Baza je ažurirana 08.11.2026. zaključno sa NN 128/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska
    Općinski sud u Pazinu
    Stalna služba u Bujama-Buie
    Buje, Istarska 1

    Repubblica di Croazia
    Tribunale Comunale di Pisino
    Sezione distaccata di Buje-Buie
    Buie, Via dell’ Istria 1

    Poslovni broj Pn-80/2023-61

    U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji: Margareta
    Vivoda, u pravnoj stvari tužitelja: K. S., OIB , iz Umaga, I.M.
    Ronjgova 18, zastupanog po punomoćnici Irene Zustović, odvjetnici iz Zajedničkog
    odvjetničkog ureda Irene Zustović i Ingrid Zustović Batelić iz Labina, protiv tuženika:
    E. osiguranje d.d. Z., OIB 22694857747, zastupanog po
    punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri iz Zagreba, radi naknade
    štete, nakon zaključene glavne rasprave 7. ožujka 2023. u nazočnosti punomoćnice
    tužitelja, tužitelja osobno i punomoćnika tuženika, 20. travnja 2023.

    p r e s u d i o j e

    I. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju na ime izgubljene zarade iznos od

    27.824,64 eura sa zakonskom zateznom kamatom, koja teče na pojedine iznose kako
    slijedi:

    - na iznos od 791,75 eura počevši od 31. siječnja 2015. pa do isplate,
    - na iznos od 791,75 eura počevši od 28. veljače 2015. pa do isplate,
    - na iznos od 791,75 eura počevši od 31. ožujka 2015. pa do isplate,
    - na iznos od 791,75 eura počevši od 30. travnja 2015. pa do isplate,
    - na iznos od 791,75 eura počevši od 31. svibnja 2015. pa do isplate,
    - na iznos od 791,75 eura počevši od 30. lipnja 2015. pa do isplate,
    - na iznos od 791,75 eura počevši od 31. srpnja 2015. pa do isplate,
    - na iznos od 791,75 eura počevši od 31. kolovoza 2015. pa do isplate,
    - na iznos od 791,75 eura počevši od 30. rujna 2015. pa do isplate,
    - na iznos od 791,75 eura počevši od 31. listopada 2015. pa do isplate,
    - na iznos od 791,75 eura počevši od 30. studenog 2015. pa do isplate,
    - na iznos od 791,75 eura počevši od 31. prosinca 2015. pa do isplate,





    Poslovni broj Pn-80/2023-61 - 2 -

    - na iznos od 769,59 eura počevši od 31. siječnja 2016. pa do isplate,
    - na iznos od 769,59 eura počevši od 29. veljače 2016. pa do isplate,
    - na iznos od 769,59 eura počevši od 31. ožujka 2016. pa do isplate,
    - na iznos od 769,59 eura počevši od 30. travnja 2016. pa do isplate,
    - na iznos od 769,59 eura počevši od 31. svibnja 2016. pa do isplate,
    - na iznos od 769,59 eura počevši od 30. lipnja 2016. pa do isplate,
    - na iznos od 769,59 eura počevši od 31. srpnja 2016. pa do isplate,
    - na iznos od 769,59 eura počevši od 31. kolovoza 2016. pa do isplate,
    - na iznos od 769,59 eura počevši od 30. rujna 2016. pa do isplate,
    - na iznos od 769,59 eura počevši od 31. listopada 2016. pa do isplate,
    - na iznos od 769,59 eura počevši od 30. studenog 2016. pa do isplate,
    - na iznos od 769,59 eura počevši od 31. prosinca 2016. pa do isplate,
    - na iznos od 757,38 eura počevši od 31. siječnja 2017. pa do isplate,
    - na iznos od 757,38 eura počevši od 28. veljače 2017. pa do isplate,
    - na iznos od 757,38 eura počevši od 31. ožujka 2017. pa do isplate,
    - na iznos od 757,38 eura počevši od 30. travnja 2017. pa do isplate,
    - na iznos od 757,38 eura počevši od 31. svibnja 2017. pa do isplate,
    - na iznos od 757,38 eura počevši od 30. lipnja 2017. pa do isplate,
    - na iznos od 757,38 eura počevši od 31. srpnja 2017. pa do isplate,
    - na iznos od 757,38 eura počevši od 31. kolovoza 2017. pa do isplate,
    - na iznos od 757,38 eura počevši od 30. rujna 2017. pa do isplate,
    - na iznos od 757,38 eura počevši od 31. listopada 2017. pa do isplate,
    - na iznos od 757,38 eura počevši od 30. studenog 2017. pa do isplate,
    - na iznos od 757,38 eura počevši od 31. prosinca 2017. pa do isplate,
    i to od 31. siječnja 2015. do 31. srpnja 2015. po stopi od 12% , od 1. kolovoza 2015.
    do 31. prosinca 2015. po stopi od 8,14%, od 1. siječnja 2016. do 30. lipnja 2016. po
    stopi od 8,05%, od 1. srpnja 2016. do 31. prosinca 2016. po stopi od 7,88%, od 1.
    siječnja 2017. do 30. lipnja 2017. po stopi od 7,68%, od 1. srpnja 2017. do 31. prosinca

    2017. po stopi od 7,41%, od 1. siječnja 2018. do 30. lipnja 2018. po stopi od 7,09%,
    od 1. srpnja 2018. do 31. prosinca 2018. po stopi od 6,82%, od 1. siječnja 2019. do

    30. lipnja 2019. po stopi od 6,54%, od 1. srpnja 2019. do 31. prosinca 2019. po stopi
    od 6,30%, od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2020. po stopi od 6,11%, od 1. srpnja 2020.
    do 31. prosinca 2020. po stopi od 5,89%, od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021. po
    stopi od 5,75%, od 1. srpnja 2021. do 31. prosinca 2021. po stopi od 5,61%, od 1.
    siječnja 2022. do 30. lipnja 2022. po stopi od 5,49%, od 1. srpnja 2022. do 31. prosinca

    2022. po stopi od 5,31%, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2.
    Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005., 41/2008., 125/2011.,
    78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022. i 156/2022., dalje ZOO) uvećanoj za tri
    postotna poena.

    II. Odbija se zahtjev tužitelja u preostalom dijelu kao neosnovan.

    III. Nalaže se tuženiku tužitelju isplatiti parnični trošak u iznosu od 4.790,46 eura
    (četiritisućesedamstodevedeset eura i četrdesetšest centi) / 36.093,73 kuna
    (tridesetšesttisućadevedesettri kune i sedamdesettri lipe)1 sa zateznim kamatama koje
    na taj iznos teku od 20. travnja 2023. do isplate, po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a., u roku
    15 dana

    IV. U preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka se odbija.

    1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450



    Poslovni broj Pn-80/2023-61 - 3 -

    V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka u cijelosti.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi, podnesenoj sudu dana 19. siječnja 2018., navodi da je
    Presudom Županijskog suda u Puli, posl.br. Gž 25/2017 od 27. studenog 2017.
    preinačena presuda Općinskog suda u Puli, Stalne službe u Bujama, Posl.br. Pn
    505/2015 od 5. rujna 2016. te je naloženo tuženiku da tužitelju isplati iznos od

    109.200,00 eura u protuvrijednosti u kunama. Predmetnom presudom je obuhvaćen
    period zaključno do 30. prosinca 2014. Navodi kako je u parničnom postupku Pn
    505/2015 utvrđeno da je tužitelj zbog prometne nezgode koju je doživio 15. svibnja

    2006., točnije zbog posljedica navedene nezgode, onemogućen u obavljanju poslova
    koje je obavljao prije nezgode, odnosno rada kao mornar na brodu Vagrant. Isto tako
    da je utvrđeno da je plaća na brodu Vagrant bila 1.400 eura mjesečno, te da zbog
    posljedica nezgode tužitelj trpi štetu u iznosu od 1.400,00 eura mjesečno na ime
    gubitka zarade. Kako je ranijom presudom presuđena naknada štete zaključno sa
    mjesecom prosincem 2014., to tužitelj ovom tužbom potražuje materijalnu štetu na ime
    izgubljene zarade za period od siječnja 2015. do prosinca 2017. Ističe kako bi, da nije
    došlo do nezgode, i dalje radio na istom brodu, ostvarivao plaću najmanje u iznosu od

    1.400,00 eura mjesečno, a koliko je ostvarivao u vrijeme nezgode. S obzirom da je
    doživio prometnu nezgodu te da za taj posao više nije sposoban tuženik mu je dužan
    isplatiti štetu koju trpi zbog posljedica nezgode.

    Slijedom navedenog potražuje iznos od 50.400,00 eura sa zakonskim
    kamatama koje na pojedine iznose teku od 30. siječnja 2015. do 30. prosinca 2017.
    pa do isplate kao i troškove ovog postupka.

    2. Podneskom od 5. veljače 2019. tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev u pogledu
    tijeka kamata na način da kamate na pojedinačne iznose zahtjeva od posljednjeg dana
    u svakom mjesecu za prethodni mjesec, a sve sukladno odluci Vrhovnog suda
    Republike Hrvatske u predmetu koji se između istih stranaka vodio radi naknade štete
    zbog izgubljene zarade ali za prethodno razdoblje.

    Isto tako, tužitelj je na ročištu 7. ožujka 2023. uskladio tužbeni zahtjev obzirom
    na prestanak važenja valute kuna te na promjenu odredbi o zateznim kamatama u
    važećem zakonodavstvu odnosno Zakonu o obveznim odnosima.

    3. Tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, te osporava sve
    činjenične i pravne navode tužbe. Isto tako, protivi se da se za potrebe ovog postupka
    koriste dokazi i vještačenja provedena u drugim parničnim postupcima.
    Navodi kako je tužitelj već 30. prosinca 2014. znao za sve elemente štete, znao
    je za štetnika i štetu koju (navodno) trpi s osnova izgubljene zarade, pa budući da je
    tužbu za potraživanje naknade štete za period nakon 30. prosinca 2014. podnio tek

    19. siječnja 2018. ističe prigovor zastare, a obzirom na protek vremena duži od tri
    godine.

    Nadalje ističe da je tužitelj radno sposoban obavljati posao mornara. Naglašava
    isto tako da tužitelj niti ranije a niti sada nije ispunjavao uvjete propisane da bi mogao
    obavljati posao mornara. Smatra da tužitelj ničime ne dokazuje da bi se zaposlio u
    utuženom periodu i da bi ostvarivao zaradu koju potražuje. Ne dostavlja nikakav raniji
    ugovor o radu, niti ukazuje na konkretne dokaze temeljem kojih bi bilo vidljivo da bi u
    utuženom periodu radio a ne dokazuje ni koliko bi navodno zarađivao kao mornar.



    Poslovni broj Pn-80/2023-61 - 4 -

    Smatra da je tužitelj potpuno radno sposoban obavljati niz poslova i ostvarivati zaradu
    pa je i eventualno traženje izgubljene zarade potrebno umanjiti za iznos izgubljene
    zarade koju tužitelj može ostvariti radom u okviru preostale radne sposobnosti.
    Posebno naglašava da je u postupku koji je ranije vođen pred ovim sudom provedeno
    vještačenje po vještaku medicine rada te je utvrđeno da je tužitelj po zanimanju
    komercijalist i da može obavljati predmetni posao komercijaliste. Smatra da je na
    samom tužitelju odgovornost da pokuša smanjiti štetu te se zaposliti na drugim
    poslovima a ne neosnovano potraživati izgubljenu zaradu.

    Također, ističe i prigovor suodgovornosti na strani tužitelja u nastanku
    predmetne prometne nezgode i štete u omjeru 30%, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje
    vještaka u kaznenom postupku koji se vodio povodom štetnog događaja, odnosno da
    je tužitelj u okolnostima nastanka ove prometne nezgode imao dovoljno vremena i
    prostora da brzinom s kojom se kretao izbjegne prometnu nezgodu, međutim tužitelj
    nije poduzeo nikakvu radnju radi izbjegavanja nezgode i došlo je do sraza između
    vozila.

    Isto tako prigovara zatraženom početku i stopi traženih zateznih kamata.
    Naime, tužitelj da ne može potraživati zateznu kamatu za period prije podnošenje
    tužbe jer nije podnio odštetni zahtjev tuženiku radi čega tuženik nije mogao pasti u
    zakašnjenje već tužitelj može potraživati zateznu kamatu najranije od dana
    podnošenja tužbe.

    4. Radi utvrđenja relevantnih činjenica sud je u postupku proveo dokaze čitanjem
    odluke Pn-505/15-191 (list 4-10 spisa), odluke Gž-25/17-3 (list 11-20 spisa),
    pregledane su fotografije u spisu, pročitano je izvješće (list 51 spisa), dopis vještaka
    dr. Renca Blažića (list 52 spisa), svjedodžba o završnom ispitu (list 53-54 spisa), nalaz
    i mišljenje prometnog vještaka ing. Antona Radolovića (list 55-59 spisa), iskaz vještaka
    dr. Renca Blažića (list 69-71 spisa), nalaz vještaka psihijatra dr. Vladimira Dučića (list
    72-76 spisa), nalaz vještaka Marijana Peharde (list 77-79 spisa), nalaz vještaka
    doc.dr.sc. Ike Rončević-Gržeta (list 83-86 spisa), pregledane su potvrde (list 90-92
    spisa), pročitana je djelomična presuda P-360/07 (list 103 spisa) dio spisa P-360/07
    (list 102-190 spisa), pročitani su iskazi svjedoka A. C., A. C. i
    P. T. u postupku P-360/07 (list 193-195 spisa), pregledane su isprave (list
    196-233, list 236-240 spisa), pročitane su odluke Pn-197/19-259 i Gž-402/20,
    provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku Hrvoju Laliću, kao svjedok je
    saslušan C. S. te je saslušan tužitelj.

    5. Ostale dokaze sud nije izvodio jer ih je ocijenio nepotrebnim kraj utvrđenog činjeničnog stanja.

    6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

    7. Prvenstveno valja istaknuti da je pred ovim sudom ranije vođen postupak
    povodom tužbe tužitelja protiv tuženika radi naknade neimovinske i imovinske štete
    zbog štetnog događaja od 15. svibnja 2006., a povodom kojeg štetnog događaja u
    ovom postupku potražuje naknadu štete na ime izgubljene zarade.

    U navedenom je postupku presudom poslovni broj P-360/07-103 od 6. travnja

    2012. odlučeno o zahtjevu za naknadu neimovinske štete, a koja je presuda ovoga
    suda preinačena odlukom Županijskog sud u Puli-Pola, poslovni broj Gž-878/13-5 od

    1. prosinca 2014. Nadalje, presudom ovoga suda poslovni broj Pn-505/2015-191 od

    5. rujna 2016. odlučeno je o zahtjevu tužitelja za naknadom imovinske štete. Županijski



    Poslovni broj Pn-80/2023-61 - 5 -

    sud u Puli-Pola presudom poslovni broj Gž-25/17-3 od 27. studenog 2017. djelomično
    je odbio žalbu tužitelja i tuženika, a djelomično je presudu ovoga suda preinačio.
    Protiv obje odluke drugostupanjskog suda podnesene su revizije Vrhovnom
    sudu Republike Hrvatske. Odluke prvostupanjskog i drugostupanjskog suda su ukinute
    i predmet je vraćen na ponovni postupak.

    Povodom navedenog ponovno je vođen postupak pred prvostupanjskim sudom
    te je donijeta presuda pod posl.br. Pn-197/2019-259 od 10. prosinca 2019. kojom je
    tuženiku naloženo isplatiti tužitelju na ime povrede prava osobnosti iznos od

    285.000,00 kuna, na ime izgubljene zarade iznos od 109.200,00 eura, na ime troškova
    putovanja iznos od 23.933,00 kuna, na ime tuđe pomoći i njege iznos od 12.000,00
    kuna, na ime uništenih stvari iznos od 4.000,00 kuna te na ime troškova liječenja iznos
    od 3.323,10 kuna.

    Navedena presuda preinačena je odlukom Županijskog suda u Puli-Pola,
    posl.br. Gž-402/2020-12 od 10. svibnja 2021. na način da je naloženo tuženiku isplatiti
    tužitelju radi povrede prava osobnosti pravičnu novčanu naknadu u iznosu od

    249.000,00 kuna, na ime izgubljene zarade iznos od 98.280,00 eura, na ime troškova
    putovanja iznos od 21.539,70 kuna, na ime tuđe pomoći i njege 10.800,00 kuna, na
    ime uništenih stvari 3.600,00 kuna te na ime troškova liječenja 2.990,79 kuna.

    8. U ovom postupku nije sporno da je u prometnoj nezgodi koja se desila 15.
    svibnja 2006. godine tužitelj pretrpio ozbiljne ozljede, posebno prijelom kuka,
    potkoljenice, skočnog zgloba, pete, koljena, desne šake kao i ostale ozljede. Isto tako
    da je predmetnu prometnu nezgodu skrivio osiguranik tuženika.

    9. Sporno je da li je tužitelj prije štetnog događaja radio na brodu Vagrant te koliku
    je plaću primao, da li je tužitelj doprinio nastanku štete odnosno sporne prometne
    nezgode, ako je doprinio u kojoj je visini doprinio te da li je u utuženom periodu tužitelj
    mogao obavljati druge poslove i na taj način smanjiti štetu te je posljedično tome
    sporna visina zatražene naknade imovinske štete na ime izgubljene zarade. Isto tako,
    sporno je da li je nastupila zastara potraživanja tužitelja.

    10. Uvidom u potvrdu Petera Trinka od 5. travnja 2007. utvrđeno je kako je isti kao
    kapetan na S/Y VAGRANT izjavio da je tužitelj bio zaposlen kao mornar na brodu S/Y
    VAGRANT od listopada 2005. do svibnja 2006. te da je već ranije radio na tom brodu
    i to od 2002. Da nije došlo do nezgode i dalje bi radio na brodu. Navodi kako je plaća
    mornara bila 1.400,00 eura te su istoj potvrdi priložene i potvrde o isplati za siječanj

    2006. i ožujka 2006. Da je tužitelj radio na brodu VAGRANT proizlazi i iz potvrde
    Generalnog konzula Republike Panama (list 196-197 spisa) kao i iz Izjave Spessot
    Claudia, a koju je izjavu dao 28. prosinca 2015. u svojstvu zapovjednika broda
    VAGRANT.

    11. Da je tužitelju isplaćivana plaća od 1.400,00 eura mjesečno utvrđeno je i iz
    potvrda koje je tužitelj dostavio u spis i to od 28. veljače 2006. (list 203-205 spisa), 31.
    ožujka 2006. (list 206 spisa) te 31. siječnja 2006. (list 208. spisa). Navedene potvrde
    izdane su sa logom Mercedes Benza, Georg Pappas Automobil AG, te je na njima
    navedeno da je "plaćeno iz blagajne".

    12. Radi utvrđenja činjenice da je tužitelj do štetnog događaja radio na brodu
    VAGRANT te koliku je plaću primao kao i na koji način je istu primao, pročitani su iskazi
    svjedoka A. C., A. C. i P. T. koji su dani u predmetu P-



    Poslovni broj Pn-80/2023-61 - 6 -

    360/07. Saslušani na ročištu 13. listopada 2010. u bitnome su izjavili da je tužitelj bio
    sve do ozljeđivanja, a od 2001. godine zaposlen kao mornar na jedrenjaku „Vagrant“
    te da je ostvarivao plaću od 1.400,00 eura kroz cijelu godinu. Plaća na brodu da je
    isplaćivana u gotovini a o čijoj se isplati potpisivala potvrda. Doprinosi nisu plaćeni niti
    su dobivali normalne platne liste a nisu imali niti pomorske knjižice jer to nije bilo
    potrebno dok se plovilo pod Panamskom zastavom. Također nije bio zaključen niti
    pismeni ugovor o radu, već je vlasnik broda izdavao pismene potvrde u slučaju
    ostvarivanja nekih prava. Suglasno navode i da su poslovi mornara fizički poslovi koji
    se odnose na održavanje broda i slično. Iz iskaza svjedoka proizlazi i da bi tužitelj ostao
    zaposlen kao mornar na jedrenjaku „Vagrant“ jer je bio dobar mornar.

    13. Kao svjedok u ovom postupku saslušan je C. S. koji je naveo da je
    zaposlen na jahti Vagrant od 1991. U početku je radio kao strojar, potom je 2007.
    postao zapovjednik broda, a posao kapetana na brodu obavljao je samo preko sezone
    te je zato isplaćivao i plaću radnicima na brodu. Navodi kako je tužitelj došao na brod

    2001. i da je bio dobar radnik, da je u početku radio samo preko sezone, ali da je
    kasnije zaposlen kroz cijelu godinu. Isto tako da su se mornari, odnosno radnici na
    brodu plaćali u gotovini. On bi dobio novac u gotovini, isplatio bi radnike i oni bi potpisali
    potvrdu i tu potvrdu bi on vratio gazdi. Obzirom da je u to vrijeme brod plovio pod
    Panamskom zastavom, sukladno njihovim zakonima, takav način plaćanja nije bio
    protivan zakonu. Standard plaća za mornara je bila 1.400,00 eura mjesečno te se ona
    isplaćivala redovno svaki mjesec. Ističe da tuženik sa svojim ozljedama i sadašnjim
    stanjem ne bi više mogao raditi poslove mornara na brodu. Isto tako navodi kako za
    mornara nije bitna stručna sprema, može biti zaposlena i osoba sa završenom
    osnovnom školom. Mišljenja je da bi tuženik ostao raditi na brodu da nije došlo do
    ozljede. Mornar koji je stalno zaposlen, bez obzira da li je na brodu ili ne, dobiva uvijek
    mjesečnu plaću. Tuženik bi bio zaposlen za stalno a kada je tužitelj doživio nesreću
    kormilar je ostao stalno zaposlen umjesto tužitelja. Dok je imao ugovor sa brodom koji
    je bio pod Panamskom zastavom on je imao usmeni ugovor, dobivao je novac na ruke
    i trebao si je sam plaćati sve doprinose, a oni nisu u obvezi računati da li to on i čini.
    Svi zaposlenici na brodu su bili osigurani kod Generali osiguranja, za slučaj ozlijede,
    smrti, na brodu. Tužitelju nije ništa isplaćeno jer se štetni događaj nije dogodio na
    brodu a niti za vrijeme obavljanja posla. Prilikom prestanka radnog odnosa dobio je
    otpremninu u visini, misli, jedne mjesečne plaće te tužitelj nakon nesreće više nikada
    nije radio na predmetnom brodu.

    14. Slijedom svega naprijed navedenog, iz isprava u spisu i iskaza svjedoka kojeg
    je sud u potpunosti prihvatio kao životan i logičan, a cijeneći da je u skladu sa ostalim
    dokazima u spisu, nedvojbeno je utvrđeno kako je tužitelj prije štetnog događaja
    odnosno prometne nezgode od 15. svibnja 2006. bio zaposlen na brodu VAGRANT te
    da je primao mjesečnu plaću od 1.400,00 eura. Isto tako da bi tužitelj, prema
    okolnostima slučaja, ostao raditi na istom brodu da nije došlo do štetnog događaja.

    15. Sud je posebno utvrđivao da li je tužitelj svojim ponašanjem doprinio štetnom
    događaju odnosno da li postoji podijeljena odgovornost.

    Na navedene okolnosti sud je izvršio uvidu u nalaz i mišljenje vještaka prometne
    struke (list 55-59 spisa) izrađenog u kaznenom postupku vođenom povodom istog
    štetnog događaja, a iz kojeg u bitnome proizlazi, relevantno za ovaj postupak, da je u
    trenutku prometne nezgode preglednost kolnika bila dobra te da je bilo omogućeno
    pravovremeno međusobno uočavanje sudionika prometne nesreće te da je



    Poslovni broj Pn-80/2023-61 - 7 -

    pravovremenom reakcijom na snažno kočenje tužitelj (oštećeni) imao mogućnost
    izbjegavanja nastanka sudara. Dakle, iako se tužitelj kretao cestom sa prednošću
    prolaza te brzinom nižom od dopuštene, moguće da je tužitelj mogao izbjeći prometnu
    nesreću, u danim uvjetima, snažnim kočenjem pa posljedično tome isto dovodi do
    doprinosa nastanku prometne nezgode. Ovaj sud je cjenio doprinos tužitelja nastanku
    štetnog događaja u omjeru 10%, dok je odgovornost osiguranika tuženika u omjeru
    90% (tako i u Presudi Županijskog suda u Puli-Pola, posl.br. Gž-402/2020-12 od 10.
    svibnja 2021.)

    16. Slijedom navedenog, utvrđeno je kako se zatraženi mjesečni iznosi od 1.400,00
    eura imaju umanjiti za 10%, pa tako kada se u obzir uzme doprinos tužitelja štetnom
    događaju isti bi imao pravo potraživati iznos od 1.260,00 eura mjesečno.

    17. Nadalje, u postupku su provedeni dokazi na okolnosti preostale radne
    sposobnosti tužitelja odnosno da li isti može obavljati poslove koje je obavljao prije
    štetnog događaja te koje druge poslove može obavljati.

    18. Uvidom u svjedodžu o završnom ispitu Otvorenog sveučilišta Pula, Klasa: 602-
    07, Urbroj: 02-70/33-98 nesporno je utvrđeno kako je tužitelj 1998. godine stekao
    srednju stručnu spremu u programu – zanimanju komercijalist.

    19. Čitanjem iskaza Ranca Blažića, dr.med., specijalista medicine rada, a koji je
    svoj nalaz i mišljenje dao u predmetu P-360/07 proizlazi kako je kod tužitelja preostala
    radna sposobnost za radove bez dizanja teških tereta, čučanja, klečanja, hoda po
    neravnim i nestabilnim površinama te da nema preostale radne sposobnosti za rad kao
    mornar na jedrenjaku (list 69-71 spisa). Iz dodatnog očitovanja od 14. studenog 2012.
    proizlazi kako posao komercijalista, a za koji posao tužitelj je osposobljen, obavlja
    posao u uredu ali i izvan njega te smatra da bi mogao obavljati taj posao (list 52 spisa).

    20. U ovom postupku ponovno je provedeno medicinsko vještačenje po vještaku
    medicine rada Hrvoju Laliću, prof. dr. sc. na okolnosti preostale radne sposobnosti
    tužitelja (u utuženom razdoblju) te da li s obzirom na preostalu radnu sposobnost
    tužitelj sposoban raditi i na kakvim drugim poslovima može raditi s napomenom da je
    tužitelj završio srednju školu za kuhara i tečaj za knjigovođu.

    Vještak je u svom nalazu i mišljenju od 28. prosinca 2022. naveo kako tužitelj
    nije sposoban obavljati fizičke poslove kao što bi bili poslovi mornara, a niti posao
    kuhara, nije za dizanje i nošenje težeg tereta, rad u prisilnom položaju, ne može čučati
    i klečati, hodati po neravnom terenu. Poslove komercijaliste i knjigovođe ne zna raditi
    niti da je za isto zainteresiran te da zbog dugog vremenskog perioda od završenog
    tečaja do danas te zbog primljenih anestezija nije sposoban učiti. Smatra da bi bio
    sposoban za jednostavne poslove poput portira – dizanja rampe, naplate parkinga i sl,
    ali i u kojem slučaju bi poslodavac trebao biti svjestan da zapošljava invalidnu osobu
    koja će češće izostajati s posla, što dovodi do otežanog zapošljavanja na bilo kojem
    radnom mjestu. Navodi kako kod tužitelja postoji profesionalna radna nesposobnost,
    ali postoji opća radna sposobnost za naprijed navedene poslove. Isto navodi da je
    relevantno i za utuženi period iako je vještačenje provedeno 2022.

    U odnosu na primjedbe tuženika vještak se očitovao kako je gotovo u cijelosti
    suglasan sa nalazom i mišljenjem vještaka dr. Blažića, a koji je sačinjen u prijašnjem
    postupku, osim što smatra da je tužitelj sposoban za obavljanje poslova komercijalista



    Poslovni broj Pn-80/2023-61 - 8 -

    ali da navedene poslove ne zna raditi a zbog proteka vremena od završenog tečaja te brojnih operacija i anestezija više nije sposoban učiti.

    Vještak je saslušan i na ročištu na kojem je naveo kako tužitelj ne može obavljati
    posao komercijaliste jer se radi o specifičnom poslu koji zahtjeva i određene vještine.
    Posao komercijaliste obuhvaća i vožnju osobnog automobila a tužitelj obzirom na svoje
    stanje i ozljede nije u mogućnosti voziti osobni automobil u onoj mjeri u kojoj bi to
    zahtijevao posao komercijaliste. Sa sigurnošću tvrdi da on obzirom na svoje
    zdravstveno stanje nije mogao obavljati poslove komercijaliste niti u utuženom
    razdoblju. Uporaba osobnog automobila prilikom obavljanja poslova komercijaliste nije
    isključiva, ali je obzirom na narav samog posla vrlo česta zato jer se posao
    komercijaliste obavlja i u kancelariji i na terenu.

    21. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Hrvoja Lalića jer je isti
    sačinjen prema pravilima struke, a sve primjedbe koje je tuženik imao vještak je u svom
    očitovanju, kao i na ročištu, otklonio. Njegov se nalaz i mišljenje razlikuje u odnosnu
    na nalaz i mišljenje vještaka Ranca Blažića u predmetu P-360/07 jedino u pogledu
    konstatacije da li je tužitelj sposoban obavljati posao komercijaliste dok su u pogledu
    preostale radne sposobnosti za nastavak rada na brodu nalazi oba vještaka u
    potpunosti podudarna odnosno utvrđeno je kako tužitelj nije sposoban za obavljanje
    težih fizičkih poslova pa tako ni poslova mornara.

    22. U postupku je saslušan i tužitelj koji je naveo da je prije nego što se dogodila
    prometna nezgoda bio zaposlen na stranom brodu sa mjesečnom plaćom od 1.400,00
    eura koja mu se isplaćivala svaki mjesec na ruke, a svaki je mjesec dobio potvrdu o
    isplaćenoj plaći. Da nije pretrpio ozljedu u prometnoj nezgodi i dalje je planirao raditi
    na tom brodu, a sve kako je i iskazivao u ranijem postupku, kod kojih navoda u cijelosti
    ostaje. Navodi kako i dalje nije zaposlen, bez obzira što je završio tečaj za knjigovođu
    uvijek je bio fizički radnik, taj posao je volio raditi i zasigurno bi ga i danas radio. Kada
    traži posao deficitarno je zanimanje konobara, berača grožđa, građevinara, a što nije
    u mogućnosti raditi. Završio je srednju školu za kuhara te tečaj za knjigovođu, a istog
    je završio samo da bi imao nešto za raditi u zimskim mjesecima jer se navedeni tečaj
    nudio u učilištu u Umagu. S tim u vezi naglašava da je vojsku završio u siječnju ili
    veljači 1999. godine te da bi mu proteklo vrijeme do sezone upisao je tečaj za
    knjigovođu jer je u to vrijeme u sezoni radio kako kuhar. Kasnije kao mornar bio je
    zaposlen na brodu cijelu godinu, i tako i u vrijeme prometne nezgode. Dakle, nije bila
    namjera raditi kao knjigovođa u zimskim mjesecima kada je radio na brodu, već samo
    u periodu nakon završetka vojske do početka sezone, ali navedeno nikada nije radio
    kao ni nikakav posao sa papirima. Nikada nije razmišljao da bi radio kao knjigovođa,
    a niti kao kuhar osobito isto više ne bi mogao raditi zbog svog zdravstvenog stanja.
    Navodi da po kući uvijek hoda sa štakom, da teško hoda i da ne može stajati te da
    često ima bolove. Uzdržava ga majka kojoj ne plaća ništa a odštetu koju je primio od
    tuženika po prethodnom postupku čuva za budućnost obzirom da nije sposoban za
    rad i da će od nečega morati živjeti. Navodi da nema svoj osobni automobil te da se
    koristi jednim starim automobilom svoje mame, a najdulja relacija mu je bila nakon
    Covid 19 kod vještaka u Rijeku, te je tada vozio bez stajanja, da dođe na sud i do Trsta
    po hranu. Godine 2014. godine bio je u Zagrebu radi potrebe vještačenja.

    23. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz tužitelja obzirom da je isti iskazivao životno i
    logično, njegov iskaz nije kontradiktoran ostalim iskazima svjedoka kao niti ispravama
    priloženim u spis. Njegov iskaz upotpunjuje upravo navedene isprave i iskaze.



    Poslovni broj Pn-80/2023-61 - 9 -

    24. Slijedom svega naprijed navedenog, osobito uzimajući u obzir nalaz i mišljenje
    vještaka Hrvoja Lalića, ovaj sud nedvojbeno utvrđuje kako tužitelj nije sposoban
    obavljati teške fizičke poslove, a da nije sposoban obavljati niti posao komercijaliste
    pritom cijeneći da je tužitelj stekao stručnu spremu komercijaliste još 2008. godine te
    da ne posjeduje nikakvo radno iskustvo na navedenim poslovima. Osobito se ističe, a
    kako je i vještak naveo, da posao komercijaliste podrazumijeva i korištenje osobnog
    automobila te da u danim okolnostima tužitelj ne bi mogao prilagoditi tempo vožnje
    (stanke ili odmori) svojim potrebama odnosno svom zdravstvenom stanju.
    Međutim, s druge strane tužitelj je u utuženom razdoblju mogao obavljati
    jednostavnije poslove za koje nije propisana stručna sprema, a čiji opis poslova
    odgovara zdravstvenom stanju tužitelja (portir, naplata parkinga ili slično), čime bi
    doprinio smanjenju štete.

    25. U postupku su pribavljeni i podaci Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj
    isplaćenoj neto i bruto plaći u utuženom razdoblju i to za srednju stručnu spremu (dopis
    Klasa: 957-01/22-01/613, Urbroj: 555-01-08-05-22-2 od 6. prosinca 2022.) i za
    zanimanja za koja nije potrebna posebna kvalifikacija odnosno NKV radnika (dopis
    Klasa: 957-01/23-01/121, Urbroj: 555-01-08-05-22-2 od 7. veljače 2023.).

    Iz dopisa Klasa: 957-01/23-01/121, Urbroj: 555-01-08-05-22-2 od 7. veljače

    2023. proizlazi da je prosječna mjesečna isplaćena neto i bruto plaća NKV radnika u
    Republici Hrvatskoj iznosila u 2015. godini 3.528,00 kuna neto odnosno 4.597,00 kuna
    bruto, u 2016. godini 3.695,00 kuna neto odnosno 4.854,00 kune bruto te u 2017.
    godini 3.787,00 kuna neto odnosno 4.909,00 kunu bruto.

    26. Uzimajući u obzir naprijed navedeno, pojedine mjesečne iznose koje je tuženik
    dužan isplatiti tužitelju u utuženom razdoblju, a koji su iznosi u odnosu na postavljeni
    tužbeni zahtjev već umanjeni za 10%, sud je dodatno umanjio za iznos koji odgovara
    prosječno isplaćenoj mjesečnoj neto plaći NKV radnika u Republici Hrvatskoj u 2015.,

    2016. i 2017. godini, odnosno pojedinačni mjesečni iznosi od 1.260,00 eura umanjeni
    su za 2015. godinu za 468,25 eura, za 2016. godinu za 490,41 eura te za 2017. godinu
    za 502,62 eura, te je slijedom navedenog odlučeno kao u t. I. izreke presude.

    27. U pogledu istaknutog prigovora zastare od strane tuženika, prvenstveno valja
    istaknuti da se u konkretnom slučaju radi se o zahtjevu za isplatu izgubljene zarade.
    Naknadu štete koja će sukcesivno nastajati u budućnosti (kao što je izgubljena zarada)
    oštećenik (tužitelj) može ostvarivati ne samo u vidu rente već i sukcesivnim
    (povremenim) utuživanjem za proteklo razdoblje. U tom slučaju prekid zastare iz čl.

    245. st. 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11,
    78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 – dalje ZOO) odnosi samo na tražbinu iz
    tužbenog zahtjeva, stoga rokovi zastare za prvo utuženo potraživanje počinju teći
    prema čl. 230. i 231. ZOO-a. Za svako slijedeće utuženje zastara počela teći od dana
    kad je prethodni spor pravomoćno završen. Dakle, kako zastarni rok iznosi tri godine
    to tužitelj može zahtijevati daljnju izgubljenu zaradu unazad 3 godine od podnesenog
    zahtijeva.

    U ovom konkretnom slučaju tužba je podnesena 19. siječnja 2018. i to za
    razdoblje od siječnja 2015. do prosinca 2017., uz napomenu da plaća za siječanj 2014.
    dospijeva 31. siječnja 2014. Posljednje utuženo razdoblje u predmetu Pn-505/2015
    odnosno Pn-197/2019 bio je prosinac 2014.



    Poslovni broj Pn-80/2023-61 - 10 -

    Presuda Pn-505/2015 postala je pravomoćna 27. studenog 2017. Međutim
    povodom revizije ukinuta je prvostupanjska i drugostupanjska odluka te je predmet
    vraćen na ponovno suđenje. U ponovljenom postupku u predmetu pod posl.br. Pn-
    197/2019 presuda je postala pravomoćna 10. svibnja 2021. Isto tako obzirom da je
    tužbom u ovom predmetu prvo utuženo razdoblje siječanj 2015., a da plaća za siječanj
    dospijeva 31. siječnja 2015., te da je tužba podnesena 19. siječnja 2018. to nije
    nastupila zastara niti za jedan utuženi pojedinačni iznos.

    Slijedom navedenog prigovor zastare tuženika nije osnovan.

    28. Tijek i stopa zakonske zatezne kamate određena je na način kako je navedeno
    u izreci, sukladno čl. 29. i 1103. ZOO-a.

    29. Za izgubljenu zaradu tužitelj je zahtijevao kamatu za svaki pojedinačni iznos od
    zadnjeg dana u mjesecu za predmetni mjesec, kada je isplata plaće i dospijevala, te
    je na navedeni način kamata i dosuđena.

    30. Obje stranke podnijele su zahtjeve za naknadu troškova postupka.

    31. Na temelju čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj
    53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,
    148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) ako su stranke djelomično uspjele u parnici,
    sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka
    one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj
    mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke
    koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka
    te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku
    koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u
    parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom
    zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

    32. U ovom postupku bili su sporni i osnov i visina tužbenog zahtjeva. Po osnovu je
    tužitelj uspio u cijelosti, dok je u pogledu visine uspio sa 55%. Tuženik nije uspio u
    cijelosti sa osnovom tužbenog zahtjeva dok je u pogledu visine uspio sa 45%. Takav
    kvalitativan i kvantitativan uspjeh sveukupno se cijeni tužitelju u omjeru od 77,5%, a
    tuženik u omjeru od 22,5%.

    Kada se od postotka uspjeha tužitelja, koji je u većoj mjeri uspio, oduzme
    postotak tuženika, koji je u manjoj mjeri uspio, dolazi se do uspjeha tužitelja u visini
    55%.

    Tužitelj je zatražio naknadu troškova postupka u iznosu od 11.450,00 eura i to
    za sastav tužbe - 500 bodova, pristup ročištu od dana 27. lipnja 2018. - 125 bodova,
    pristup ročištu od dana 2. listopada 2018. - 500 bodova, pristup ročištu od dana 7.
    veljače 2019. - 500 bodova, pristup ročištu od dana 7. rujna 2022. - 500 bodova, pristup
    ročištu od dana 23. studenog 2022. - 500 bodova, sastav podneska od 17. siječnja

    2023. – 500 bodova, sastav podneska od 5. veljače 2019. – 500 bodova te za pristup
    na ročište od dana 7. ožujka 2023. – 500 bodova, odnosno sveukupno 4.500 bodova,
    odnosno 9.000,00 eura / 67.500,00 kuna uvećano za PDV, kao i trošak uplaćenog
    predujma za vještačenje u iznosu od 200,00 eura / 1.500,00 kuna.

    33. Tužitelju su priznati troškovi postupka odmjereni sukladno Tarifi o naknadama i
    nagradi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12, 103/14, 118/14,



    Poslovni broj Pn-80/2023-61 - 11 -

    107/15, 37/22 i 126/2022 dalje: OT) sukladno označenoj vrijednosti predmeta spora u
    iznosu od 50.400,00 eura. Pa tako tužitelju pripada pravo na naknadu troškova za
    sastav tužbe - 500 bodova (Tbr. 7. t.1. OT), pristup ročištu od dana 27. lipnja 2018. -
    125 bodova, obzirom da se radilo o pripremnom ročištu koje je odgođeno prije početka
    raspravljanja (Tbr. 9. t. 5. OT) pristup ročištu od dana 2. listopada 2018. - 250 bodova
    uzimajući u obzir da se radilo o pripremnom ročištu na kojem se raspravljalo samo o
    procesnim pitanjima (Tbr. 9. t.2 OT), pristup ročištu od dana 7. veljače 2019. - 500
    bodova (Tbr. 9. t.1 OT), pristup ročištu od dana 7. rujna 2022. - 500 bodova (Tbr. 9. t.2
    OT), pristup ročištu od dana 23. studenog 2022. - 500 bodova (Tbr. 9. t.2 OT), sastav
    podneska od 17. siječnja 2023. – 500 bodova (Tbr. 8. t.1 OT), sastav podneska od 5.
    veljače 2019. – 125 bodova (Tbr. 8. t.3 OT) te za pristup na ročište od dana 7. ožujka

    2023. – 500 bodova (Tbr. 9. t.2 OT), odnosno sveukupno 3.500 bodova što iznosi

    6.967,95 eura / 52.500,00, uvećano za PDV ukupno iznosi 8.709,93 eura / 65.625,00
    kuna.

    Tužitelju nisu priznati troškovi uplaćenog predujma za vještačenje obzirom da je navedeni predujam uplatio tuženik.

    34. Obzirom na uspjeh tužitelja u ovom postupku (55%) istome pripada pravo na
    trošak postupka u iznosu od 4.790,46 eura / 36.093,73 kuna (t. III. izreke) dok je u
    preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka odbijen (t. IV izreke).

    35. Zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka odbijen je u cijelosti (t. V. izreke).

    36. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

    Buje-Buie, 20. travnja 2023.

    Sutkinja: Margareta Vivoda, v.r.

    Uputa o pravu na žalbu:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem
    ovog suda u roku od 15 (petnaest) dana od dana od kada je presuda objavljena, a
    ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda uručuje od
    dana dostave ove presude.

    Dna:

    1. Pun. tužitelja,

    2. Pun. tuženika.





    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.