- 1 -

Broj: Ppž-7261/2022

 

                               

 

Broj: Ppž-7261/2022

 

 

                                  U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

                                                                     

                                         

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. R.N., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi okr. R.N. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji od 31. svibnja 2022., broj: 80. Pp J-1279/2020, u sjednici vijeća održanoj 19. travnja 2023.,

 

p r e s u d i o    j e

 

I.              U povodu žalbe okr. R.N., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u pravnoj oznaci i kazni te izriče da je okrivljenik djelom za koje je proglašen krivim, činjenično opisanim u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17.,126/19., 84/21. i 114/22.), za koji mu se, na temelju tog zakonskog propisa, izriče novčana kazna u iznosu 260,00 eura (dvjestošezdeseteura)/1.959,00 kuna (tisućudevetstopedesetdevetkuna)[1], u koju kaznu se na temelju čl. 40. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/17., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) uračunava vrijeme uhićenja okrivljenika od 17. rujna 2020. u 23,04 sati do 18. rujna 2020. u 11,00 sati kao 79,64 eura/600,00 kuna novčane kazne, tako da okrivljeniku preostaje 180,36 eura (stoosamdeseteuraitridesetšest centi)/1358,92 kuna (tisućutristopedesetosamkunaidevedesetdva centa) novčane kazne, koju je dužan platiti u roku od 90 dana od primitka ove presude, s time da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ako okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine preostale novčane kazne.

 

II.               Odbija se kao neosnovana žalba okr. R.N. te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

III.               Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona okr. R.N. obvezan je naknaditi paušalni trošak žalbenog postupka u iznosu 20 eura (dvadeset)eura/150,69 kuna (stopedesetkunaišezdesetdevetlipa), u roku 90 dana od primitka ove presude.

 

Obrazloženje

 

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji od 31. svibnja 2022., broj: 80. Pp J-1279/2020 proglašen je krivim okr. R.N. da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koju mu izrečena novčana kazna u iznosu 2.000,00 kuna, u koju je uračunato uhićenje okrivljenika 17. rujna 2020. u 23,04 sati do 18. rujna 2020. u 11,00 sati kao 600,00 kuna novčane kazne, pa okrivljenik ima za platiti 1.400,00 kuna novčane kazne, koju je dužan platiti u roku od 90 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostale novčane kazne.

 

1.1.              Istom presudom okrivljenik je obvezan naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka u iznosu 200,00 kuna.

 

2.              Protiv te presude okr. R.N. osobno podnio je žalbu iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati i oslobodi ga se od optužbe.

 

3.              Žalba nije osnovana.

 

4.               Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijani presudu iz osnova i razloga iz kojih se on pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti te nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu.

 

5.              Međutim, ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti, utvrđeno je da je pobijanim prekršajnim nalogom, u smislu odredbe čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona, na štetu okrivljenika, povrijeđeno materijalno prekršajno pravo.

 

5.1.              Naime, nakon donošenja nepravomoćne presude, kao posljedica donošenja Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22., 88/22.), stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 114/22.), koji za inkriminirani prekršaj propisuje niži minimum i maksimum novčane kazne pa je, prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona, blaži za okr. Roberta Nežića, budući mu je pobijanom presudom izrečena novčana kazna u visini posebnog minimuma.

 

5.2.              Za prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja i za koji je okrivljenik proglašen krivim, bila je propisana novčana kazna u iznosu od najmanje 2.000,00 (do općeg maksimuma od 50.000,00 kuna), dok je prema odredbi čl. 22. st. 1. „novog“ Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 114/22.) propisana novčana kazna u iznosu od najmanje 260,00 eura (1.958,98 kuna do općeg maksimuma od 6630,00 eura, odnosno 49.953,74 kuna preračunavanjem prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450).

 

5.3.              Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.

 

5.4.              Budući da je inkriminirani prekršaj počinjen 17. rujna 2020., kada je bio na snazi „stari“ Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17.,126/19., 84/21. („Narodne novine“ br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19.,) a 1. siječnja 2023. stupio je na snagu „novi“ Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 114/22.), koji je u odnosu na predmetni prekršaj blaži za okrivljenika, to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti. 

 

5.5.              Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja, kako je to navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.

 

6.    U žalbi okrivljenik ponavlja svoju obranu pred prvostupanjskim sudom, opisuje okolnosti događaja, poriče svoju krivnju i navodi da ga je tadašnja izvanbračna supruga L.T. prva napala zbog čega ju je izgurao iz stana kako bi se zaštitio od fizičkih ozljeda, a da nju ne ozlijedi. U prilog svojih tvrdnji dostavio je uz žalbu fotografiju oštećenih ulaznih vrata, a kako je snimao taj događaj mobitelom u svom stanu, voljan je snimke predati sudu kako bi ispravno utvrdio činjenice.

 

7.               Međutim, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski je sud pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice, valjano ocijenio izvedene dokaze i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.  Iz sadržaja pobijane presude razvidno je da je zaključak o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika temeljen na iskazu svjedokinje ošt. L.T., sada bivše izvanbračne supruge okrivljenika, provedenog suočenja okrivljenika i oštećenice i materijalnih dokaza izvedenih u postupku, uz otklon obrane okrivljenika. Potrebno je navesti da je u ovom postupku izdan prekršajni nalog kojim su i okr. R.N. i okr. L.T. proglašeni krivim zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koji je povodom prigovora okrivljenika stavljen izvan snage i  nastavljen je redovni prekršajni postupak u kojem je L.T. stekla procesnu poziciju svjedokinje. Svjedokinja je pred sudom detaljno opisala događaj, ne umanjujući svoju odgovornost za počinjeni prekršaj, istovremeno okolnosno opisujući postupanje okrivljenika kako mu se to otužbom stavlja na teret. Prvostupanjski sud je sukladno slobodnoj ocjeni dokaza propisanoj čl. 88. st. 2. Prekršajnog zakona  prihvatio vjerodostojnim iskaz ispitane svjedokinje,  u njenom iskazu nije bilo nelogičnosti i kontradiktornosti i nema elemenata koji bi upućivali na njegovu nevjerodostojnost. Cijeneći iskaz svjedokinje povezana sa materijalnim dokazima – službenom bilješkom policijskog službenika od 17. rujna 2020. o psihofizičkom stanju oštećenice prilikom dolaska na intervenciju i nalazom liječnika HMP Opatija za L.T., prvostupanjski je sud osnovano zaključio da su se u ponašanju okr. Roberta Nežića stekla bitna obilježja prekršaja koji mu se optužbom stavlja na teret. 

 

7.1.              Navodi žalbe kojima okrivljenik umanjuje i relativizira svoje ponašanje, prebacujući odgovornost na oštećenicu navodeći da je zbog toga što ga je prva napala, predstavlja bezuspješan pokušaj opravdavanja njegovog protupravnog ponašanja i ne može ga ekskulpirati za počinjeni prekršaj.

 

7.2.               U odnosu na fotografiju koju je okrivljenik dostavio uz žalbu, kao i prijedlog žalbe za pregled video materijala snimljenog mobitelom za vrijeme događaja, ističe se da okrivljenik tijekom prvostupanjskog postupka nije predlagao navedene dokaze, uslijed čega se, navedeni dokazi,  u smislu odredbe čl. 193. st. 5. Prekršajnog zakona, istaknuti tek sada u žalbenom postupku, ukazuju zakašnjelim. Naime, u smislu navedene zakonske odredbe, u žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi samo ako te činjenice i dokazi nisu postojali u vrijeme prvostupanjskog postupka ili ako podnositelj žalbe za njih nije znao. 

 

7.3.              Iz navedenih razloga nije osnovana žalba zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

8.              Okrivljenik se nije žalio u odnosu na izrečenu novčanu kaznu, međutim, kako žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava podnesena u korist okrivljenika sadrži u sebi i  žalbu odluke o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud je na temelju čl. 202. st. 5. Prekršajnog zakona ispitao pobijanu presudu i u odnosu na izrečenu novčanu kaznu.

 

8.1.              Odluka o prekršajnopravnoj sankciji razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne).

 

8.2.              Ocjenjujući sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja te uzimajući u obzir da je u povodu podnesene žalbe izmijenjena pravna oznaka djela prekršaja u pravcu primjene blažeg zakona u odnosu na zakon primijenjen u pobijanoj presudi, pri čemu je prvostupanjski sud okrivljeniku izrekao minimum propisane novčane kazne, ovaj drugostupanjski sud smatra da je za okr. R.N. novčana kazna u visini posebnog minimuma novčane kazne, propisana „novim“ Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji i izrečena ovom presudom, primjerena i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, te je pobijana presuda preinačena u novčanoj kazni samo kao posljedica primjene blažeg propisa.

 

9.               Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Prema stanju spisa okrivljenik ostvaruje redovna primanja te ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 20 eura/150,69 kuna, dakle vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika.  

 

10.              Iz navedenih razloga, na temelju čl. 207. (t. I.) i čl. 205. (t. II.) Prekršajnog zakona odlučeno kao u izreci ove presude.

                                       

       Zagreb, 19. travnja 2023.

Zapisničar:                                                                                      Predsjednica vijeća:                                                                                                            

Robert Završki, v. r.                                                                             Gordana Korotaj, v.r.             

                                                       

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, oštećenicu i tužitelja.