REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B

Broj: Revd 1311/2023-3

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke
Žabčić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Viktorije
Lovrić, članice vijeća, Marine Paulić, članice vijeća i Darka Milkovića, člana vijeća, u
pravnoj stvari tužitelja ZAGORJE-TEHNOBETON d.d., Varaždin, P. Miškine 49, OIB
68289504926, koga zastupa punomoćnik Domagoj Crnogorac, odvjetnik u
Varaždinu, A. Opolski 2, protiv 1. tuženika ŽELJKA FILIPOVIĆA iz Varaždina,
Vladimira Vidrića 36, OIB 00201717659 i 2. tuženika STJEPANA GLUHAKOVIĆA iz
Gornji Kneginec-Varaždinbreg, Dugi Vrh 32/3, OIB 97494286908, koje zastupa
punomoćnik Hrvoje Petrić, odvjetnik u Varaždinu, radi naknade štete, odlučujući o
prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda
Republike Hrvatske broj Pž-4181/2022-2 od 9. studenog 2022., kojom je preinačena
presuda Trgovačkog suda u Varaždinu broj P-6/2021-41 od 29. kolovoza 2022., u
sjednici održanoj 18. travnja 2023.,

r i j e š i o j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Tuženici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog
trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-4181/2022-2 od 9. studenog 2022.
kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Varaždinu broj P-6/2021-41 od 29.
kolovoza 2022.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. Zakona o parničnom postupku
(„Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,
96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP)
revizijski sud je utvrdio da su tuženici u prijedlogu za dopuštenje revizije postavili
sedam pravnih pitanja za koja smatraju da su važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1.
ZPP te su se pozvali na niz odluka ovog suda kao razlog važnosti za naznačena
pitanja.

- 2 - Revd 1311/2023-3

3. Tuženici prvim naznačenim pitanjem preispituju je li odredba menadžerskog
ugovora kojom se društvo obvezalo s osiguravajućim društvom o svom trošku, a za
korist menadžera sklopiti osiguranje života menadžera s doživljenjem kao osiguranim
slučajem jasna odredba iz koje primjenom čl. 921. Zakona o obveznim odnosima
(„Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11 - dalje: ZOO) u vezi s čl. 319. st. 1.
ZOO proizlazi da je korisnik osiguranja za slučaj doživljenja trebao biti menadžer, a
ne društvo?

3.1. Naznačenim pitanjem predlagatelji preispituju je li određena odredba ugovora
menadžerskog ugovora nejasna, dok je sud u pobijanoj presudi ocijenio da nema
nejasnoća odnosno da iz spora proizlazi, a prije svega da je u ugovoru o osiguranju
jasno izražena prava volja stranaka da je za slučaj doživljenja korisnik osiguranja
tužitelj. Stoga prvo naznačeno pitanje nije važno za odluku u sporu i za osiguranje
jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

3.2. Drugim naznačenim pitanjem predlagatelji preispituju predstavlja li pravno
pravilo iz čl. 320. st. 1. ZOO koje se odnosi na tumačenje nejasnih odredbi ugovora
koji je pripremila i predložila jedna ugovorna strana posebno pravilo o tumačenju
nejasnih odredbi koje se primjenjuju prije općeg pravila iz čl. 319. st. 2. ZOO.

3.3. Međutim o drugom naznačenom pitanju ne ovisi odluka u sporu jer
drugostupanjski sud u pobijanoj odluci nije primijenio navedene odredbe čiju
primjenu preispituje predlagatelj. Naime sud je u pobijano presudi ocijenio da je volja
stranaka jasno izražena tužiteljevim sklapanjem dva ugovora o osiguranju i da je u
policama osiguranja jasno izrijekom i velikim slovima navedeno da je za slučaj
doživljenja korisnik osiguranja tužitelj. Znači sud je u pobijanoj presudi zaključio da je
u policama osiguranja jasno izražena prava volja ugovornih stranaka u pogledu
korisnika osiguranja za slučaj doživljenja (a to je tužitelj) kao i da se tuženici sadržaju
navedenih polica osiguranja u vrijeme sklapanja ugovora nisu usprotivili sve dok se
nije približio istek desetogodišnjeg ugovora o osiguranju (kada su protupravno i
samoinicijativno izmijenili odredbu ugovora o osiguranju). Stoga naznačeno pitanje
nije važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i
ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

3.4. Trećim naznačenim pitanjem predlagatelji polaze od netočne procesne
pretpostavke da je drugostupanjski sud propustio obrazložiti pretpostavke za
odštetnu odgovornost stoga o tako naznačenom pitanju ne ovisi odluka u sporu.

3.5. Preostala pitanja odnose se na preispitivanje odluke o troškovima parničnog
postupka u kojim pitanjima predlagatelji polaze od pogrešnih procesnih pretpostavki.
Naime sud je u pobijanoj presudi prihvativši tužbeni zahtjev pravilno ocijenio
sukladno čl. 154. st. 1. ZPP da stranka koja je u cijelosti izgubila u sporu dužna
protivnoj stranci naknaditi troškove parničnog postupka. Stoga preispitivanje primjene
čl. 154. st. 1. ZPP, visine vrijednosti predmeta spora osporavanjem da nije
prihvaćena preinaka tužbenog zahtjeva, a koja je prihvaćena, isticanje da se prilikom
odmjeravanja troškova nije vodilo računa o protutužbenom zahtjevom dok iz izreke,
kao i pobijanih odluka ne proizlazi da je postavljen protutužbeni zahtjev, su pogrešne
pretpostavke od kojih predlagatelji polaze u pitanjima. Slijedom iznesenog tako

- 3 - Revd 1311/2023-3

naznačena pitanja nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

4. Slijedom iznesenog valjalo je odbiti prijedlog za dopuštenje revizije sukladno čl.

389.b st. 1. ZPP jer je ovaj sud ocijenio da nije riječ o važnim pitanjima u smislu čl.

385.a st. 1. ZPP.

Zagreb, 18. travnja 2023.

Predsjednica vijeća:
Jasenka Žabčić

Broj zapisa: 9-30858-45d78

Kontrolni broj: 06829-204d7-c4759

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom: CN=JASENKA ŽABČIĆ, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.