Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

20.Pp – 4681/2021

 

 

 

REPUBLIKA   HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU 

Stalna služba u Solinu                                                                                      Broj: 20. Pp – 4681/2021

 

 

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

 

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Solinu, po sutkinji Slavki Kodžoman uz sudjelovanje zapisničarke Jelene Putnik, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljene M.T., drugookrivljenika N.T., trećeokrivljenika A.T. i četvrtookrivljene D. J., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, povodom optužnog prijedloga podnijetog od strane  PU SD, Policijske postaje Solin  br. 511-12-32/05-5-45-1/2021 od 29. travnja 2021., nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 20. travnja  2023., te dana 21. travnja 2023. objavio je i  

 

     presudio    je

 

 

Prvookrivljena: M.T., OIB: ..., kći pok. M. i D. rođ. G.,   rođ. u S.,  s prebivalištem u S.,  ekonomist,  zaposlena, plaća 700,00 eura, razvedena, bez djece, državljanka RH, prekršajno nekažnjavana

 

Trećeokrivljeni: A.T., OIB  ..., sin N. i I., dj. M., rođ. u S.,  s prebivalištem u S., prof. kineziologije, zaposlen, na dugotrajnom bolovanju, plaća 400,00 eura, izvanbračna zajednica, otac jednog djeteta, državljanin RH, prekršajno nekažnjavan

 

Četvrtookrivljena: D.J., OIB: ..., kći S. i R. rođ. G., rođ. u K., s prebivalištem u S.,knjigovođa, zaposlena, plaća 400,00 eura, udovica, majka dvoje djece, državljanka RH, prekršajno nekažnjavana

 

 

 

 

                                                                               krivi  su   

 

djelo pod a)  

što su dana 11. travnja 2021. u 18,45 sati u S. na adresi  u obiteljskoj kući i njenom dvorištu počinili nasilje u obitelji na način da su prvookrivljena M.T. i četvrtookrivljena D.J. inzistirale na razgovoru sa trećeokrivljenim A.T. koji je suprug M. a zet D. pri čemu su vikale i galamile govoreći A. da je obična pizda a nakon toga trećeokrivljeni A.T. pogrdnim riječima verbalno napao suprugu M.T. govoreći joj da je lažljivica i kradljivica a u jednom trenutku četvrtookrivljena D.J. je otvorenim dlanom desne ruke udarila A. po licu a što je sve kod istih izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenosti,

 

čime su prvookrivljena M.T. i trećeokrivljeni A.T. počinili prekršaj iz čl. 10. st.1. t. 3. a kažnjiv po čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22) a četvrtookrivljena D.J. počinila prekršaj iz čl. 10. st. 1. t. 1. i 3. a kažnjiv po čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22) pa se prvookrivljenoj, trećeokrivljenom i četvrtookrivljenoj temeljem citiranog propisa a uz primjenu čl.  37. st. 3. t. 1. Prekršajnog zakona

                                                                izriče

 

prvookrivljenoj M.T. 

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 67,00 EURA / 504,81 KUNA

 

Trećeokrivljenom A.T.

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 67,00 EURA / 504,81 KUNA

 

Četvrtookrivljenoj D.J.

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 200,00 EURA / 1.506,90 KUNA

 

Temeljem čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona okrivljenici su  dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom će se naplatiti prisilnim putem. 

 

Ukoliko okrivljenici u ovom roku uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena. 

 

Temeljem odredbe čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 19,91 eura / 150,00 () kuna svaki, u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilnim putem. 

 

Na temelju čl. 182. st. 1. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“  br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), 

 

Drugookrivljeni: N.T., OIB: ..., sin pok. J. i A., dj. Č., rođ. u S.,  s prebivalištem u S.,  umirovljenik, mirovina 300,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, državljanin RH, prekršajno nekažnjavan

 

 

I

 

 

Četvrtookrivljena: D.J., OIB: ..., kći S. i R. rođ. G., rođ. u K., s prebivalištem u S.,knjigovođa, zaposlena, plaća 400,00 eura, udovica, majka dvoje djece, državljanka RH, prekršajno nekažnjavana

 

 

                                    oslobađaju se od optužbe 

 

za djelo pod b) 

 

da bi dana 11. travnja 2021. oko 18,45 sati u S. na adresi u obiteljskoj kući i njenom dvorištu narušavali javni red i mir na način da je drugookrivljeni N.T. vikom i galamom verbalno napao četvrtookrivljenu D.J. a također vikom i galamom četvrtookrivljena D.J. verbalno napala drugookrivljenog N.T. a po ulasku u kuću D. i M. sjedaju na kauč inzistiraju na razgovoru s A., na što  N. govori da nemaju o čemu razgovarati i da je to gotova stvar na što je četvrtookrivljena D. ustala i počela vikati i galamiti na N. da to nije gotovo a u jednom trenutku drugookrivljeni N.T. fizički napada D.J. hvatajući je objema rukama za nadlaktice te odguruje na kauč,

 

čime da bi drugookrivljeni N.T. i četvrtookrivljena D.J. djelom pod b) počinili prekršaj   opisan i kažnjiv po čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

 

Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138.istog Zakona u odnosu na drugookrivljenog N.T. padaju na teret proračunskih sredstava. 

 

Obrazloženje

 

1.        Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Solin  br. 511-12-32/05-545-1/2021 od 29. travnja 2021., podnijela je optužni prijedlog  protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude.

 

2.        Prvookrivljena M.T.  je u svojoj obrani izjavila da se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret, da je sa suprugom A.T. bila u braku 10 godina a zajedno su bili 18 godina i živjeli su u stanu kojeg im je poklonila njena majka i ona je saznala da njen suprug sa drugom djevojkom čeka dijete i da je već u osmom mjesecu trudnoće a što je nju šokiralo jer je to saznala od trećih osoba ne od njega te su se razdvojili on je otišao živjeti kod svojih roditelja na adresi... Navedenog dana ona i majka D.J. su došle u obiteljsku kuću njegova oca na adresi ... kako bi razgovarala s A. a u prizemlju su zatekli njegovog oca N.T. i majku I.T. te ih je otac pitao što one tu rade a ona je rekla da hoće razgovarati sa A. da joj je još uvijek muž. A. je došao i pitao je njenu majku D. zašto ste vi tu došli, znate da vas ja poštujem kao svoju majku, a ona je  rekla da ako je tako onda ne bi moje dijete saznalo od grada da si je prevario a njegov otac N.T. je rekao prestanite i moju majku D. gurnuo na kauč a onda je ona rekla A. da je on obična pička  a onda su A., majka i ona izišli vani a onda ga je njena majka jednom udarila rukom po licu, dala mu je plesku, a onda je nju A. vrijeđao govoreći da je lupežica, kradljivica, da je ona  kriva što je do svega toga došlo te je njena majka samo rekla njegovom ocu N. da to nije u redu da joj A. ne kaže tu informaciju kao ni nitko od njih. 

 

3.        Drugookrivljenik N.T. u svom iskazu je naveo Ne smatram se krivim za prekršaj koji mi se stavlja na teret. Moj sin A.T. i  M.T. bili su u braku ali su prije dvije godine odvojeno živjeli on je doselio kod mene na adresu ... a M. je živjela kod svoje majke u S. te su pokrenuli brakorazvodnu parnicu a u međuvremenu moj sin je našao novu djevojku koja je ostala trudna i doselila je živjeti kod nas. Predmetne prigode došla je M. i njena majka D. ispred moje kuće i vidio sam da je do njih došao moj sin A. i da su se oni nešto prepirali. Ja sam došao do njih i zamolio ih da uđu u kuću da možemo na miru pričati u kući  a tom prilikom su M. i njena majka D. vrijeđale mog sina A. govoreći da je obična pizda i D. je moga sina A. udarila pleskom po licu a nakon tog događaja D. i M. su ušle u kuću i bila je prisutna moja supruga te su njih dvije nešto razgovarale. Ja nisam vikao i galamio niti verbalno napao D. niti je D. verbalno napadala mene već je D. govorila neće ovo ovako završiti, oni su još muž i žena te ne može imati novu djevojku. Nije točno da sam ja uhvatio D. objema rukama za nadlaktice i gurnuo na kauč već sam je zamolio da sjedne na kauč i da normalno razgovaramo. 

 

4.        Trećeokrivljeni A.T. u svom iskazu je naveo Ne smatram se krivim za prekršaj koji mi se stavlja na teret. Ja sam sa suprugom M. bio u braku cca 10 godina ali prije ovog događaja smo već živjeli odvojeno više od tri godine i odlučio sam se razvesti i u međuvremenu ja sam našao novu djevojku koja je bila trudna i živjeli smo kod mog oca na adresi u S. Predmetne prigode u obiteljsku kuću na navedenoj adresi došla je moja bivša supruga M. i njena majka D. te su ih otac i majka primili u kuću i kada sam ja došao počeo je razgovor odnosno mene su one optuživale da se nisam trebao tako ponašati da zašto sam ostavio M. i onda su me počele vrijeđati  da sam obična pizda a D. me je udarila otvorenim dlanom desne ruke po licu jednom ali nije pet puta. Mislim da je to bilo u afektu ali se ja ne sjećam da  li sam ja pogrdnim riječima vrijeđao M. te dozvoljavam mogućnost da sam nešto ružno rekao. Moj otac N. i D.J. su razgovarali i u jednom trenutku D. se podigla s kauča i krenula prema meni a moj otac ju je samo uhvatio rukama za nadlakticu i rekao joj da se tako neće ponašati u našoj kući ali nije ju gurnuo na kauč te je je majka ili ja  otvorili vrata i rekli im da izađu iz kuće da su uljudno primljeni a ne želimo da nas vrijeđaju. 

 

5.        Četvrtookrivljena D.J. u svom iskazu je navela Ne smatram se krivom za prekršaj koji mi se stavlja na teret. Predmetne prigode ja i moja kćerka M. smo došli u obiteljsku kuću kod oca A.T. koji je bio suprug moje kćerke M. i htjeli smo s njim razgovarati budući je M. saznala da on ima drugu djevojku s kojom čeka dijete i došli smo u kuću sjeli smo i rekli smo da tražimo A. a kada je došao A. onda njegov otac N. rekao da izađemo iz kuće dok smo još bili u kući njegov otac N. me je uhvatio objema rukama za nadlaktice i ja sam pala na kauč. Izašli smo vani ispred kuće na put i M. i ja smo razgovarali s A. i A. je vrijeđao M. pogrdnim riječima daj je lažljivica, kradljivica ali se ja ne sjećam da smo ja i M. njega vrijeđali govoreći da je pizda i točno je da sam ja u jednom trenutku A. udarila pleskom po licu samo jednom a ne pet puta a između njegovog oca N. i mene ispred kuće nije bilo nikakve vike niti galame niti verbalnog napada već smo samo u kući razgovarali ali nas je on izbacio iz kuće.

 

6.        U dokazne svrhe pročitane su naredbe o određivanju mjere opreza za okrivljenike, te je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju iz koje je razvidno da okrivljenici nisu bili  prekršajno kažnjavani.

 

7.        Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, te savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalima dokazima sud je utvrdio da su prvookrivljena M. T., trećeokrivljeni A.T. i četvrtookrivljena D.J. počinili prekršaj iz čl. 10. st. 1. t. 1. i 3. a kažnjiv po čl. 22. st. 1. Zakona  o zaštiti nasilja u obitelji kako je to opisano pod točkom a) izreke presude dok za djelo opisano pod točkom b) odnosno za prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira sud nije dokazao da bi drugookrivljeni N.T. i četvrtookrivljena D.J. isto počinili.

 

7.1.          Naime, nesporno je da su predmetne prigode prvookrivljena M.T. koja je bila supruga trećeokrivljenog A.T. zajedno sa svojom majkom četverookrivljenom D.J. došla u obiteljsku kuću u S. na adresi ... gdje je stanovao A.T. jer su odvojeno živjeli u to vrijeme. Međutim sporno je da li su isti tom prilikom počinili oblik nasilja u obitelji na način kako im se to stavlja na teret kao i da li je drugookrivljeni N.T. otac trećeokrivljenog A.T. i četvrtookrivljena D.J. narušavali javni red i mir. 

 

7.2.          Iz suglasnih iskaza obrane prvookrivljene M.T. i četvrtookrivljene D. J. kao i iskaz obrane trećeokrivljenog A.T. čije je iskaze sud u ovom dijelu prihvatio kao vjerodostojne ocjenjujući da su iskazivali jasno, uvjerljivo, određeno i u bitnome suglasno proizlazi da su tom prilikom prvookrivljena M.T. i četvrtookrivljena D.J. inzistirale na razgovoru sa trećeokrivljenim A.T. koji je suprug M. a zet D. pri čemu su vikale i galamile govoreći A. da je obična pizda a nakon toga trećeokrivljeni A.T. pogrdnim riječima verbalno napao suprugu M.T. govoreći joj da je lažljivica i kradljivica a u jednom trenutku četvrtookrivljena D.J.je otvorenim dlanom desne ruke udarila A. po licu a što je nesumnjivo kod istih izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenosti.

 

7.3.          Odredbom čl. 10. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji tjelesno nasilje, odnosno primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, tjelesno kažnjavanje ili drugi način ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, spolno uznemiravanje, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, zanemarivanje potreba osoba s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

 

8.        Slijedom iznijetog nedvojbeno je utvrđeno da je prvookrivljenica M.T., trećeokrivljeni A.T. takvim svojim ponašanjem počinili oblik psihičkog i nasilja u obitelji i to M. prema suprugu A. jer ga je vrijeđala a A. prema supruzi M. jer ju je vrijeđao a trećeokrivljena D.J. počinila oblik psihičkog i tjelesnog nasilja prema svom zetu trećeokrivljenom A.T. jer ga je vrijeđala i tjelesno napala a što je kod istih izazvalo osjećaj uznemirenosti i povrede dostojanstva  pa je prvookrivljena M. T. i trećeokrivljeni A.T. takvim svojim postupanjem ostvarili sva bitna obilježja djela prekršaja  iz čl. 10. st. 1. t. 3., a kažnjiv po čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a četvrtookrivljena D.J. takvim svojim ponašanjem ostvarila sva bitna obilježja iz čl. 10. st. 1. t. 1. i 3. a kažnjiv po čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pa ih je stoga ovaj sud proglasio krivim i izrekao im novčane kaznu.

 

9.        Prilikom odlučivanja o prekršajnoj sankciji sud je prvookrivljenici M.T. kao olakotnu okolnost cijenio činjenicu da do sada nije bila prekršajno kažnjavana, da je priznala prekršajno djelo da je lošijeg imovnog stanja, dok posebnih otegotnih okolnosti nije našao, u odnosu na drugookrivljenog A.T. kao olakotnu okolnost cijenio je činjenicu da do sada nije bio kažnjavan za isto djelo, da je lošeg imovnog stanja, dok otegotnih okolnosti također nije našao, a u odnosu na trećeokrivljenu D.J. kao olakotnu okolnost cijenio je činjenicu da do sada nije bila prekršajno kažnjavana, da je priznala prekršajno djelo koje joj se stavlja na teret, da je umirovljenica, lošeg imovnog stanja, a otegotnih okolnosti nije našao pa je okrivljenicima primjenom čl. 37. st. 3. t. 1. Prekršajnog zakona ublažio kazne te im izrekao novčane kazne ispod zakonskog minimuma i to prvookrivljenoj M.T. i trećeokrivljenom A.T. u iznosu od po 67,00 eura (504,81 kuna) a četvrtookrivljenoj D. i J. u iznosu od 200,00 eura (1.506,90 kuna) smatrajući ovako izrečenu kaznu primjerenoj težini počinjenog djela i stupnju odgovornosti okrivljenika, te držeći da okrivljenici ubuduće neće činiti iste ili pak druge prekršaje. 

 

9.1.          Okrivljenici su upozoreni da ukoliko u roku određenom u izreci ove presude uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

 

9.2.          Sud okrivljenicima nije izrekao predloženu zaštitnu mjeru obveznog psihosocijalnog  tretmana jer je uvažio sve naprijed navedene olakotne okolnosti, držeći da će se i samom novčanom kaznom bez izricanja navedene zaštitne mjere postići svrha kažnjavanja i da okrivljenici ubuduće neće činiti iste ili slične prekršaje. 

 

10.   Odluka o trošku temelji se na odredbi čl.138. Prekršajnog zakona, te je isti trošak izrečen u paušalnom iznosu određen s obzirom na trajanje i složenost postupka te imovno stanje prvookrivljenice, trećeokrivljenika i četverookrivljenice.

 

11.   U odnosu na djelo koje se drugookrivljenom N.T. i četvrtookrivljenoj D.J. stavlja na teret pod točkom b) izreke presude odnosno da su narušavali javni red i mir sud nije nedvojbeno dokazao.

 

11.1.      Odredbom čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,  propisano je da će se kazniti onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način narušava javni red i mir. 

 

11.2.      Drugookrivljenik N.T. u svojoj obrani poriče da bi vikao i galamio te da nije verbalno napao četvrtookrivljenu D. i poriče da bi D. uhvatio objema rukama za nadlakticu i gurnuo na kauč dok četvrtookrivljena D.J. u svojoj obrani je iskazala također da nisu vikali i galamili ispred kuće i da nije bilo verbalnog napada između njih a da ju je on uhvatio objema rukama za nadlakticu i da je ona pala na kauč odnosno da ih je izbacio iz kuće, dok trećeokrivljeni A.T. iskazuje sukladno iskazu obrane drugookrivljenog N.T. navodeći da N. nije gurnuo D. na kauč, a prvookrivljena M.T. također iskazuje sukladno iskazu obrane četvrtookrivljene D.J. navodeći da je N.D. gurnuo na kauč. Dakle, ukoliko bi se i prihvatilo dokazanim da je N.D. uhvatio objema rukama za nadlaktice i gurnuo na kauč to se događalo unutar obiteljske kuće a što ne predstavlja javno mjesto te ukoliko su i vikali i galamili unutar kuće također se nije događalo na javnom mjestu niti su se posljedice djela prekršaja reflektirale u javnosti u smislu da su to čuli i vidjeli drugi građani ili slučajni prolaznici a što bi iste moglo uznemiriti. 

 

12.   Stoga sud temeljem ovako provedenog postupka nije utvrdio da bi drugookrivljenik

N.T. i četvrtookrivljena D.J. svojim ponašanjem predmetne prigode narušili javni red i mir na način kako im se to optužnim prijedlogom stavlja na teret odnosno da bi ostvarili sva bitna obilježja djela prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pa je stoga u odnosu na ovo djelo drugookrivljenika N.T. i četvrtookrivljenicu D.J. oslobodio od optužbe sukladno odredbi čl. 182. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona.

 

13.   Budući je drugookrivljeni N.T. oslobođen od optužbe te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka  u odnosu na njega padaju na teret proračunskih sredstava. 

 

U Solinu, 21. travnja 2023.  

 

 

       Zapisničarka                                                                                                   Sutkinja

 

      Jelena Putnik v.r.                                                                Slavka Kodžoman v.r.

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:                                                                                    

Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 dana dostave pismenog otpravka presude, Visokom Prekršajnom sudu Republike Hrvatske, a putem ovog, te se ista podnosi u dva istovjetna primjerka, bez sudske pristojbe.

              1

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu