1

Broj: Ppž-3374/2023

                                                                          

 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. J. G. i dr, zbog prekršaja iz čl. 6. i dr. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Virovitica, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Virovitici od 22. ožujka 2023., broj: 4 Pp-2746/2022-4, u sjednici vijeća održanoj 19. travnja 2023.,

 

r i j e š i o   j e

 

Djelomično se prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Virovitica, ukida se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na okr. J. G. te se predmet u tom dijelu dostavlja prvostupanjskom sudu na daljnji shodan postupak.

 

p r e s u d i o    j e

 

U ostalom dijelu, odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Virovitica kao neosnovana te se u pobijanom a neukinutom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Virovitici od 22. ožujka 2023., broj: 4 Pp-2746/2022-4, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođeni su od optužbe okr. J. G. da bi počinila prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te mlt. M. B. da bi počinio prekršaj iz čl. 13. istog Zakona. Istom presudom, odlučeno je da se oboje okrivljenih oslobađaju obveze naknade troškova postupka.

 

              2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine.

             

              3. Žalba je djelomično osnovana.             

 

  4. Naime, prvostupanjski sud je, ispitujući optužni prijedlog sukladno odredbi čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, okrivljenike oslobodio od optužbe (iako je, na temelju članka 227. stavka 2. točke 1. Prekršajnog zakona protiv maloljetnika trebao rješenjem obustaviti postupak) pozivajući se na pravno shvaćanje Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 5. studenog 2021. i navodeći da je, sukladno tom pravnom shvaćanju, prostorija za spremačice sportske dvorane Tehničke škole fiktivno javno mjesto.

 

  5. Međutim, pravno shvaćanje Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 5. studenog 2021., na kojem prvostupanjski sud temelji svoju odluku, odnosi se isključivo na stubište stambene zgrade. S obzirom da prekršaji koji se okr. J. G. i mlt. M. B. stavljaju na teret nisu počinjeni u stubištu stambene zgrade, nego „u prostoriji za spremačice sportske dvorane u Tehničke škole“, nema nikakve mogućnosti da se predmetno pravno shvaćanje primijeni u ovom prekršajnom postupku, kako je to pogrešno i neosnovano učinio prvostupanjski sud.

 

   6. Prema kategorizaciji javnih mjesta, u smislu prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, bilo koja prostorija u nekoj školskoj ustanovi ulazi u kategoriju tzv. ograničeno otvorenog javnog mjesta, jer se radi o mjestima koja su dostupna velikom krugu osoba, a jedino ograničenje koje postoji odnosi se na radno vrijeme školske ustanove. S obzirom da su se inkriminirani prekršaji dogodili u radni dan oko 18,00 sati, dakle u vrijeme kada je notorno da je srednjoškolska ustanova bila otvorena, to u ovom prekršajnom predmetu nema nikakve sumnje da mjesto događaja ima karakter javnog mjesta u smislu Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (osim, naravno, u slučaju nekih izvanrednih okolnosti zbog kojih bi predmetna školska ustanova tog dana u inkriminirano vrijeme bila zatvorena, koje okolnosti je potrebno utvrđivati izvođenjem dokaza).

 

   7. Iz navedenih razloga, prvostupanjsku presudu je trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje. Svakako treba navesti da, unatoč tome što se prethodno izneseni razlozi odnose jednako na oboje okrivljenih, prvostupanjsku presudu je trebalo ukinuti samo u odnosu na okr. J. G., jer činjenični opis radnje koja se mlt. M. B. stavlja na teret ne sadrži bitna obilježja prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, ali iz drugih razloga nego onih koje je naveo prvostupanjski sud.

 

   8. Naime, mlt. M. B. je optužbom stavljeno na teret da je počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kojom zakonskom odredbom je propisano: „Tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana.“.

 

  9. Iz citirane zakonske odredbe jasno je i nedvojbeno da se predmetni prekršaj, kada je riječ o verbalnoj komunikaciji, a to se maloljetniku stavlja na teret, može počiniti samo verbalnom komunikacijom takvog intenziteta koja se može poistovjetiti sa svađom ili vikanjem (pri čemu, naravno, dolaze u obzir i sinonimi ovih riječi npr. buka, galama, graja…), jer je životno logično da se javnost ne može uznemiriti verbalnom komunikacijom, a da se pritom ne radi o intenzitetu koji se može podvesti pod vikanje ili svađu (uključujući i sinonime). Slijedom navedenog proizlazi da je, za ispunjenje bića prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, u situacijama kada je modus operandi verbalna komunikacija, a o tome se radi u ovom prekršajnom predmetu, odlučna činjenica da se radi o vikanju ili svađi (uključujući i sinonime) i ta činjenica, kao jedan od konstitutivnih elemenata, mora biti navedena u činjeničnom opisu. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

 

   10. Kako je to vidljivo iz optužbe, u činjeničnom opisu nije naznačeno da bi verbalna komunikacija mlt. M. B. bila takvog intenziteta da bi se mogla poistovjetiti sa svađom ili vikanjem, nego je navedeno da je, na prigovore okr. J. G., „odgovorio riječima …“.

 

   11. Iz navedenog proizlazi da, u odnosu na mlt. M. B., u činjeničnom opisu kako je on naznačen u optužbi, nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji mu se stavlja na teret. Za ostvarenje obilježja ovog prekršaja nije dovoljno utvrđenje da je okrivljenik nekome „odgovorio“ ako pritom nije opisano da je taj odgovor bio dan takvim intenzitetom da se, u stvari, radilo o vikanju odnosno svađi (uključujući i sinonime). Takva komunikacija odnosno takvo ponašanje ne ispunjava zakonsko biće predmetnog prekršaja.

 

    12. S obzirom da, dakle, djelo za koje se protiv mlt. M. B. vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u optužbi, po propisu nije prekršaj, to je, iz navedenih razloga, prvostupanjsku presudu u odnosu na ovog mlt. trebalo potvrditi.

 

    13. Svakako treba napomenuti da svi izneseni razlozi o nedostatku optužbe u odnosu na mlt. M. B. vrijede i u odnosu na onaj dio optužbe kojim je opisana verbalna komunikacija okr. J. G. No, kako se ovoj okrivljenici stavlja na teret da je prekršaj počinila, ne samo verbalnom komunikacijom, nego i tjelesnim napadom, to, u odnosu na nju, prvostupanjsku presudu nije bilo moguće potvrditi.

 

    14. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. i 3. te čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove odluke.

 

Zagreb, 19. travnja 2023.

 

 

 

 

              Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Virovitici u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenicu, mlt. putem z.z., CSS i tužitelja.