Poslovni broj: 10 UsI-1235/2022-13

REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu,
te Nataši Rogošić, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice A. M., …, OIB: …, zastupana po
opunomoćeniku Z. I., odvjetniku u S., …, protiv tuženika
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića
3, zastupan po opunomoćeniku D. G. (generalna punomoć pohranjena u
Uredu predsjednika suda), radi invalidske mirovine, nakon neposredne i javne
rasprave zaključene 14. travnja 2023. u nazočnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja
M. P., odvjetnice u S. i opunomoćenika tuženika, 24. travnja 2023.

p r e s u d i o j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: 141-02/21-
03/03094820246, Urbroj: 341-99-06/2-21-006359 od 7. ožujka 2022. i rješenja
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Rijeci, Klasa: UP/I
141-02/21-03/03094820246, Urbroj: 341-14-06/2-21-14853 od 9. srpnja 2021.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. U pravodobnoj tužbi tužiteljica pobija zakonitost rješenja tuženika Klasa: 141-
02/21-03/03094820246, Urbroj: 341-99-06/2-21-006359 od 7. ožujka 2022. (dalje:
drugostupanjsko rješenje) i rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
Područne službe u Rijeci, Klasa: UP/I 141-02/21-03/03094820246, Urbroj: 341-14-
06/2-21-14853 od 9. srpnja 2021. (dalje: prvostupanjsko rješenje).

2. Drugostupanjskim rješenjem je odbijena žalba tužiteljice izjavljena protiv
prvostupanjskog rješenja, a kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za priznavanje prava na
invalidsku mirovinu iz razloga jer nisu ispunjeni uvjeti iz članka 142. Zakona o
hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji (Narodne novine broj 121/17, 98/19
i 84/21; dalje: ZHBDR).

3. Tužiteljica u tužbi kojom pobija zakonitost osporenog drugostupanjskog i prvostupanjskog rješenja u bitnom iznosi sadržaj obrazloženja osporenog rješenja, te

2 Poslovni broj: 10 UsI-1235/2022-13

potom prvenestveno ističe da tužiteljici nije dana mogućnost da se izjasni o o svim
činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnima za rješavanje upravne stvari,
pozivajući se pri tome na odredbu članka 30. stavka 1. Zakona o općem upravnom
postupku te ističući kako time povrijeđeno jedno od temeljnih prava. Ističe da je
nesporno da pobijano rješenje ima negativan učinak na pravne interese tužiteljice
upravo iz razloga jer se istim ukidaju tužiteljeva prava koja je stekao u postupku
provedenom pred nadležnim tijelima, niti je takvo postupanje propisano zakonom
konkretno Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova
njihovih obitelji pa se opisano ponašanje tuženika ne može supsumirati pod odredbe
čl. 30. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku. Nadalje, da drugostupanjsko tijelo
na stranici 3., pobijanog Rješenja samo navodi „da se vještačenje vrši bez osobnog
pregleda osiguranice i da se temelji na medicinskoj i drugoj dokumentaciji koja je
dostavljena u preslici i ovjerena od službe za opću upravu – K.“. Dakle, i samo
drugostupanjsko tijelo konstatira da do osobnog pregleda nije došlo te da je
vještačenje izvršeno na temelju dostavljene dokumentacije osim koje tužiteljica ne
prilaže niti jedan novi medicinski nalaz. Navedeno je potpuno netočno odnosno
kontradiktorno, jer već u idućem pasusu drugostupanjsko tijelo navodi da upravo
tužiteljica od zadnjeg medicinskog vještačenja prilaže i: - Obavijest izabranog doktora
medicine Doma Zdravlja K., u kojem navodi bolesti od kojih se osiguranica liječi
kao i podatak o ranjavanju koji je poznat od ranije (…); Nadalje,
drugostupanjsko tijelo izrijekom navodi da u spisu predmeta prileži i Rješenje od

… g., kojim je osiguranici po reviziji priznat status RVI od 20% trajno X grupe.
Dakle, netočno je da spisu predmeta ne prileži nova medicinska i druga dokumentacija
(nakon posljednjeg vještačenja) kad i samo drugostupanjsko tijelo citira - Obavijest
izabranog doktora medicine Doma Zdravlja K., u kojem navodi bolesti od kojih
se osiguranica liječi kao i podatak o ranjavanju koji je poznat od ranije (…);
Navod da u obavijesti LOM nije opisan kl. status pa nije razvidno da li se i kako
tužiteljica liječila nakon ranjavanja u desnu potkoljenicu 1995. niti da li se i kako se
liječila po drugim bolestima koje su navedene u Ocijeni O RS iz … g. Štoviše, s
obzirom na stanje spisa upravnog tijela i sadržaj obrazloženja, te okolnost da tuženik
nije uopće proveo adekvatan dokazni postupak radi utvrđenja odlučnih činjenica, a
imajući u vidu i prigovore tužiteljice iznesene tijekom upravnog postupka, tuženik nije
na zakonit način utvrdio pravo stanje stvari, a na koji način su povrijeđene i odredbe
članka 8. i 47. ZUP-a. Tuženik u svom drugostupanjskom Rješenju već i ranije nije
utvrdio pravo stanje stvari, a što je razvidno već iz ranijeg rješenja drugostupanjskog
tijela od …, kojim je drugostupanjsko tijelo već jednom u ovom predmetu
ukinulo prvostupanjsko rješenje prethodno usvojivši žalbu žaliteljice, ovdje tužiteljice.
Slijedom svega navedenog, tužiteljica predlaže donošenje presude kojom se tužba
usvaja i poništava osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje, te je tuženik
dužan tužiteljici naknaditi troškove postupka.

4. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da tužiteljica u tužbi u bitnom ponavlja
navode iz žalbe pritv prvostupanjskog rjšenja, tj. budući da je ranjenja i priznato joj
svojstvo ratnog vojnog invalida X grupe sa 20% vojnog invaliditeta da ispunjava uvjete
za priznavanje prava na invalidsku mirovinu prema odredbama članka 142. ZHBDR-a.
Navodi da tužba nije osnovana, da je osporeno rješenje doneseno u skladu sa
činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa
zakonskim propisima. Uvidom u spis predmeta da je utvrđeno da spisu prileži rješenje
Federacije Bosne i Hercegovine, Općine K., Službe za opću upravu, društvene
djelatnosti, braniteljska pitanja i zajedničke poslove broj: … od …
(na koje je Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata

3 Poslovni broj: 10 UsI-1235/2022-13

S. dalo suglasnot u postupku revizije broj: … od

…) kojim je ukinito rješenje ove službe broj: … od … te
tužiteljici priznato svojsvto ratnog vojnog invalida X grupe sa 20% vojnog invaliditeta
trajno, po osnovu ranjavanja kao pripadnik HVO-a počevši …, s pravom na
osobnu invalidninu i ostala prava propisana Zakonom, sve dok postoje Zakonom
propisani uvjeti za korištenje priznatih prava. Prema Uvjerenju Federalnog Ministarstva
za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata, Grupe za pitanja evidencija iz oblasti
vojne obveze F., broj: ... (uvjerenje HZMO),
utvrđeno je da je tužiteljica kao pripadnica Hrvatskog vijeća obrane, u razdoblju od … do …, na vojnoj dužnosti, oboljela dana … u VP …
K. obnašajući dužnost medicinskog tehničara na terenu, odnosno na prvoj crti
obrane, te je zadobila oboljenje štitnjače. Prema navedenom uvjerenju tužiteljica je na
vojnoj dužnosti u VP … V. ranjena dana …, u mjestu K., po
zapovjedi zapovjednika obnašajući dužnost medicinske sestre na prvoj crti obrane. U
žalbenom postupku pobijano prvostupanjsko rješenje je doneseno na temelju nalaza i
mišljenja Vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i
zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda R., evidencijski broj
vještačenja … od …, te je istim utvrđeno da kod imenovane ne postoji
smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomičan ili potpun
gubitak radne sposobnosti. U povodu žalbe, a u skladu s člankom 133. stavkom 3.
ZOMO, pribavljeno je mišljenje Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje,
profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda,
evidencijski broj vještačenja: … od … u obrazloženju kojeg je zaključno
navedeno postupajući po žalbi i nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i funkcionalni
status u njoj opisan kao i dinamiku liječenja, vijeće viših vještaka je utvrdilo da ne
postoji trajno smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti
djelomični potpuni gubitak radne sposobnosti. S obzirom na činjenicu da su tijela
stručnog vještačenja oba stupnja suglasna da kod tužiteljice prema hrvatskim
propisima ne postoji invalidnost čiji je uzrok ranjavanje, proizlazi da nisu ispunjeni uvjeti
iz članka 142. ZHBDR-a te nije bilo pravne osnove za uvažavanje žalbenih navoda i
donošenje drugačijeg rješenja u ovoj upravnoj stvari. Slijedom navedenog, tuženik
smatra da je osporavano rješenje na zakonu utemeljeno i predlaže da se donese
presuda kojom se tužbeni zahtjev odbija.

5. U sporu su održane rasprave … i …, a čime je,
kao i dostavom navedenih podnesaka, strankama u skladu s odredbom članka 6.
Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16,
29/17 i 110/21; dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim
pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

6. U dokaznom postupku sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu
u spisu upravnog spora, i pregledao cjelokupan spis upravnog tijela dostavljen uz
odgovor na tužbu, te je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po ovlaštenom
sudskom vještaku za medicinu rada mr. sc. M. V.- B., dr. med.
7. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

8. Tužiteljica je zatražila i popisala troškove upravnog spora, dok tuženik nije zatražio i popisao trošak.

9. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja
sukladno odredbi članka 55. stavka 3. ZUS-a ovaj sud utvrđuje da tužbeni zahtjev nije
osnovan.

10. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za priznavanjem prava na invalidsku mirovinu sukladno odredbi članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju

4 Poslovni broj: 10 UsI-1235/2022-13

(Narodne novine, broj: 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018,
62/2018, 115/2018, 102/2019; dalje: ZOMO-a), u vezi sa odredbom članka 142.
ZHBDR-a.

11. Prema odredbi članka 39. stavak 1. ZOMO-a smanjenje radne sposobnosti
prema ovome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u
zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za
više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja.
Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji
odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se
odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Stavkom 2. istog članka je propisano
da preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje
radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje,
životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti
za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima. Stavkom 3. istog članka je
propisano da djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika
postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na
zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom
rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali
može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične
razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima. Stavkom 4. istog
članka je propisano da potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika
u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u
zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne
sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

12. Odredbom članka 142. stavka 1. ZHBDR-a propisano je da pripadnici
borbenog sektora HVO-a, državljani Republike Hrvatske, kojima je pravomoćnim
rješenjem nadležnog tijela Bosne i Hercegovine priznat status ratnog vojnog invalida
po osnovi ranjavanja ili zatočeništva, imaju pravo na invalidsku mirovinu po ovom
Zakonu i Zakonu o mirovinskom osiguranju umanjenu za iznos osobne invalidnine koja
im je priznata po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine, ako to
pravo nisu ostvarili do stupanja na snagu ovoga Zakona temeljem Ugovora između
Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika
rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova
njihovih obitelji. Stavkom 2. istog članka propisano je da pripadnici borbenog sektora
HVO-a, državljani Republike Hrvatske, kojima je pravomoćnim rješenjem nadležnog
tijela Bosne i Hercegovine priznat status ratnog vojnog invalida od I. do IV. skupine po
osnovi bolesti ili ozljede, imaju pravo na invalidsku mirovinu po ovom Zakonu i Zakonu
o mirovinskom osiguranju umanjenu za iznos osobne invalidnine koja im je priznata po
pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine. Stavkom 3. istog članka
propisano je da pravo iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ostvaruje se pod uvjetima
određenim ovim Zakonom i Zakonom o mirovinskom osiguranju te na način i
postupkom određenim Ugovorom između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o
suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici
Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji.

13. Iz podataka spisa predmeta, a što među strankama nije niti sporno, je
razvidno da je predmetni postupak pokrenut zahtjevom tužiteljice od …
za priznavanje prava na invalidsku mirovinu; da je tužiteljica rođena …,
da je hrvatski državljanin; da je bila pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (dalje: HVO-a)
u razdoblju od … do …; da je bila pripadnik borbenog sektora HVO-a
i da je ratni vojni invalid HVO-a po osnovi ranjavanja.

5 Poslovni broj: 10 UsI-1235/2022-13

14. Nadalje, spisu predmeta prileži rješenje Federacije Bosne i Hercegovine,
Općine K., Službe za opću upravu, društvene djelatnosti, braniteljska pitanja i
zajedničke poslove broj: … od … (na koje je Federalno
ministarstvo za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata S. dalo suglasnot
u postupku revizije broj: … od …) kojim je ukinito
rješenje te službe broj: … od … te tužiteljici priznato svojsvto
ratnog vojnog invalida X grupe sa 20% vojnog invaliditeta trajno, po osnovu ranjavanja
kao pripadnik HVO-a počevši …, s pravom na osobnu invalidninu i ostala prava
propisana Zakonom, sve dok postoje Zakonom propisani uvjeti za korištenje priznatih
prava.

15. Prema Uvjerenju Federalnog Ministarstva za pitanja branitelja i invalida
Domovinskog rata, Grupe za pitanja evidencija iz oblasti vojne obveze F., broj:
… (uvjerenje HZMO) tužiteljica je kao pripadnica
Hrvatskog vijeća obrane, u razdoblju od … do …, na vojnoj
dužnosti, oboljela dana … u VP … K. obnašajući dužnost
medicinskog tehničara na terenu, odnosno na prvoj crti obrane, te je zadobila oboljenje
štitnjače. Prema navedenom uvjerenju tužiteljica je na vojnoj dužnosti u VP … V.
ranjena dana …, u mjestu K., po zapovjedi zapovjednika obnašajući
dužnost medicinske sestre na prvoj crti obrane.

16. Nadalje, iz podataka spisa predmeta upravnog tijela je razvidno da je u
postupku koji je prethodio donošenju osporenih rješenja, u povodu predmetnog
zahtjeva tužiteljice, pribavljen nalaz i mišljenje vijeća vještaka Zavoda za vještačenje,
profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda u
R., evidencijski broj vještačenja … od … kojim je utvrđeno da
kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost
niti djelomičan ili potpun gubitak radne sposobnosti.

17. Temeljem navedenog nalaza i mišljenja, tužiteljici je prvostupanjskim
rješenjem odbijen zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu.

18. Odlučujući o žalbi tužiteljici, pribavljen je nalaz i mišljenje Vijeća viših
vještaka Zavoda za vjestačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
invaliditetom u drugostupaniskom postupku, Središnjeg ureda Z., evidencijski broj
vještačenja: … od … u obrazloženju kojeg je navedeno da je
osiguranica, ovdje tužiteljica, stara 60 godina, po zanimanju medicinska sestra, da
tužiteljica predaje ponovno zahjtev za ocjenu radne sposobnosti, a vještačenje se vrši
bez osobnog pregleda tužiteljice i temelji se na medicinskoj i drugoj dokumentaciji koja
je dostavljena u preslici i ovjerena od strane Službe za opću upravu Općine K.,
a koja je ranije bila predmet vještačenja. Od zadnjeg vještačenja osiguranica prilaže:

1. Obavijest izabranog doktora medicine Doma zdravija K., bez opisanog kl.
statusa, u kojem navodi bolesti od kojih se osiguranica liječi kao i podatak o ranjavanju
koji je poznat od ranije. (…). U spisu prileži i Rješenje od … kojim je
osiguranici, po reviziji, priznat status RVI od 20% trajno X grupe. Od ranije poznato da
je osiguranica ranjena dana … u mjestu K. kada je bila pratnja ranjenom
bojovniku pri prijevozu u bolnicu. Tada je ranjene gelerima granate u desnu
potkoljenicu, a povreda je zbrinuta previjanjem i antibiotskom terapijom. Zaostala su
metalna strana tijela (rtg od … ukazuje na 1x0,5 cm metalno strano tijelo),
koje ne želi izvaditi. U kontroli je i supstitucijskoj terapiji radi hipotireoze. Prisutne su i
psihičke smetnje iz kruga anksiozno-depresivnog sindroma. Od zadnjeg vještačenja
osiguranica ne prilaže niti jedan novi medicinski nalaz, a u Obavijesti LOM nije opisan
kl. status pa nije razvidno da li se i kako liječila nakon ranjavanja u desnu potkoljenicu

…, niti da li se i kako liječila po drugim bolestima koje su navedene u Ocjeni o RS

6 Poslovni broj: 10 UsI-1235/2022-13

iz … Slijedom navedenog Vijeće vještaka ne nalazi osnovu za promjenu ranije
donesene ocjene da invalidnost ne postoji. Postupajući po žalbi i nakon uvida u
medicinsku dokumentaciju i funkcionalni status u njoj opisan kao i dinamiku liječenja,
vijeće viših vještaka je utvrdilo da u tužiteljice ne postoji trajno smanjenje radne
sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomični ili potpuni gubitak radne
sposobnosti.

19. Tuženik je, obzirom na sva prednja utvrđenja te cijeneći da su tijela stručnog
vještačenja u oba stupnja suglasna da kod tužiteljice prema hrvatskim propisima ne
postoji invalidnost čiji je uzrok ranjavanje u ratu u Bosni i Hercegvini ocijenio da nema
pravne osnove za uvažavanje žalbenih navoda i donošenje drugačijeg rješenja u
predmetnoj pravnoj stvari.

20. S obzirom da prema članku 33. ZUS-a sud slobodno ocjenjuje dokaze i
utvrđuje činjenice te uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene
odluke kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio, sud je prihvatio dokazni
prijedlog tužiteljice za provođenje medicinskog vještačenja po ovlaštenom sudskom
vještaku, unatoč protivljenju tuženika. To stoga što je provođenje vještačenja u
upravnom sporu po neovisnom i nepristranom sudskom vještaku potrebno zbog
ostvarivanja procesnih načela ravnopravnosti stranaka i jednakosti oružja kao
sastavnih elemenata prava na pravično suđenje, kako ta načela u svojoj praksi
definiraju Ustavni sud Republike Hrvatske u primjeni članka 29. Ustava Republike
Hrvatske i Europski sud za ljudska prava u primjeni članka 6. Konvencije za zaštitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda, npr. presuda u predmetu Placi protiv Italije br.
48754/11 od 21. siječnja 2014. Naime, kada tužiteljica u upravnom sporu osporava
pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u upravnom postupku, u konkretnom slučaju
pravilnost ocjene radne sposobnosti, jedino dokazno sredstvo kojim tužiteljica može
učinkovito dokazati svoje navode jest provođenje vještačenja od strane neovisnog
sudskog vještaka. Stoga bi bez omogućavanja izvođenja dokaza vještačenjem, sudska
kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti
zajamčena člankom 19. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske ostala samo na razini
proklamiranog prava bez stvarne mogućnosti njegovog ostvarenja u praksi, imajući u
vidu da je za utvrđivanje medicinski odlučnih činjenica potrebno stručno znanje kojim
sud ne raspolaže.

21. Stalna sudska vještakinja za medicinu rada mr.sc. M. V.-B., dr.
med. spec. je u nalazu i mišljenju od … a koji je zaprimljen pred ovim
sudom istoga dana i koji je uredno dostavljen strankama u ovom sporu, a koji je dan
nakon analize cjelokupnog spisa ovog upravnog spora te istom priležećeg spisa
tuženog tijela, uvida u tužbu, isprave, te medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu,
je mišljenja da kod tužiteljice A. M. ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz
preostalu radnu sposobnost, djelomični a niti potpuni gubitak radne sposobnosti
sukladno članku 39. ZOMO-a, jer kod nje nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom
stanju koje se ne mogu otkloniti lečenjem te joj radna sposobnost nije smanjena za
više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja,
imajući u vidu poslove koji odgovaraju tjelesnim i psihičkim sposobnostima tužiteljice
a smatraju se odgovarajućim njenim dotadašnjim poslovima.

21.1. U obrazloženju gore citiranog nalaza i mišljenja stalna sudska vještakinja
navodi da je iz priložene medicinske dokumentacije u spisu tuženog tijela nesporno da
je kod tužiteljice …, za vrijeme sudjelovanja u ratnim zadacima HVO-a nastupilo
pogoršanje stanja štitne žljezde zbog čega je višekratno provedena terapija
radiokativnim jodom. Zbog posljedične hipotireoze uzima supstitucijsku terapiju i pod
kontrolom je specijaliste za nuklearnu medicinu uz zadovoljavajuće kliničko stanje.

7 Poslovni broj: 10 UsI-1235/2022-13

Medutim, ovakav stupanj oštećenja funkcije štitne žljezde uz dobru regulaciju
primjenom supstitucijske terapije nije od utjecaja na radnu sposobnost za poslove
medicinske sestre za koje je tužiteljica završila obrazovanje i radila na tim poslovima.
Nadalje, iz medicinske dokumentacije u spisu tuženog tijela je razvidno da je tužiteljica

… ranjena u desnu potkoljenicu prilikom granatiranja. Medicinski nalazi pokazuju
da su ozljeđene samo meke česti desne potkoljenice bez koštano-zglobnih i
vaskularnih oštećenja, a zaostalo je strano metalno tijelo (geler) na čije odstranjenje
tužiteljica, zbog straha nije pristala. Navedena tjelesna ozljeda je kirurški sanirana bez
posljedica, odnosno bez oštećenja funkcije desne potkoljenice. Za napomenuti je da
je specijalist medicine rada u svom nalazu od … naveo da kod tužiteljice
postoji u kliničkom pregledu lagana hipotrofija muskulature, oslabljena GMS i
parcijalna lezija n. peroneusa. Navedeni klinički nalaz kao takav, nije dostatan da bi se
govorilo o oštećenju n. peroneusa jer isto nije objektivizirano pretragom EMG donjih
udova. Dakle, kao trajna posljedica ranjavanja tužiteljice nije nastalo oštećenje funkcije
desne noge koje bi bilo od utjecaja na njenu radnu sposobnost za poslove medicinske
sestre. Za bolje razumjevanje sudska vještakinja naglašava da sam čin ranjavanja u
ovom, pa i u drugim slučajima nije od utjecaja na radnu sposobnost, ako isti za
posljedicu nije ostavio trajno oštećenje funkcije. Iz medicinske dokumentacije je
razvidno da je tužiteljica povremeno tijekom … bila u skrbi neuropsihijatra, u
početku zbog reaktivne neuroze a kasnije anksiozno-depresivnog sindroma kod
primarno neurotske ličnosti. Ovakav psihički poremećaj ubraja se u lakše psihičke
poremećaje, koji nisu ostavili oštećenje psihičkih funkcija i kao takvo ne utječe na njenu
radnu sposobnost za poslove medicinske sestre. Nadalje, vještakinja se osvrće i na
činjenicu da je tužiteljici priznat status RVI a što se odnosi na invaliditet a ne na
invalidnost koji su u hrvatskom zakonodavstvu različiti pojmovi. Invalidnost kao pojam
se u hravtskom zakonodavstvu prvenstveno vezuje uz sposobnost ili nesposobnost za
obavljanje rada. Invalidnost se ocjenjuje opisno i predstavlja stanje organizma nastalo
uslijed bolesti, ili prirodene mane, pretrpljena ozljeda, kojeg je posljedica trajno,
djelomično ili potpuno smanjenje radne sposobnosti čovjeka za normalan socijalani
život, rad i privređivanje, odnosno kao trajna, potpuna ili djelomična nesposobnost za
rad, odnosno za privređivanje zbog prirodene mane, stečene bolesti, pretrpljene
ozljede ili manjka vanžog dijela tijela. Dakle, invalidnost označava trajnu nesposobnost
za rad (opću ili profesionalnu) koja se ocjenjuje prema fizičkim i psihičkim
mogućnostima radnika-osiguranika, za rad u struci za koju je osposobljen, ili za rad
uopće. Invaliditet (tjelesno oštećenje) je gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija
onesposobljenost pojedinog organa ili djelova tijela, što otežava normalnu aktivnost
organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to
uzrokuje li ono ili ne invalidnost. Kada se ocjenjuje invliditet u prvom planu su biološki,
neprofesinalni kriteriji, i izražava se u postotcima. Sama činjenica da kod jedne osobe
postoji invaliditet ne znači istovreno da postoji invalidnost odnosno nesposobnost za
obavljanje svojih ili drugih poslova. Nadležni vještaci HZMO-a pravilno su ocjenili radnu
sposobnost tužiteljice, ali nisu pravilno obrazložili donesenu ocjenu, ne navodeći da je
osnov za ocjenu radne sposobnosti stupanj oštećenja funkcije i sve ostale činjenice
koje je obrazložila u ovom Nalazu i mišljenju. Tužiteljica je u spis dostavila izvješće od
svog osobnog liječnika u kojem su samo navedene dijagnoze koje se bilježe u
zdravtsvenom kartonu tužiteljice, ali ista medicinska dokumentacija ne govori ništa o
tome da li je tužiteljica nakon što su te dijagnoze postavljene i liječenja koje je opisano
u ovom Nalazu i mišljenju i dalje liječena, ako je od čega, kakav je bio tijek liječenja i
sl. Navedeno mogu pokazat samo specijalistički nalazi i moguće pretrage koje bi
tužiteljica obavila kod nadležnih specijalista. I na koncu vještakinja naglašava da joj za

8 Poslovni broj: 10 UsI-1235/2022-13

davanje ovog Nalaza i mišljenja, nije bilo potrebe da izvrši klinički pregled tužiteljice jer
isti nije od značaja obzirom na činjenicu da u spisu nema medicinskih, specijalističkih
nalaza koji bi govorili o postojanju određenih bolesti ili stanja (osim onih koje je opisala
i koja ne utječu na radnu sposobnost tužiteljice), liječenju i rezultatima liječenja, a što
bi bilo od utjecaja na radnu sposobnost tužiteljice.

22. U odnosu na gore navedeni nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje mr.sc.
M. V.-B., spec. med. rada tužiteljica i tuženik nisu imali prigovora niti
primjedbi. Na ročištu od … tužiteljica se očitovala da je na strancii 4.
istog razvidno da tuženik prema riječima vještakinje nije pravilno obrazložio donesenu
ocjenu ne navodeći ono što je potrebno, dok je tuženik naveo da je nalaz i mišljenje
stalne sudske vještakinje za medicinu rada sukladan ocjenama Zavoda za vještačenje
u prvom i drugom stupnju.

23. S obzirom na podatke spisa predmeta, a imajući u vidu naprijed citirane
zakonske odredbe, po ocijeni ovog suda, pravilno i zakonito je osporeno rješenje
tuženika, dok tužbeni prigovori nisu osnovani niti od utjecaja na drugačije rješavanje
predmetne upravne stvari.

24. Naime, ovaj sud u cijelosti prihvaća pisani Nalaz i mišljenje stalne sudske
vještakinje za medicinu rada mr. sc. M. V.-B., dr. med. od …, jer je isti izrađen i obrazložen sukladno pravilima struke i mjerodavnim
propisima, te u suglasju sa medicinskom i ostalom dokumentacijom koja prileži spisu
tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu, kao i spisu ovog spora, te je ista dala
uvjerljive i logički opravdane razloge za dano mišljenje da kod tužiteljice ne postoji
smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni
gubitak radne sposobnosti iz razloga jer kod nje nisu nastale trajne promjene u
zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem te joj radna sposobnost nije
smanjena za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine
obrazovanja, imajući u vidu poslove koji odgovaraju tjelesnim i psihičkim
sposobnostima tužiteljice a smatraju se odgovarajućim njenim dotadašnjim poslovima.
Štoviše, nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za medicine rada mr. sc. M.
V.-B. je u pogledu ocjene radne sposobnosti tužiteljice u bitnom u suglasju s
nalazom i mišljenjem Vijeća viših vještaka danog u drugostupanjskom postupku, te
nalazom i mišljenjem vijeća vještaka u prvostupanjskom postupku, te je ujedno sudska
vještakinja dala jasne i obrazložene razloge za davanje takve ocjene glede radne
sposobnosti tužiteljice.

25. Stoga, kako su u konkretnom slučaju gore navedeni, a dijelom i citirani
Nalazi i mišljenja ovlaštenih vještaka, koji su pribavljeni u upravnom postupku, a na
temelju kojih su doneseni prvostupanjsko i drugostupanjsko rješenje, u skladu i s
provedenim sudsko medicinskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji u
predmetnom upravnom sporu, a koji dokaz je Sud izveo na prijedlog tužiteljice, to ovaj
sud drži utvrđenim da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti ne postoji
smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični a niti potpuni
gubitak radne sposobnosti sukladno članku 39. ZOMO-a, pa je stoga pravilno i
zakonito osporenim prvostupanjskim rješenjem odbijen zahtjev tužiteljice za
priznavanjem prava na invalidsku mirovinu odnosno pravilno i zakonito je osporenim
drugostupanjskim rješenjem odbijena žalba tužiteljice izjavljena protiv prvosutpanjskog
rješenja.

26. Pri tome, vezano uz tužbeni prigovor, a koji je u suštini identičan žalbenom
prigovoru, koji se odnosi na to da je vještačenje provedeno bez osobnog pregleda
tužiteljice, za za navesti je da pravilno tuženik u obrazloženju osporenog rješenja
ukazuje na na odredbu članka 14. stavka 10. i članka 69. Uredbe o metodologijama

9 Poslovni broj: 10 UsI-1235/2022-13

vještačenja (Narodne novine, broj 67/17, 56/18) , te je i sudska vještakinja ocijenila da
osobni pregled tužiteljice za izradi nalaza i mišljenja nije potreban, te za to dala jasne
i obrazloženje razloge.

27. U izloženim okolnostima, a uzimajući u obzir navedene zakonske odredbe,
osporeno drugpstupanjsko i prvostupanjsko rješenje su zakoniti. Navodi tužiteljice
nisu s uspjehom osporili zakonitost ni pravilnost osporenih rješenja niti su isti od
utjecaja na drugačije rješenje predmetne upravne stvari, radi čega, po ocjeni ovog
suda, nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice. Nisu ostvareni ni razlozi ništavosti
pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku
(Narodne novine, br. 47/09, 110/21), a na koje ovaj sud, temeljem članka 31. stavka 2.
ZUS-a, pazi po službenoj dužnosti.

28. Stoga, valjalo je na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a odbiti
tužbeni zahtjev kao neosnovan, a kako je i odlučeno u točki I. izreke presude.
29. S obzirom da je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev, to je valjalo pozivom na
odredbu članka 79. stavka 4. ZUS-a odbiti kao neosnovan zahtjev tužitelja za
naknadom troškova upravnog spora, a kako je i odlučeno pod točkom II. izreke.

U Splitu 24. travnja 2023.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba
se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u
sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. (čl. 66. u svezi čl. 70.
ZUS-a).

DNA:

- Tužiteljici, po opunomoćeniku
- tuženiku, uz spis upravnog tijela po pravomoćnosti
- u spis.

RJ./

1. Tužiteljica oslobođena plaćanja sudskih pristojbi na temelju odredbe članka 11.
stavka 1. točke 16. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine, broj
118/18).

2. Spis u kalendar 30 dana.