1                                           Poslovni broj: UsI-1534/22-10

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6

U  I M E  R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda, Tamari Bogdanović, uz sudjelovanje              Valentine Pergar, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja M. R. iz D., OIB: …, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., OIB: …, radi starosne mirovine, nakon održane usmene i javne rasprave, zaključene istog dana, 25. travnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

              I Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 140-02/22-03/03110539124, URBROJ: 341-99-06/2-22-2470, broj spisa: 756290 od 28. travnja 2022.

              II Poništava se rješenje zavoda, Područnog ureda u S., KLASA: UP/I 140-02/22-03/03110539124, URBROJ: 341-15-06/2-22-1598, broj spisa: 152278 od 24. ožujka 2022. i predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 140-02/22-03/03110539124, URBROJ: 341-99-06/2-22-2470, broj spisa: 756290 od 28. travnja 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja KLASA: UP/I 140-02/22-03/03110539124, URBROJ: 341-15-06/2-22-1598, broj spisa: 152278 od 24. ožujka 2022. kojim je tužitelju određena starosna mirovina počevši od 21. studenoga 2021. u svoti od 2946,58 kn mjesečno.

                     2. Tužitelj pobija zakonitost osporavanog rješenja i ističe da je i u žalbi i u zahtjevu dostavio rješenja o osobnom dohotku za 1987., 1988. i 1989. koji je ostvario kao tajnik tadašnje Skupštine općine Kostajnica, te je dostavio i rješenja o osobnom dohotku N. R. od 1987. do 1991. koja je potpisao kao tajnik Skupštine, te je imenovani ostvario pravo na starosnu mirovinu u pripadajućim iznosima, a ne po prosječnim vrijednosnim bodovima, te navodi da su i drugi rukovoditelji tadašnjih tijela uprave ostvarili mirovine prema M-4 obrascima u kojima se nalaze platni podaci (K. M., R. M., K. P. i N. R.) i za sve njih obrazac M-4 postoji, a za njega ne, a on je kao tajnik potpisao sva ta rješenja o plaćama i kako bi to učinio, a da nije primao plaću za svoj posao.

              3. Tužitelj ističe da sve to ukazuje na pretjerani pravni formalizam, bez uvažavanja specifičnih okolnosti i učinaka u odnosu na njega, iako obveza uredno voditi evidencije postoji na strani tuženika, a ne tužitelja, a kako se to navodi i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3454/2017 od 9. listopada 2019., te se i on pouzdao u valjano vođenje evidencija uplata mirovinskih doprinosa i platnih podataka tuženika, te je razumno očekivao pravičan iznos ostvarene mirovine koji su ostvarili i drugi kod istih poslodavaca u istom razdoblju.

4. Smatra da je moguć izračun mirovine na temelju platnih podataka osoba koje su obnašale iste dužnosti kao i on, ali u susjednim općinama, a koji stav je u nekoliko presuda zauzeo i Upravni sud, pa stoga postoji više načina za pravičan izračun mirovine na temelju mirovinskog staža koji je ostvario.

5. Predlaže sudu da poništi osporavano drugostupanjsko rješenje i tužitelju prizna pravo na starosnu mirovinu sukladno platnim podacima koje je dostavio ili usporednim platnim podacima iz susjednih općina za osobe koje su obnašale dužnosti sekretara Sekretarijata za upravno-pravne i opće poslove i tajnika skupštine u tim općinama u razdoblju od 1. siječnja 1986. do 24. lipnja 1991.

                       6. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja. Ističe da matičnu evidenciju o osiguranicima, obveznicima plaćanja doprinosa i korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja vodi tuženik na temelju podataka koji su dužni dostavljati obveznici plaćanja doprinosa, te se za priznanje i određivanje prava iz mirovinskog osiguranja uzimaju podaci koji su registrirani i pohranjeni u matičnoj evidenciji sukladno članku 122. stavku 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, te se relevantne činjenice utvrđuju na temelju isprava sukladno članku 106. stavku 1. i 110. Zakona o mirovinskom osiguranju. Pritom tuženik napominje da se sukladno članku 81. stavku 6. navedenog Zakona za razdoblja mirovinskog staža navršenog od 1. siječnja 1970. za koje ne postoje podaci o plaći odnosno osnovici osiguranja  uzimaju prosječni vrijednosni bodovi, pa je u skladu s navedenim zakonskim odredbama tužitelju pravilno utvrđena pripadajuća svota mirovine.

              7. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

              8. Tužbeni zahtjev je osnovan.

9. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti tužitelja i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 39. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21).

10. Na raspravi tužitelj je istakao da se iz dokumentacije koju je dostavio upravnom tijelu može utvrditi prema kojem je koeficijentu u spornom razdoblju primao plaću i u kojem iznosu.

11. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljenog u odgovoru na tužbu

12. Prema podacima spisa predmeta, u uvodu prvostupanjskog rješenja od 24. ožujka 2022. navodi se da je doneseno na zahtjev tužitelja, a u obrazloženju da je postupak za određivanje starosne mirovine pokrenut po službenoj dužnosti na temelju članka 131. stavku 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21).

13. U drugostupanjskom rješenju od 28. travnja 2022. navodi se da je od Državnog arhiva u Sisku zaprimljena dokumentacija i to rješenja o akontacijama osobnog dohotka tužitelja od 28. rujna 1989., 24. prosinca 1987., 1. ožujka 1989, 7. veljače 1990. i 19. ožujka 1990., te tuženik smatra da nikada nije ni raspolagao spornim platnim podacima, te da isti nisu izgubljeni, oštećeni ili uništeni, pa nije nadležan za obnovu spisa prema članku 78. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09 i 110/21), te ističe da se odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3454/2017. od 9. listopada 2019. odnosi na drugi pojedinačni slučaj.

14. Odredbom članka 81. stavka 1. zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se vrijednosni bodovi utvrđuju se na temelju plaća i osnovica osiguranja ostvarenih od 1. siječnja 1970., tako da se plaća, odnosno osnovica osiguranja utvrđena za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu. Plaće ili osnovice koje su u bruto svoti dijele se s prosječnom bruto plaćom, a ako su u neto svoti s prosječnom neto plaćom.

15. Prema ocjeni suda, osporavanim rješenjem povrijeđen je zakon na štetu tužitelja.

16. Naime, sud prvostupanjsko rješenje nije mogao ocijeniti zakonitim, jer je uvod rješenja proturječan obrazloženju, te sud nije mogao utvrditi radi li se u konkretnom slučaju o postupku obnove spisa pokrenutom na zahtjev tužitelja ili o postupku određivanja starosne mirovine pokrenutom po službenoj dužnosti.

17. Nadalje, sud nije mogao otkloniti prigovor tužitelja da je on u konkretnom slučaju upravnim tijelima dostavio određenu dokumentaciju o isplaćenim plaćama u spornom razdoblju, a što potvrđuje i dokumentacija dostavljena od strane Državnog arhiva u Sisku, te je tuženik i u ovom slučaju bio dužan postupiti sukladno pravnom shvaćanju Ustavnog suda Republike Hrvatske iznesenom u odluci U-III-3454/2017. od 9. listopada 2019., koje nije primjenjivo samo na konkretan slučaj, već je obvezujuće u odnosu na sve pravne situacije istovjetnog ili sličnog činjeničnog supstrata.

18. Iz navedenih razloga, sud osporavano drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje nije ocijenio zakonitima.

19. Slijedom navedenog, u postupku nakon ove presude prvostupanjsko tijelo će otkloniti nedostatke i propuste u postupku, na koje je sud ukazao u ovoj presudi.

20. Stoga je sud na temelju članka 58. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presudio kao u izreci.

U Zagrebu 25. travnja 2023.

  Sutkinja:

Tamara Bogdanović, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nije dopuštena žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske sukladno članku 66. Zakona o upravnim sporovima.