1

 

Poslovni broj: 17 Gž-3961/2022-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

 

Poslovni broj: 17 Gž-3961/2022-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, Roberta Jambora, člana vijeća i suca izvjestitelja i Mirele Mijoč Kramar, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja V. S. iz Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku T. M., odvjetniku u Odvjetničkom društvu M. i Š. d.o.o., Z., protiv tuženika A. o. d.d., Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku H. P., odvjetniku u G. & partneri odvjetničko društvo d.o.o., Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja i o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-710/2018-46 od 10. lipnja 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 19. travnja 2023.

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

  I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-710/2018-46 od 10. lipnja 2022. u pobijanom dijelu pod točkom II. i III. izreke.

 

II. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-710/2018-46 od 10. lipnja 2022. u pobijanom dijelu pod točkom I. i III. izreke.

 

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbenog postupka u iznosu od 207,38 eura[1]./ 1.562,50 kune.

 

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova žalbenog postupka u iznosu od 182,08 eura / 1.371,87 kune.

 

 

 

Obrazloženje

 

 

1.     Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku da tužitelju nadoknadi imovinsku štetu u iznosu od 5.520,31 kuna sa zateznim kamatama tekućim od 7. ožujka 2018. do isplate (točka I. izreke), dok je preostali dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 5.520,30 kuna, kao i zahtjev za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos koje teku od 12. lipnja 2017. do 6. ožujka 2018. odbijen (točka II. izreke). Također, određeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka (točka III. izreke).

 

2.     Protiv točke II. i III. izreke presude žalbu je podnio tužitelj iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP), te predlaže presudu u pobijanom dijelu preinačiti i tužbeni zahtjev u cijelosti prihvatiti, odnosno podredno, istu u pobijanom dijelu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

3.     Žalbu protiv točke I. i III. izreke podnio je i tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže presudu u pobijanom dijelu preinačiti i tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti.

 

4.     Žalbe tužitelja i tuženika nisu osnovane.

 

5.     Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, pobijana presuda nije proturječna, već o odlučnim činjenicama sadrži jasne i neproturječne razloge, te nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Stoga nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koji u žalbi ističe tužitelj.

 

6.     Nadalje, sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

 

7.     Sud prvog stupnja je tako u prvostupanjskom postupku u bitnome utvrdio:

              - da se dana 12. lipnja 2017. dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali tužitelj koji je upravljao motociklom i osiguranik tuženika M. F. koji je upravljao automobilom,

              - da je u navedenom štetnom događaju oštećen motocikl tužitelja i da šteta na istom iznosi ukupno 11.040,61 kn,

              - da je do prometne nesreće došlo na način da je osiguranik tuženika prednjim desnim vrhom automobila kojim je upravljao naletio na stražnji lijevi bočni dio motocikla kojim je upravljao tužitelj,

              - da je u trenutku kontakta motocikl tužitelja bio na kolniku … dok se automobil tuženika nalazio na kolniku kružnog toka, te da je do naleta došlo na samom rubu kolnika kružnog toka,

              - da kada se tužitelj uključivao u kružni tok osobni automobil kojim je upravljao osiguranik tuženika bio udaljen oko 8 m,

              - da se tužitelj uključio u kružni tok u trenutku kada se u kružnom toku već nalazio osiguranik tuženika i da ga je tužitelj mogao uočiti, ali da je pogrešno procijenio da može radnju uključivanja u kružni tok poduzeti bez opasnosti za druge sudionike u prometu,

              - da je osiguranik tuženika mogao uočiti tužitelja koji je u kružni tok ušao ispred njega te je propustio poduzeti radnju kočenja zbog čega je došlo do naleta na rubu ili malo izvan kolničke trake kružnog toka

              - da do naleta ne bi došlo da je osiguranik tuženika reagirao kočenjem ili da je tužitelj propustio vozilo osiguranika  tuženika.

              - da i kod tužitelja i kod osiguranika tuženika postoji odgovornost za nastanak štetnog događaja

 

8.     Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja je ocijenio da su tužitelj i osiguranik tuženika odgovorni za nastanak štetnog događaja i štete koja je prouzročena tužitelju u omjeru od 50 % svaki, te na osnovi te suodgovornosti tužbeni zahtjev tužitelja djelomično prihvatio za iznos od 5.520,31 kn, dok je za taj isti iznos tužbeni zahtjev odbio.

 

9.     U prvostupanjskom, a i sada žalbenom postupku, sporna je odgovornost odnosno stupanj odgovornosti za štetu koja je prouzročena tužitelju jer istu u svojim žalbama osporavaju i tužitelj i tuženik. Sud prvog stupnja je međutim, radi utvrđivanja odgovornosti za štetu pravilno utvrdio sve relevantne činjenice, te je naveo jasne i logične razloge zbog kojih smatra da su i tužitelj i osiguranik odgovorni za nastanak štetnog događaja i da njihova suodgovornost iznosi 50 % za svakog od njih. Utvrđenja suda prvog stupnja tužitelj i tuženik svojim žalbenim navodima nisu uspjeli dovesti u sumnju.

 

10. Tužitelj tako u žalbi ističe da sud prvog stupnja nije utvrdio činjenicu iz kojeg je pravca dolazilo vozilo kojim je upravljao osiguranik tuženika. Međutim, sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da se osiguranik prije naleta kretao po kružnom toku, pa stoga okolnost iz koje ulice je ušao u isti ne može utjecati na pravilnost pobijane presude. U tom smislu ne mogu se prihvatiti niti žalbeni navodi tužitelja da osiguranik tuženika nije niti bio u kružnom toku jer suprotno proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka i iskaza osiguranika tuženika.

 

11. U žalbi tužitelj ističe i da na nije jasno na temelju čega je sud prvog stupnja utvrdio da je do naleta došlo na samoj granici kružnog toka i …: Međutim, sud prvog stupnja je u presudi jasno naveo da je navedenu činjenicu utvrdio na temelju nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing K. S. koje je i prema ocjeni ovog suda u potpunosti podobno da se na istome temelji sudska odluka.

 

12. Tuženik, s druge strane, žalbenim navodima osporava odluku suda prvog stupnja ističući da u postupanju njegovog osiguranika nema protupravnosti obzirom da se isti kretao manjom brzinom od ograničenja i da je imao prednost prolaska. Međutim, u konkretnom slučaju, sud prvog stupnja utvrdio je na temelju nalaza i mišljenja vještaka da do naleta ne bi došlo da je osiguranik tuženika reagirao kočenjem. Imajući u vidu da je mjesto naleta na samom robu kružnog toka, pravilno je sud prvog stupnja ocijenio da je i osiguranik tuženika propustio poduzeti radnju kočenja kojom bi nalet bio izbjegnut, te da stoga i na njegovoj strani postoji (su)odgovornost za nastanak štetnog događaja.

 

13. I tužitelj i tuženik žalbenim navodima osporavaju stupanj odgovornosti odnosno doprinosa za nastanak štetnog događaja i prouzročenja štete. Međutim, i ti žalbeni navodi tužitelja i tuženika su neosnovani. Naime, u konkretnom slučaju, sud prvog stupnja utvrdio je da do naleta ne bi došlo da je osiguranik tuženika reagirao kočenjem ili da je tužitelj propustio vozilo osiguranika tuženika. Imajući u vidu navedene okolnosti i dovodeći ih u vezu s mjestom naleta koje se nalazi na samoj granici kružnog toka, ocjena i ovog suda da su i tužitelj i osiguranik tuženika podjednako odgovorni za nastanak štetnog događaja odnosno da isti iznose 50 % za svakog od sudionika.

 

14. Sud prvog stupnja je dakle, u prvostupanjskom postupku pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje. Na takvo, pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično prihvatio za iznos od 5.520,31 kn i kada je za isti taj iznos tužbeni zahtjev djelomično odbio. Nije stoga ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP kojeg ističe tužitelj, niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP kojeg u žalbi ističu obje stranke.

 

15. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je, temeljem čl. 368. st. 1. ZPP, žalbe tužitelja i tuženika odbiti kao neosnovane i potvrditi presudu suda prvog stupnja u pobijanim dijelovima.

 

16. Tužitelju i tuženiku nisu dosuđeni troškovi nastali izjavljivanjem pravnog lijeka jer žalbe nisu bile osnovane (čl. 154. st. 1. ZPP u svezi s čl. 166. st. 1. ZPP).

 

17. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

 

 

U Zagrebu, 19. travnja 2023.

 

 

                Predsjednica vijeća:

                    Vesna Žulj, v.r.