Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

                                                                                                              

                                                                                                      Poslovni broj: 9 Ovr-147/2022-13

 

 

 

 

 

  

 

 

 

 

                Republika Hrvatska                                                   

         Općinski sud u Sesvetama

10 360 Sesvete – Industrijska cesta 15

 

                                                                                                     Poslovni broj: 9 Ovr-147/2022-13

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Općinski sud u Sesvetama, po sucu Marini Andrić, na prijedlog sudske savjetnice Martine Gornik Murgić, u ovom ovršnom predmetu ovrhovoditelja B. K. d.o.o. sa sjedištem u Z., OIB: ..., zastupano po odvjetnicima iz O. d. B. & P. d.o.o. sa sjedištem u Z.,  OIB: ..., protiv ovršenika S. Š. iz D. S., OIB: ..., koju zastupaju odvjetnici u O. d. M. i s. d.o.o. sa sjedištem u Z., OIB: ..., radi ovrhe, 19. travnja 2023.

 

 

z a k l j u č i o j e

 

Upućuje se ovršenik da u roku od 15 (petnaest) dana od dostave ove odluke pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točke 7., 9. i 11. Ovršnog zakona te se poziva ovršenik dostaviti ovom sudu dokaz da je pokrenuo parnicu u roku od 15 (petnaest) dana po njezinom pokretanju.

 

 

r i j e š i o j e

 

I              Odbija se prijedlog ovršenika za naknadu troška ovog postupka, kao neosnovan.

 

II              Nalaže se ovršeniku da naknadi ovrhovoditelju trošak postupka u iznosu od 622,14 EUR[1]/ 4.687,51 kn.

 

III              Odbija se prijedlog ovrhovoditelja za naknadu troška ovog postupka u preostalom iznosu od 622,14 EUR/ 4.687,51 kn, kao neosnovan.

 

 

 

 

Obrazloženje

 

1. Ovršenik je putem punomoćnika 2. veljače 2022. ovom sudu podnio prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgode prijenosa. Uz prijedlog ovršenik je dostavio Punomoć (list 6 spisa), Očevidnik neizvršenih osnova FINA-e (list 7-8 spisa), Zahtjev za izravnu naplatu (list 9-10 spisa), Zahtjev za provedbu ovrhe (list 11-12 spisa), Rješenje javnog bilježnika K. C. od 18. lipnja 2013., a koje je pravomoćno dana 3. srpnja 2013. (list 13-15 spisa), Potvrdu A. Z. d.d. (list 16 spisa), Potvrdu HPB I. (list 17-20 spisa), Potvrdu S. b. d.d. (list 23 spisa), Sentencu Županijskog suda u Varaždinu (list 24 spisa), Presudu Županijskog suda u Puli od 12. ožujka 2018. (list 25-28 spisa), Presudu Vrhovnog suda RH od 14. veljače 2017. (list 29-32 spisa). U prijedlogu ovršenik ukratko ističe da ovrhovoditelj ne može od ovršenika potraživati više od visine naslijeđene imovine, a da je ovršenik naslijeđeni iznos tražbine već isplatio te da je nastupila zastara potraživanja. Stoga predlaže sudu donijeti rješenje kojim se pljenidba i prijenos proglašavaju nedopuštenima i nalaže FINA-i odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava s računa ovršenika do okončanja eventualnog parničnog postupka na kojeg će se uputiti.

 

2. U odnosu na prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, u skladu s člankom 210. stavak 2. OZ-a, na odgovarajući se način

primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53. OZ-a). Zakonskom odredbom članka 52. stavak 3. OZ-a propisano je da ako ovrhovoditelj ospori postojanje žalbenih razloga, a što je konkretno slučaj, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7., 9.-11. OZ.-a, a zbog kojih je izjavio žalbu.

 

2.1. Kako je ovršenik u suštini istaknuo žalbene razloge da ovrhovoditelj na temelju ovršne isprave ne može tražiti ovrhu protiv ovršenika, da je tražbina do visine nasljeđene imovine isplaćena i da je tražbina u zastari, odnosno žalbene razloge iz članka 50. st. 1. t. 7., 9. i 11. OZ-a, a svoje navode nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno činjenice na kojima se temelji njegova žalba nisu općepoznate niti se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama, u skladu s čl. 52. st. 4. OZ-a, a ovrhovoditelj je u podnesku od 14. ožujka 2023. osporio navode ovršenika, valjalo je, temeljem odredbe čl. 210. OZ-a, u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a, odlučiti kao u zaključku.

 

3. U odnosu na prijedlog ovršenika za donošenje rješenja kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, sukladno članku 210. stavak 2. OZ-a, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe (konkretno članak 65. OZ). U skladu s odredbom članka 65. stavak 1. OZ-a, sud može, na prijedlog ovršenika, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ako je ispunjen jedan od uvjeta taksativno navedenih točkama 1.- 10. stavka 1. citiranog članka OZ-a. Navedena odredba znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz citirane zakonske odredbe, odnosno da je ovršenik, osim jednog od uvjeta taksativno navedenih točkama 1.-10. stavka 1. članka 65. OZ konkretno učinio vjerojatnim nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u slučaju provedbe ovrhe. Člankom 65. st. 2. OZ-a propisano je da će sud odluku o prijedlogu za odgodu donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.

 

3.1. Sud je uz zaključak od 3. ožujka 2023., ovrhovoditelju dostavio na očitovanje prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, a na koji se ovrhovoditelj očitovao dana 14. ožujka 2023., i to na način da u cijelosti osporava navode ovršenika.

 

3.2. Obzirom da je ovršenik podneskom od 2. veljače 2022. istaknuo žalbene razloge iz članka 50. stavak 1. točka 7., 9. i 11. OZ-a, povodom kojih je zaključkom upućen na pokretanje parničnog postupka, to je ocjena ovog suda da je ovršenik dokazao da je ispunio jedan od uvjeta propisanih člankom 65. stavak 1. OZ-a i to onaj propisan točkom 5. citiranog članka.

 

3.3. U odnosu na drugi uvjet, odnosno nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, stav je ovoga suda kako ovršenik taj uvjet nije učinio vjerojatnim. Naime, ovršenik ističe da je isti osoba skromnih primanja s dužnošću uzdržavanja jednog maloljetnog djeteta pa svako blokiranje računa može osobu dovesti u neizmjerno tešku situaciju. Navedene okolnosti ne mogu se uzeti kao razlozi za odgodu ovrhe niti je pozivanjem na te okolnosti učinjeno vjerojatnim da bi provedbom ovrhe za ovršenika nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta u smislu čl. 65. st. 1. OZ-a. Naime, činjenica da je provedbom ovrhe umanjena imovina ovršenika, ne može se smatrati dovoljnim razlogom za odgodu ovrhe, jer je to posljedica provedbe svakog ovršnog postupka. Nastanak nenadoknadive štete ovisi prvenstveno o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno mogućnosti ovrhovoditelja da štetu nadoknadi, ako prijenos i pljenidba budu proglašeni nedopuštenima. Ovršenik ničim nije učinio vjerojatnim da mu ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti eventualnu štetu nadoknaditi te na takav način štetu ne objašnjava niti dokazuje. Puko navođenje da bi provedbom ovrhe pretrpio teško nadoknadivu štetu nije dovoljno da bi sud odredio odgodu ovrhe već je isto potrebno učiniti vjerojatnim konkretnim dokazima.

 

3.4. Obzirom da ovršenik nije učinio vjerojatnom i drugu pretpostavku za odgodu, odnosno da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili učinio vjerojatnim da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, kumulativni uvjeti za odgodu ovrhe nisu ispunjeni.

 

4. Slijedom navedenoga, a temeljem odredbe čl. 65. OZ-a, u vezi s čl. 210. OZ-a,
valjalo je odbiti prijedlog za odgodu kao neosnovan i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

 

5. Ovršenik je u prijedlogu zatražio i troškove postupka. Člankom 14. st. 7. OZ-a propisano je da o troškovima postupka odlučuje sud u ovršnom postupku i u tom postupku određuje, na prijedlog stranke, ovrhu radi njihova ostvarenja, dok je člankom 21. st. 1. OZ-a propisano da se u ovršnom postupku na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku. Zakon o parničnom postupku u čl. 154. st. 1. (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP) propisuje da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Obzirom da ovršenik nije uspio s prijedlogom za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima i s prijedlogom za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, a ovrhovoditelj nije tražio trošak, valjalo je odbiti ovršenikov zahtjev za naknadu troška te riješiti kao u točki II izreke ovog rješenja. U točki III sud je, stoga, naložio ovršeniku da ovrhovoditelju naknadi troškove postupka, i to za trošak sastava odgovora na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima, u visini od 250 bodova (Tbr. 11/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, "Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/2022, 126/2022 – dalje OT) što uz važeću vrijednost jednog boda od 1,99 €/15,00 kn (Tbr. 50 OT) i pripadajući PDV od 25% iznosi 622,14 EUR/ 4.687,51 kn. Sud je ocijenio neosnovanim zahtjev ovrhovoditelja za naknadom troška za odgovor na prijedlog za odgodu ovrhe u preostalom iznosu od 622,14 EUR/ 4.687,51 kn, a obzirom da je isti odgovor sadržan u istom podnesku kao i odgovor na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima, odnosno radi se o jednom podnesku, a za koji je ovrhovoditelju već priznat trošak točkom III rješenja.

 

5.1. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci rješenja.

 

U Sesvetama 19. travnja 2023.

 

                Sudac:

                                                                                               Marina Andrić,v.r.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana računajući od dana dostave pisanog otpravka rješenja. Žalba se podnosi u pisanom obliku ovom sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (čl. 51. OZ-a).

 

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ-a)

 

Nacrt odluke izradila sudska savjetnica Martina Gornik Murgić

 

DNA:

  1. Ovrhovoditelju po punomoćniku, e-komunikacijom
  2. Ovršeniku po punomoćniku, e-komunikacijom

 

 


[1] Fiksni tečaj konverzije 7,53450

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu