se ista temelji, pa je i prema ocjeni drugostupanjskog suda ostvaren dostatan stupanj osnovane sumnje da bi okrivljenik počinio predmetna kaznena djela, a koji stupanj sumnje je potreban za produljenje istražnog zatvora. Stoga, okrivljenikova vlastita analiza i osobna ocjena pojedinih dokaza nije od utjecaja na odluku o istražnom zatvoru jer niti prvostupanjski niti drugostupanjski sud kod odluke o istražnom zatvoru ne provode analizu dokaza iz optužnice, već je to u nadležnosti raspravnog vijeća ako optužnica bude potvrđena.

7. Nadalje, okrivljeni V. O. osporava zakonitost pobijanog rješenja smatrajući da je došlo do povrede pretpostavke nedužnosti. Povrede su obrazložene time da sud produljenjem istražnog zatvora "sugerira sudsku odluku o krivnji i kazni", slijedom čega se, prema žalbi, vrijeđa pretpostavka nedužnosti. Međutim, suprotno ovim navodima, nije došlo do povrede na koju se žalba poziva budući da je u pobijanom rješenju u odnosu na teško kazneno djelo protiv spolne slobode iz članka 154. stavka 1. točaka 1. i 2. u svezi članka 153. stavka 1. KZ/11. i teško kazneno djelo protiv spolne slobode iz članka 154. stavak 2. u svezi stavka 1. točaka 1. i 2. i članka 153. stavku 2. u svezi stavka 1. KZ/11., navedeno da je u tijeku kazneni postupak na temelju podignute optužnice, kao i da za navedena kaznena djela postoji osnovana sumnja da su počinjena od strane okrivljenog V. O. i to upravo na štetu žrtve K. O.. Prema tome, u pobijanom rješenju je izričito i jasno istaknuto da vođenje kaznenog postupka podrazumijeva osnovanu sumnju, a ne krivnju okrivljenika kako to žalba sugerira pa stoga nije moglo doći do povrede pretpostavke nedužnosti.

8. Ne slažući se sa zaključcima prvostupanjskog suda, žalitelj osporava pravilnost činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda, smatrajući da ona ne opravdavaju produljenje istražnog zatvora protiv okrivljenika iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08.

8.1. Međutim, osobite okolnosti koje opravdavaju bojazan da će okrivljenik puštanjem na slobodu nastaviti sa činjenjem istih ili istovrsnih kaznenih djela proizlaze iz okolnosti inkriminiranih djela koje ukazuju na optuženikovu iznimnu upornost, bezobzirnost i odlučnost u protupravnom postupanju. Naime, isti se tereti da je na štetu žrtve K. O., koja je uz to njegova kćerka, koja je nedovoljno duševno razvijena i ima oštećenja funkcionalnih sposobnosti, dakle prema bliskoj osobi i prema žrtvi posebno ranjivoj zbog duševne smetnje, počinio čak dva teška kaznena djela protiv spolne slobode, a na način kako to proizlazi iz činjeničnog opisa optužnice. Povrh navedenog, okrivljenik je prethodno pravomoćno osuđen zbog istog kaznenog djela iz članka 154. stavak 1. točaka 1. i 2. u svezi članka 152. stavak 1. KZ/11., počinjenog na štetu iste žrtve, njegove kćerke K. O., i to presudom Općinskog suda u Osijeku broj Ksm-54/2013. od 11. ožujka 2014., na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine, te je pravomoćno osuđen zbog kazenog djela iz članka 177. stavak 1. KZ/11. presudom Općinskog suda u Osijeku broj Ksm-200/2013. od 17. ožujka 2016. na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine uz rok provjeravanja u trajanju od tri godine, iz čega je očito da ga do sada izrečene kazne nisu odvratile od daljnjeg činjenja kaznenih djela već naprotiv ustraje u protupravnom postupanju.

9. Sve izložene okolnosti, u svojoj ukupnosti i međusobnoj logičnoj povezanosti, i prema ocjeni drugostupanjskog suda, govore o postojanju konkretne i predvidive opasnosti od ponavljanja djela u slučaju puštanja okrivljenika na slobodu. Ujedno, težina i značaj iznijetih okolnosti upućuju na zaključak da se u konkretnom slučaju svrha istražnog zatvora, a to je odvraćanje okrivljenika od počinjenja istog ili istovrsnog kaznenog djela, ne može s uspjehom ostvariti primjenom mjera opreza, zbog čega se daljnja primjena mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog V. O. ukazuje nužnom i zakonski opravdanom.

10. Jednako tako, pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, kao i opstojnost osnove po kojoj je istražni zatvor produljen nije dovedena u sumnju tvrdnjom žalitelja da je "žrtva K. O. izdvojena iz obitelji pa da ne stoji zaključak suda o postojanju posebnih uvjeta koji opravdavaju produljenje istražnog zatvora", kao i isticanjem egzistencijskih prilika okrivljenog V. O. i njegove obitelji jer navedene okolnosti ne umanjuju postojeću opasnost od ponavljanja djela na strani okrivljenika i to ne samo u odnosu na žrtvu u ovom kaznenom predmetu, nego i bilo koju drugu osobu.

11. Također, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud pristupio procjeni istražnozatvorske osnove na način koji bi predstavljao kršenje ustavnih i konvencijskih prava okrivljenika jer pobijano rješenje sadrži dostatne i relevantne razloge koji opravdavaju činjeničnu i pravnu osnovu daljnje primjene mjere istražnog zatvora protiv okrivljenika te je produljenje istražnog zatvora, razmjerno postizanju opravdanog cilja, pri čemu zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti, pretežu nad pravom okrivljenika na slobodu.

12. Slijedom svega navedenog, a budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

U Zagrebu, 25. travnja 2023.