- 1 -              U-zpz 17/2022-8

 

 

 

 

 

Broj: U-zpz 17/2022-8

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Viktorije Lovrić, Marine Paulić i Darka Milkovića, članova vijeća, u upravnom sporu tužitelja D. I., OIB ..., iz B. L., Bosna i Hercegovina, kojeg zastupa punomoćnik H. D., odvjetnik u Z., protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, OIB ..., Z., radi ispravka podataka u matici rođenih, odlučujući o zahtjevu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske broj GZ-DO-18/2022-4 od 20. travnja 2022. za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-3339/2020-2 od 26. studenoga 2021., kojom je preinačena presuda Upravnog suda u Zagrebu broj Usl-2622/19-9 od 19. lipnja 2020., u sjednici održanoj 25. travnja 2023.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

              Usvaja se zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti, preinačuje se presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-3339/20-2 od 26. studenoga 2021. i sudi:

 

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja D. I. i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Zagrebu broj Usl-2622/2019-9 od 19. lipnja 2020.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva uprave Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja KLASA: UP/II-223-02/19-01/3, URBROJ:515-07-01/2-19-2 od 27. lipnja 2019. i za naknadu troška upravnog spora u iznosu od 6.250,00 kn.

 

2. Drugostupanjskom presudom suđeno je:

 

„I. Usvaja se žalba tužitelja i poništava se presuda Upravnog suda u Zagrebu Upravnog suda u Zagrebu broj Usl-2622/2019-9 od 19. lipnja 2020.

II. Poništava se rješenje tuženika Ministarstva uprave Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja KLASA: UP/II-223-02/19-01/3, URBROJ:515-07-01/2-19-2 od 27. lipnja 2019.

III. Poništava se rješenje Grada Z., Gradskog ureda za opću upravu, Područnog odsjeka M., klasa: UP/I-223-06/04-03/98, urbroj:251-02-02/6-04-2 od 19. svibnja 2004.

IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak upravnog spora.“.

 

3. Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Z., Gradskog ureda za opću upravu, Područnog odsjeka M., klasa: UP/I-223-06/04-03/98, urbroj: 251-02-02/6-04-2 od 19. svibnja 2004. kojim je odobren ispravak državljanstva upisanog u maticu rođenih iz „SR Hrvatska“ u „SR Bosna i Hercegovina“.

 

4. Protiv drugostupanjske presude Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (dalje: DORH) podnijelo je zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže Vrhovnom sudu Republike Hrvatske usvojiti zahtjev, preinačiti presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-3339/2020-2 od 26. studenoga 2021. na način da se potvrdi presuda Upravnog suda u Zagrebu broj Usl-2622/2019-9 od 19. lipnja 2020.

 

5. Na zahtjev nije odgovoreno.

 

6. Zahtjev je osnovan.

 

7. Predmet postupka je ispravak podataka u matici rođenih.

 

8. Postupajući na temelju odredbe čl. 90. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10 - dalje: ZUS) Vrhovni sud Republike Hrvatske ispitao je pobijanu presudu samo u granicama zahtjeva DORH-a.

 

9. Tijekom upravnog spora bilo je jedino sporno, a i dalje je sporno u povodu zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude, je li nadležno upravno tijelo (Grad Z., Gradski ured za opću upravu, Područni odsjek M.) promijenivši podatke o državljanstvu tužitelja u matici rođenih ove podatke ispravio ili je time donio konstitutivnu odluku o prestanku hrvatskog državljanstva tužitelja.

 

10. Osnovana je tvrdnja podnositelja zahtjeva da je drugostupanjski sud ocijenivši da je prvostupanjskim rješenjem od 19. svibnja 2004. donesena konstitutivna odluka kojom tužitelju prestaje hrvatsko državljanstvo te da time nisu samo ispravljeni pogrešni podaci u matici rođenih, pogrešno primijenio zakon.

 

11. Prema utvrđenju prvostupanjske presude tužitelj je rođen u Z. ..., u kojem trenutku su njegovi roditelji bili državljani SRBIH, a tužiteljeva majka je kao pripadnik hrvatskog naroda 1991. dobila i državljanstvo Republike Hrvatske.

 

12.1. U vrijeme tužiteljeva rođenja bio je na snazi Zakon o državljanstvu SR Hrvatske („Narodne novine“, broj 32/77) koji zakon je u čl. 3. propisivao da se državljanstvo SRH stječe porijeklom, rođenjem na teritoriju SRH, primitkom državljanina druge socijalističke republike u državljanstvo SRH, prirođenjem i po međunarodnim ugovorima.

 

12.2. Odredbom čl. 4. istog Zakona bilo je propisano

 

„Porijeklom stiče državljanstvo Socijalističke Republike Hrvatske dijete:

 

1. ako su oba roditelja u trenutku rođenja djeteta državljani Socijalističke Republike Hrvatske;

2. ako je jedan od roditelja državljanin Socijalističke Republike Hrvatske, a drugi državljanin druge socijalističke republike, dijete stiče državljanstvo Socijalističke Republike Hrvatske ako se roditelji o tome sporazume;

3. ako nema sporazuma roditelja o državljanstvu djeteta, dijete je državljanin Socijalističke Republike Hrvatske:

 

- ako u trenutku rođenja djeteta roditelji imaju prebivalište u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj,

- ako u trenutku rođenja djeteta roditelji nemaju zajedničko prebivalište u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, dijete stiče državljanstvo Socijalističke Republike Hrvatske pod uvjetom da je upisano u matičnu knjigu rođenih u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.

 

Ako roditelji ne daju izjavu o državljanstvu djeteta u smislu točke 2. stava 1. ovoga člana u roku dva mjeseca od dana rođenja djeteta, dijete stiče državljanstvo Socijalističke Republike Hrvatske na temelju točke 3. stava 1. ovoga člana“.

 

12.3. Prema odredbi čl. 5. istog Zakona dijete stječe državljanstvo Socijalističke Republike Hrvatske, ako je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta državljanin Socijalističke Republike Hrvatske, a drugi strani državljanin ili osoba bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete je rođeno u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.

 

13.1. Iz navedenih odredbi proizlazilo bi da dijete upisom u matičnu knjigu rođenih stječe državljanstvo SRH kad su kumulativno ispunjene pretpostavke: da je dijete rođeno u Republici Hrvatskoj, da je jedan od roditelja djeteta državljanin RH, da nema sporazuma roditelja o državljanstvu djeteta, da roditelji nemaju zajedničko prebivalište u RH, da roditelji u roku od dva mjeseca od dana rođenja djeteta nisu dali izjavu o državljanstvu djeteta.

 

13.2. U konkretnom slučaju, a kako to proizlazi iz utvrđenja prvostupanjske presude, izostala je prva pretpostavka za stjecanje državljanstva prema odredbi čl. 4. toč. 3. Zakona o državljanstvu SRH, a ta je da je jedan od roditelja državljanin SRH. Okolnost da je majka tužitelja 1991. kao pripadnica hrvatskog naroda stekla i hrvatsko državljanstvo, nije od utjecaja na utvrđenje prvostupanjskog suda da su u vrijeme rođenja tužitelja oba njegova roditelja bili državljani SRBiH, a ne državljani SRH. Dakle, kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud upisom u maticu rođenih nije došlo do stjecanja državljanstva tužitelja, niti je tužitelj po bilo kojoj drugoj osnovi predviđenoj odredbama čl. 3. do 5. Zakona o državljanstvu RH to državljanstvo stekao.

 

14. S obzirom da upis u matičnu knjigu rođenih za stjecanje državljanstva konstitutivni učinak ima samo u situaciji predviđenoj odredbom čl. 4. toč. 3. Zakona o državljanstvu SRH,  o kojoj situaciji nije riječ u konkretnom upravnom sporu, izmjena podataka o državljanstvu tužitelja, koji su s obzirom na tada važeće odredbe o stjecanju državljanstva SRH bili pogrešni, predstavlja ispravak pogrešnog upisa, a ne odluku o prestanku državljanstva (koje tužitelj nije ni stekao).

 

15. Budući da je slijedom iznesenog pobijanom presudom zaključivanjem o tome da prvostupanjskim rješenjem nije izvršen ispravak pogrešnog upisa, već da je riječ o donošenju konstitutivnog rješenja o prestanku državljanstva pogrešno primijenjen zakon, na temelju čl. 78. st. 8. ZUS-a, valjalo je preinačiti citiranu presudu i odbijanjem žalbe tužitelja potvrditi prvostupanjsku presudu kojom je pravilno tužbeni zahtjev ocijenjen neosnovanim.

 

Zagreb, 25. travnja 2023.

 

                                                                      Predsjednik vijeća:

                                                                                                                Ivan Vučemil, v.r.