Baza je ažurirana 18.01.2026. zaključno sa NN 121/25 EU 2024/2679
1
|
Poslovni broj P-154/2020-29 |
|
|
|
Republika Hrvatska Općinski sud u Gospiću Trg Alojzija Stepinca 3 53000 Gospić |
||
|
Poslovni broj P-154/2020-29 |
||
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A I R J E Š E N J E
Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja Z. K. iz G., OIB: … kojeg zastupa punomoćnica D. C., odvjetnica u G., protiv tužene I. K. iz G., sada nepoznatog boravišta koju zastupa privremeni zastupnik S. P., odvjetnik u G., radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 18. travnja 2023. i nakon objave dana 20. travnja 2023.
p r e s u d i o j e :
Utvrđuje se da je tužitelj Z. K. iz G., OIB: … vlasnik nekretnina oznake kčbr. 3573/4 oranica ograda pod kućom površine 1405 čhv i kčbr. 3718/3 oranica brig pod putom površine 1420 čhv upisanih u zk. ul. broj 863 k.o. S. što je tužena I. K. iz , sada nepoznatog boravišta, zastupana po privremenom zastupniku dužna priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, a nakon njene pravomoćnosti zatraži upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tužene.
r j e š i o j e :
Utvrđuje se da je tužitelj povukao tužbu u odnosu na kčbr. 3573/9 k.o. S.
Obrazloženje
1. U tužbi od 9. srpnja 2020. tužitelj je naveo da su nekretnine oznake kčbr. 3573/4, 3573/9 i 3718/3 k.o. S. u zemljišnim knjigama upisane u suvlasništvu tužitelja u ½ dijela i tužene u ½ dijela iako je stvarni vlasnik i posjednik predmetnih nekretnina tužitelj u cijelosti. Tvrdi da je posjed predmetnih nekretnina preuzeo od pok. oca M. K.1 koji je umro …, a on od svoje majke M. K.2 koja je umrla …. Ističe da je u ostavinskom postupku iza pok. oca proglašen nasljednikom na predmetnim nekretninama prema sporazumu nasljednika o diobi ostavinske imovine. Napominje da se na čestici 3573/4 nalazi stara obiteljska kuća u kojoj su živjeli tužiteljeva baka M., djed L. i otac tužitelja M., a ostale nekretnine koristile su se za košnju. Tvrdi da njega i njegove prednike nitko nikada nije smetao niti im osporavao pravo na posjed.
2. Uz tužbu tužitelj je dostavio izvadak iz zemljišne knjige, rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Gospiću poslovni broj O-893/2018 od 24. rujna 2018. iza pok. M. K.1, rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Gospiću poslovni broj O-390/2011 od 11. svibnja 2011. iza pok. M. K.2, prijepis posjedovnog lista broj 2119 k.o. S., izvadak iz katastra zemljišta i skice s Geoportala.
3. Rješenjem suda poslovni broj P-154/2020-15 od 4. studenog 2022. tuženoj I. K. iz S. kbr. koja je nepoznatog boravišta postavljen je privremeni zastupnik u osobi S. P., odvjetnika u G. koji u ovom postupku ima sva prava i dužnosti zakonskog zastupnika koja će obavljati sve dok se tužena odnosno njezin punomoćnik ne pojave pred sudom odnosno dok Centar za socijalnu skrb Gospić ne obavijesti sud da joj je postavio skrbnika. U odgovoru na tužbu privremeni zastupnik tužene naveo je da nema nikakvih saznanja o navodima iz tužbe pa se opreza radi protivi tužbi i tužbenom zahtjevu.
4. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokaz saslušanjem tužitelja i svjedoka, izvršen je uvid u materijalnu dokumentaciju u spisu te je proveden očevid na licu mjesta radi identifikacije predmetnih nekretnina po stalnom sudskom vještaku geodetske struke.
5. Nakon provedenog dokaznog postupka utvrđene su sljedeće nesporne činjenice:
- da su nekretnine oznake kčbr. 3573/4, 3573/9 i 3718/3 k.o. S. u zemljišnim knjigama upisane u suvlasništvu tužitelja u ½ dijela i tužene u ½ dijela
- da su kod Područnog ureda za katastar Gospić predmetne nekretnine upisane na posjednike: tužitelja u ½ dijela i tuženu u ½ dijela
- iz iskaza saslušanih svjedoka S. J. i I. J. da im nije poznato tko je tužena I. K.; da su predmetne nekretnine bile u posjedu tužiteljeve bake po ocu M. K.2 koju je naslijedio otac tužitelja M. K.1; da su se predmetne nekretnine iskorištavale na način da su se kosile i orale; da se na čestici 3573/4 k.o. S. nalazi tzv. kuvarija koju su gradili tužitelj i njegov otac prije više od 20 godina; da se gradnji nitko nije protivio; da je na istoj čestici nekada postojala stara kuća u kojoj su živjeli roditelji tužitelja i njegovi baka i djed; da tužitelj i njegovi prednici nikada nisu smetani u posjedu predmetnih nekretnina; da su predmetne nekretnine najmanje 80 godina u posjedu tužitelja i njegovih prednika
- iz iskaza tužitelja da je njegova baka M. rođena … godine umrla …; da je baku naslijedio njegov otac M. koji je rođen …, a umro …; da je djed umro kad je otac imao 7 ili 8 godina; da osim bake i oca nitko drugi nije bio u posjedu predmetnih nekretnina; da su se on i brat nakon očeve smrti dogovorili o diobi nekretnina; da on i njegovi prednici nikada nisu smetani u posjedu predmetnih nekretnina; da svi u S. znaju da su predmetne nekretnine njihove
- da je tužitelj nakon identifikacije predmetnih nekretnina povukao tužbeni zahtjev u odnosu na česticu 3573/9 k.o. S. jer nije u posjedu predmetne nekretnine.
6. Analizom provedenih dokaza sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.
7. Odredba članka 388 stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva dosjelošću u konkretnom slučaju sukladno odredbama članka 388 stavka 1 i 2 ZVDSP treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 92/94, u daljnjem tekstu: ZOVO koji je stupio na snagu 1. rujna 1980.), zatim po odredbama ZOVO-a i konačno po sada važećim odredbama ZVDSP. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ u paragrafima 1460 - 1477 po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464 OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461 OGZ) time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477 OGZ). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom stavka 4 istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Konačno, odredbom članka 159 stavka 1 ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 2). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 3). Odredba članka 160 stavka 1 i 2 ZVDSP određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (članak 18. stavak 3 ZVDSP).
8. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.
9. U ovoj parnici je pitanje poštenja (savjesnosti) posjeda temeljno pitanje odlučno za ocjenu je li tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnina.
10. Nakon provedenog dokaznog postupka nesporno je utvrđeno kako su tužitelj i njegovi prednici u posjedu predmetnih nekretnina gotovo 80 godina, da je njihov posjed kontinuiran, nesmetan i pošten te da su ostvareni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću prema gore citiranim odredbama.
11. Stoga je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti usvojen kao osnovan.
U Gospiću, 20. travnja 2023.
Sudac:
Mirjana Kosanović, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude i rješenja stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu za stranku koja je obaviještena o ročištu za objavu odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude i rješenja za stranku koja nije obaviještena o ročištu za objavu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.
Dna:
1. Odvjetnica D. C.,G.
2. Odvjetnik S.P., G.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.